Gaa na ọdịnaya

Nina Afanasyeva

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Nina Afanasyeva na-akụzi Kildin na Mahadum Humboldt na Berlin (2007)
Nina Afanasyeva (2014)
Nina Afanasyeva n'ihu Ụlọikpe Na-ahụ Maka Ihe Ndị Ruuru Mmadụ na Strasbourg (2014)

Nina Yeliseyevna Afanasyeva (Russian; pseudonym, -language romanization">Jeel'ce Niina Afanas'jeva"}},"i":0}}]}" data-ve-no-generated-contents="true" href="./Kildin_Sami_language" id="mwGQ" rel="mw:WikiLink" title="Kildin Sami language" typeof="mw:Transclusion">Kildin Sami: Е̄льцэ Нìна Афанасьева, Jeel'ce Niina Afanas'jeva; amụrụ na Febụwarị 1, 1939) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Russian-Sami na onye na-ahụ maka asụsụ.

Akụkọ ndụ

[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ Nina Yeliseyevna Afanasyeva na Febụwarị 29, 1939, n'obodo Varsino.  Nne na nna ya bụ ndị Sami, ọ tolitere na Asụsụ Kildin Sámi dị ka Asụsụ nne ya..[1]

N'afọ 1963, ọ akwụkwọ akwụkwọ na nkuzi na Institute of the Peoples of the North na Leningrad ma ọmụmụ ọrụ ruo n'afọ 1983 dị ka onye nkuzi nke akwụkwọ na akwụkwọ Russian yana German na onyeisi ndị okenye n'obodo Apatity na Murmansk.[1]

Afọ afọ 1980, Afanasyeva anọwo na-arụ ọrụ na nchekwa na ike nke Sami ndị nọ n'ihe ize ndụ na Kola Peninsula.  Ọ bụ edemede nke akwụkwọ ọkọwa okwu Kildin Sami-Russian mbụ, nke e edi na 1985 n'okpuru nchịkọta nke Rimma Kurutsch.  Na mgbakwunye na akwụkwọ ọkọwa okwu ahụ, Afanasyeva so dee akwụkwọ nke usoro akwụkwọ na ihe nkuzi maka Kildin.  Ọ bụkwa onye dere akwụkwọ Okwu Kildin Sami-Russian (2010).

Afọ afọ 1980, Afanasyeva anọwo na-arụ ọrụ na nchekwa na ike nke Sami ndị nọ n'ihe ize ndụ na Kola Peninsula.  Ọ bụ edemede nke akwụkwọ ọkọwa okwu Kildin Sami-Russian mbụ, nke e edi na 1985 n'okpuru nchịkọta nke Rimma Kurutsch.  Na mgbakwunye na akwụkwọ ọkọwa okwu ahụ, Afanasyeva so dee akwụkwọ nke usoro akwụkwọ na ihe nkuzi maka Kildin.  Ọ bụkwa onye dere akwụkwọ Okwu Kildin Sami-Russian (2010)..

Afanasyeva na-asụ nke ọma ọ bụghị naanị na Kildin Sami na Russian, kamakwa na Northern Sami na German.  Ọ na-arụ ọrụ na-akwụkwọ akwụkwọ ọkọwa okwu maka aha ala ya, nke ndị ọka iwu na-edeghị ka ọ dị ugbu a.  Maka nsogbu a, ọ na-arụ ọrụ ọtụtụ afɔ na nhazi nke okwu ndị a ma ama ma na-anakọta, site n'ọnụ nke ndị ọkà okwu ole na ole dị ndụ, okwu mkpa, na aha ebe site na mpaghara ebe a haziri ha..[1]

Na Nọvemba 23, 2012, e nyere Afanasyeva na Alexandra Antonova onyinye Sami Language Gollegiella ("Asụsụ Ọlaedo") ọnụ n'oge nnọkọ nke Nzukọ Ndị Omeiwu Norway na Oslo. E nyere onyinye ahụ na Disemba 19 na Norwegian Consulate General na Murmansk . [2] Ihe kpatara onyinye Afanasyeva na Antonova jikọrọ aka bụ ọrụ ha na-arụ n'ịmelite asụsụ Kildin Sámi dị ka onye nkuzi, onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye edemede na onye nsụgharị.[3]

Afanasyeva bi ma na-arụ ọrụ na Murmansk.

