Ojiarụ:Kelechukwupeter/
__LEAD_SECTION__
[dezie | dezie ebe o si]
Mgbanwe ihu igwe na Naịjirịa pụtara ìhè site na mmụba okpomọkụ, mgbanwe Mmiri ozuzo (mmụba na mpaghara ndị dị n'ụsọ oké osimiri na mbelata na mpaghara kọntinent). A na-egosipụtakwa ya na ụkọ mmiri ozuzo, ọzara, ịrị elu nke oke osimiri, mbuze, idei mmiri, égbè eluigwe, Ọkụ ọhịa, mbuze ala, mmebi ala, ugboro ugboro, ọnọdụ ihu igwe siri ike na ọnwụ nke ụdị dị iche iche.[1] Ihe niile na-aga n'ihu na-emetụta ndụ mmadụ na anụmanụ yana usoro okike na Naịjirịa.[2] Ọ bụ ezie na, dabere na ọnọdụ, mpaghara na-enwe Mgbanwe ihu igwe na okpomọkụ dị elu n'Oge ọkọchị ebe mmiri ozuzo n'Oge mmiri ozuzo na-enyere aka mee ka okpomọkụ nọ n'ọnọdụ dị nro. Mmetụta nke Mgbanwe ihu igwe kpaliri World Meteorological Organization, na 40th Executive Council 1988, iji guzobe kọmitii nyocha sayensị ọhụrụ nke mba ụwa a ga-akpọ International Panel on Climate Change (IPCC). [3] Akụkọ nyocha nke anọ na nke ikpeazụ nke IPCC (AR4) kpughere na enwere nnukwu egwu nke Mgbanwe ihu igwe nke chọrọ nlebara anya zuru ụwa ọnụ ngwa ngwa.[3] Akụkọ ahụ gara n'ihu kwuo na okpomọkụ ụwa dị ugbu a bụ n'ụzọ dị ukwuu n'Omume ụmụ mmadụ. Ụwa fọrọ nke nta ka ọ ghara ịlaghachi n'oge ọ na-eche egwu gburugburu ebe obibi ihu nke gụnyere mmetọ ikuku na mmiri, okpomọkụ ụwa, mmebi nke ozone, ihe ize ndụ nke mmetọ site na nuklia na ihe ndị ọzọ dị ize ndụ, na mkpochapụ nke ụdị anụ ọhịa dị iche iche.[4]

Mgbanwe ihu igwe na Naịjirịa emeela ka mmiri ozuzo dị elu na nke na-adịghị mma, na-eme ka ala na-emebi emebi ma na-akpata nnukwu idei mmiri na mbuze. Dị ka otu n'ime mba iri kachasị ike maka mmetụta nke mgbanwe ihu igwe, Naịjirịa enweela nsogbu gburugburu ebe obibi ndị a. Ka ọ na-erule afọ 2009, ihe dị ka ndagwurugwu 6,000 apụtala, na-akpata mbibi na akụrụngwa ma n'ime ime obodo ma n'obodo ukwu nke mba ahụ.[5]
E nwere akụkọ ole na ole zuru oke nke na-enye ihe akaebe bara uru nke mmetụta dị iche iche nke mgbanwe ihu igwe na Naịjirịa taa.[6][7] Ihe ka ọtụtụ n'akwụkwọ ndị ahụ na-enye ihe akaebe nke mgbanwe ihu igwe n'ozuzu ya ma nke a anaghị enyere aka n'inye ngwọta na-adịgide adịgide maka mmetụta ndị ahụ.[8][9] Agbanyeghị, a ga-elekwasị anya na ngalaba ọrụ ugbo karịsịa ịdị adị na mpaghara dị iche iche ebe a na-adịghị arụ ọrụ ugbo buru ibu. Mkparịta ụka ndị ọzọ kwesịrị ilekwasị anya na usoro ndị ọzọ na-ibelata na mgbanwe n'akwụkwọ nke na-ejikarị ụdị aro, karịa ihe atụ nke ihe emeworị.
