Gaa na ọdịnaya

Onye na-eri mmehie

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Onye na-eri mmehie bụ onye na-eri nri iji buru mmehie nke onye nwụrụ anwụ n’ụzọ ime mmụọ . E kweere na nri ahụ na-amịkọrọ mmehie nke onye nwụrụ anwụ n’oge na-adịbeghị anya, si otú ahụ na-ewepụ mkpụrụ obi onye ahụ.

Ndị ọkà mmụta gbasara mmadụ na ndị ọkà mmụta ọdịnala na-ekewa iri mmehie dị ka ụdị ememe . Ọ na-ejikọkarị ya na Scotland, Ireland, Wales, mpaghara Bekee nke dị n'ókè Wales na ọdịbendị Welsh . [1]

Akụkọ ihe mere eme

[dezie | dezie ebe o si]

Ọ bụ ezie na e nwewo ihe atụ yiri nke ndị na-eri mmehie n’akụkọ ihe mere eme nile, ajụjụ banyere otú omume ahụ si bụrụkarị, mgbe e mere ya, na ihe mmekọrịta dị n’etiti ndị na-eri mmehie, ndị nkịtị, na ndị ọchịchị okpukpe ka ndị ọkà mmụta akụkọ ifo amụbeghị nke ukwuu. [ a chọrọ nkọwa ]

Na Meso-American mmepeanya, Tlazolteotl, chi nwanyị Aztec nke ajọ omume, ịdị ọcha, ịsa mmiri uzuoku, agụụ mmekọahụ na ihe ruru unyi, na onye na-akwado ndị na-akwa iko (aha ya pụtara n'ụzọ nkịtị 'Uru Dị Nsọ'), nwere ọrụ mgbapụta na omume okpukpe. N'ọgwụgwụ nke ndụ mmadụ, e kwere ka ha kwupụta chi a arụrụ arụ, na dịka akụkọ akụkọ si kwuo, ọ ga-asachapụ mkpụrụ obi site na "iri ihe ruru unyi ya".

The 1911 <i id="mwKA">Encyclopædia Britannica</i> na-ekwu n'isiokwu ya banyere ndị na-eri mmehie, sị:  

Na Wales na Welsh Marches

[dezie | dezie ebe o si]

Okwu ahụ bụ "onye na-eri mmehie" pụtara na ọ sitere na omenala Welsh ma na-ejikọta ya na Wales n'onwe ya na mpaghara Bekee nke dị na Wales .   John Bagford ( c. 1650–1716 ) gụnye nkọwa ndị a nke emume iri mmehie n’ime akwụkwọ ozi ya na Leland’s Collectanea, i. 76. (dị ka ekwuru na Brewer's Dictionary of Phrase and Fable, 1898)   Ka ọ na-erule 1838, Catherine Sinclair kwuru na omume ahụ na-adalata mana ọ gara n'ihu na mpaghara:   Otu akụkọ obodo na Shropshire, England, gbasara ili Richard Munslow, onye nwụrụ na 1906, kwuru na ọ bụ onye ikpeazụ riri mmehie n'ógbè ahụ. Na mbụ, Munslow abụghị onye ogbenye ma ọ bụ onye a na-achụpụ, kama ịbụ onye ọrụ ugbo bara ọgaranya sitere na ezinụlọ guzobere. Munslow nwere ike ịmaliteghachi omenala mgbe ụmụ ya atọ nwụsịrị n'ime otu izu 1870 n'ihi ahụ ọkụ na-acha uhie uhie . N'okwu nke obodo Reverend Norman Morris nke Ratlinghope, "Ọ bụ omume na-adịghị mma na agaraghị anabata ya site na chọọchị mana echere m na vicar na-atụgharịkarị anya na omume ahụ." [2] Na olili ozu nke onye ọ bụla nwụrụ anwụ n'ekwupụtaghị mmehie ya, onye na-eri mmehie ga-eburu mmehie nke onye ahụ nwụrụ anwụ site n'iri otu ogbe achịcha na ịṅụ ale sitere na efere osisi gafere n'elu igbe ozu, ma kwuo okwu dị mkpirikpi: [2]   Akwụkwọ 1926 Funeral Customs nke Bertram S. Puckle dere na-ekwu banyere onye na-eri mmehie:  

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Davidson (1993). Boundaries & Thresholds. Thimble Press. ISBN 9780903355414. Retrieved on 28 March 2022. “It is this fear of what the dead in their uncontrollable power might cause which has brought forth apotropaic rites, protective rites against the dead. [...] One of these popular rites was the funeral rite of sin-eating, performed by a sin-eater, a man or woman. Through accepting the food and drink provided, he took upon himself the sins of the departed.” 
  2. 2.0 2.1 Last 'sin-eater' to be celebrated with church service. BBC News (19 September 2010). Archived from the original on 2015-05-19. Retrieved on 2010-09-19.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]