Ọrụ ndị a họọrọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • 1985 Akwụkwọ ọkọwa okwu Sam-RussianAkwụkwọ ọkọwa okwu Saamish-Russian
  • 1988 Saamʼ kīll: razrabotki po saamskomu pagku dlja natsjalʼnoj LissaSaamʼ kīll: razrabotki po saamskomu pagku dlja natsʼnoj Lissa
  • 1990 Metoditsjeskoje rukovodstvo po obutsjeniju saamskomu通: primer__bak____bak____bak____ razrabotki k utsjebniku saamskogo通ka dlja I-go klassaMetoditsjeskoje rukovodstvo po obutsjeniju saamskomu pagku: primer__bak____bak____bak__ razrabotki k utsjebniku saamskogo pagku I-go klassa
  • 1990, Metoditsjeskoje rukovodstvo po obutsjeniju saamskomu通: primer__bak____bak____bak____ __bak____ak____bak____ak__ __ ̆ ̆ __ __Metoditsjeskoje rukovodstvo po obutsjeniju saamskomu pagku: primer__bak____bak____bak__ razrabotki k utsjebniku saamskogo pagku 2-ogo klassa
  • 1990, Metoditsjeskoje rukovodstvo po obutsjeniju saamskomu通ku v natsjal'noj shkole
  • 1990, Saamskij Pagilian v kartinah: utsjebnik po razvitiju retsji v 1-om Style saamskoj Lisko
  • 1990, Sam" kill: utsjebnik saamskogo pagka dlja 2-go klassaSam" igbu: utsjebnik saamskogo通ka dlja 2-go klassa
  • 1991, Pudz'jench: kniga dlja dopolnitel'nogo tsjtenija v saamskoj natsional'noj shkole
  • 1991, Sam" gburu: utsjebnik saamskogo pagka dlja 3-ogo klassaSam" igbu: utsjebnik saamskogo通ka dlja 3-ogo klassa
  • 1991, Soagknehk": saamsko-russkij na russko-saamskij slovar" dlja natsjal'noj schools
  • 1995, Pravila orfografii na punktuacii saamskogo
  • 2000, "Hilferuf vom Rande des Eismeers", na: Die Saami, hrsg. von Wolf-Dieter Seiwert Leipzig
  • 2008, Lāзер ка̄ллс moаййнас. Lāзер kaallls moаййнас. Кырьха лī Ēlцэ Nīna
  • 2009, Severnoe sijanie: saamskij波兰 v kartinkah
  • 2010, Samy-russh soarnegkOnye na-agba ụbọ akwara
  • 2012, "Ọdịdị nke asụsụ Saam nke oge a", in: Ndị agbụrụ nke mpaghara Europe na ArcticNdị obodo Europe na mpaghara Arctic

Onyinye

[dezie | dezie ebe o si]
  • 2012, International Sami Language Award Gollegiella (ya na Aleksandra Andreevna Antonova) [4]

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. ↑ 1.0 1.1 1.2 Афанасьева Нина Елисеевна (Russian). finugor.ru (23 July 2011). Archived from the original on 20 March 2012. Retrieved on 2 August 2019. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "1finugor.ru" defined multiple times with different content
  2. ↑ Двум мурманчанкам вручена премия за развитие саамского языка (ru). РИА Новости (19 December 2012). Retrieved on 2 August 2019.
  3. ↑ "Золотой язык" достался двум женщинам-саами из России (ru). Информационный центр Финно-угорских народов. Archived from the original on 17 January 2013. Retrieved on 2 August 2019.
  4. ↑ Två vinnare av Gollegiella-priset 2012 (sv). Sametinget. Retrieved on 2 August 2019.

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Øverland, Indre & Berg-Nordlie, Mikkel. Ịkwado nkewa: Ịchịkwa agbụrụ na ndọrọ ndọrọ ọchịchị n'etiti ndị Sámi Russia. Oxford: Berghahn Books, 2012.
  • Wolf-Dieter Seiwert (ed.) Die Saami. Nwoke Saami. Indigenes Volk am Anfang Europe. Leipzig: German-Russian Center, 2000. (n'asụsụ German)
Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Nina_Afanasyeva&oldid=202498