Ihe ịma aka ndị metụtara mgbanwe ihu igwe abụghị otu n'ofe mpaghara niile nke mba ahụ. Nke a bụ n'ihi usoro mmiri ozuzo abụọ: nnukwu mmiri ozuzo n'akụkụ Ndịda Ọwụwa Anyanwụ na Ndịda Ọdịda Anyanwụ na ala na mpaghara ugwu. Ọchịchị ndị a nwere ike ịkpata ụkọ mmiri ozuzo, ọzara na ụkọ mmiri n'ebe ugwu; mbuze na idei mmiri na ndịda na mpaghara ndị ọzọ, [10] [11] [12] Omume mgbanwe ihu igwe leghaara anya bụ nsogbu nke imegharị PET Bottles karịsịa na mpaghara. Ojiji nke polyethylene terephthalate nke a makwaara dị ka PET ma ọ bụ PETE (ihe plastik resin eji eme ihe maka ime ihe nkwakọ ngwaahịa dị ka karama na akpa nri) na-aghọwanye ihe dị mkpa n'etiti ndị na-emepụta ihe, ebe ha na-eji karama PET ndị a iji ngwugwu ngwaahịa ha n'ihi na ọ (PET) bụ ihe mgbochi magburu onwe ya nke nwere ike dị elu, okpomọkụ na nghọta. Naịjirịa enweghị ụkpụrụ dị mma ugbu a iji chịkwaa ihe mkpofu plastik; ọtụtụ mgbalị gụnyere iwu na nkwekọrịta enyere maka ntinye nke ụlọ ọrụ na-emegharị ihe mkpofu plastic gafee mba ahụ emebiwo nrụrụ aka na enweghị uche ndọrọ ndọrọ ọchịchị site na gọọmentị.[13]
- ↑ O.A. (2019). "Review of Climate Change and Its effect on Nigeria Ecosystem". International Journal of Rural Development, Environment and Health Research 3 (3): 92–100. DOI:10.22161/ijreh.3.3.3.
- ↑ Dada (2014-12-29). "Climate Change Education Curriculum for Nigeria Tertiary Education System". Sokoto Educational Review 15 (2): 119–126. DOI:10.35386/ser.v15i2.175. ISSN 2636-5367.
- 1 2 Ogele (2020-09-30). "Battle on the Ballot: Trends of Electoral Violence and Human Security in Nigeria, 1964-2019". Journal of Social and Political Sciences 3 (3). DOI:10.31014/aior.1991.03.03.221. ISSN 2615-3718.
- ↑ Bunyavanich (January 2003). "<0044:tiocco>2.0.co;2 The Impact of Climate Change on Child Health". Ambulatory Pediatrics 3 (1): 44–52. DOI:<0044:tiocco>2.0.co;2 10.1367/1539-4409(2003)003<0044:tiocco>2.0.co;2. ISSN 1530-1567. PMID 12540254.
- ↑ Land, soil and climate change: How Nigeria is enhancing climate resilience to save the future of its people (en). World Bank. Retrieved on 2023-07-25.
- ↑ Maddison (2007-11-08). "The Perception Of And Adaptation To Climate Change In Africa". Policy Research Working Papers. DOI:10.1596/1813-9450-4308. ISSN 1813-9450.
- ↑ (2012-01-02) in Labatt: Carbon Finance. Wiley. DOI:10.1002/9781119202134. ISBN 978-0-471-79467-7.
- ↑ Ataro (2021-05-06). As climate change hits Nigeria, small scale women farmers count losses (en-GB). Premium Times Nigeria. Retrieved on 2022-11-10.
- ↑ African Union Climate Change and Resilient Development Strategy and Action Plan | Webber Wentzel. www.webberwentzel.com. Retrieved on 2022-11-10.
- ↑ Kenar (2016-09-01). "The phytosociology of Melendiz Mountain in the Cappadocian part of Central Anatolia (Niğde, Turkey)". Phytocoenologia 46 (2): 141–183. DOI:10.1127/phyto/2016/0065. ISSN 0340-269X.
- ↑ Akande (2017). "Geospatial Analysis of Extreme Weather Events in Nigeria (1985–2015) Using Self-Organizing Maps" (in en). Advances in Meteorology 2017: 1–11. DOI:10.1155/2017/8576150. ISSN 1687-9309.
- ↑ Onah (2016-11-01). "Mitigating Climate Change in Nigeria: African Traditional Religious Values in Focus". Mediterranean Journal of Social Sciences 7 (6). DOI:10.5901/mjss.2016.v7n6p299.
- ↑ Nigerians Fighting Climate Change Through Plastic Recycling – The Whistler Newspaper. thewhistler.ng. Retrieved on 2023-07-29.