Gaa na ọdịnaya

Osimiri Kwango

Kwango River
Rio Cuango
Rivière Kwango
Kwango Rivier
Quango
Tazua Falls on Kwango River in Angola
NASA Satellite map showing Kwango River entering Kasai River
Location
Countries
Physical characteristics
SourceAlto Chicapa
  locationAngola, Angola
  elevation1,647 ft (502 m)
MouthAt Bandundu into Kasai River in Congo River basin
  coordinates
3°14.666′S 17°22.416′E / 3.244433°S 17.373600°E / -3.244433; 17.373600
Length1,100 km (680 mi)
Basin size263,500 km2 (101,700 sq mi)
Discharge 
  locationBandundu
  average3,299 m3/s (116,500 cu ft/s)
Basin features
River systemCuango

Cuango ma ọ bụ Kwango (Portuguese: Rio Cuango; French: Rivière Kwango; Dutch: Kwango Rivier) bụ osimiri transboundary nke Angola na Democratic Republic of Congo. Ọ bụ nnukwu akụkụ aka ekpe nke Osimiri Kasai dị na Osimiri Congo.[1][2] Ọ na-agafe Malanje na Angola. Osimiri Kwango nwere nnukwu akụ nke dayamọnd na Chitamba-Lulo Kimberlite Cluster na Lunda Norte Province, achọpụtara n'ọwa mmiri bụ́ isi na n'elu ala na mbara ala dị n'ala idei mmiri ya.[3] Na narị afọ nke 19, a na-akpọkwa Osimiri Kwango Quango, karịsịa n'ọrụ nke onye nchọpụta David Livingstone.[4]

Akụkọ ihe mere eme

[dezie | dezie ebe o si]

Alaeze Rund, nke gbasaa wee bụrụ Alaeze Lunda, gụnyere ókèala sitere na Osimiri Kwango ruo Osimiri Luapula. Ndị ọchịchị ya so na ahịa ohu.[5] Mgbasawanye Lunda na ndagwurugwu ahụ kwalitere ihe nketa ndọrọ ndọrọ ọchịchị na omenala ebe ọ na-akwalitekwa azụmaahịa ohu, na-akọwapụta obere ọnụọgụgụ ndị mmadụ dị n'etiti osimiri Kwango na Kwilu.[6]

Ndị Pọtugal weghaara ndagwurugwu osimiri Kwango wee nara Alaeze nke Kasaje.[7] Osimiri Kwango dị n'okpuru nkwekọrịta Portuguese bịanyere aka na Lisbon na 25 Mee 1891, yana Nkwupụta nke 24 Maachị 1894.[8]

Cuango, nke dị na Lunda Norte Province n'ime Ndagwurugwu Osimiri Cuango, a na-ewere ya dị ka "n'ime obodo diamond nke ugwu ọwụwa anyanwụ Angola", mpaghara dayamọnd kacha baa ọgaranya na Angola. Obodo ahụ rụrụ ọrụ dị mkpa n'oge Agha Obodo Angola, ebe Uniao Nacional para a Independencia Total de Angola (UNITA) na ndị agha gọọmentị nwara ijide ma jide obodo ahụ. UNITA nyefere obodo ahụ n'aka gọọmentị na Septemba 30, 1997, dịka akụkụ nke Usoro Lusaka.[9]

Ọdịdị ala

[dezie | dezie ebe o si]
Maapụ nke mmiri osimiri Kwango.

Cuango malitere n'ugwu nke Alto Chicapa na Angolan province nke Lunda Sul, ma na-asọba na ndịda-ugwu-ọdịda anyanwụ, ịgafe ókèala ya na Democratic Republic of Congo, wee sonye na Osimiri Kasai dị nso na obodo Bandundo. Mgbe nke ahụ gasịrị, ọ na-awụba n'ime Osimiri Congo.[9] N'elu ugwu dị larịị nke Lunda plateau, osimiri ahụ na-etolite ndagwurugwu miri emi.

Osimiri Kwango dị 1,100 kilometres (680 mi) ogologo site na isi iyi ya ruo na njikọ ya na Osimiri Congo, nke 855 kilometres (531 mi) dị na Angola.[1][2] Osimiri ahụ na-asọpụta mmiri niile dị n'akụkụ mmiri nke 263,500 square kilometres (101,700 sq mi). Osimiri Wamba na Kwilu bụ akụkụ aka nri ya.[10]

Nsoroụzọ

[dezie | dezie ebe o si]

Cuango nwere ọtụtụ ọdịda na oke mmiri ozuzo.[10] A na-enweta ike ịnyagharị n'akụkụ osimiri ahụ nke ukwuu, site n'ọnụ ya ruo n'ọwara mmiri Kingushi. Enwere ike ịnyagharịa akụkụ ụfọdụ n'etiti osimiri ahụ n'etiti Kingushi na Franz Josef n'ebe dị anya nke ihe dị ka 300 kilometres (190 mi).[10]

Ebe mmiri si enweta ihe ndị dị mkpa

[dezie | dezie ebe o si]

Mmiri mmiri na-asọpụta n'osimiri ahụ n'ọnwa Ọgọst. Mmiri na ezo kwa afọ n'akụkụ ala nke osimiri ahụ bụ 2,700 cubic meters per second (95,000 cu ft/s)[10]

Ndị otu agbụrụ Ndị Yaka, ndị Suku|Ndị Suku]], ndị Mbala|Ndị Mbala]], na ndị otu agbụrụ Ndị Pende bi na ndagwurugwu osimiri ahụ. A na-ahụ nkà ọrụ aka ha n'ụdị ihe mkpuchi ihu na ụkpụrụ geometric nke ihe oyiyi, na ihe ndị ọzọ a kpụrụ akpụ.[11]

Akụnụba

[dezie | dezie ebe o si]

Ọ bụ ezie na a na-akụ azụ na osimiri ahụ,[10] emepere ndagwurugwu ahụ ruo n'ókè nke inye ọrụ ugbo naanị maka ndụ. Ihe dị mkpa n'akụkọ ihe mere eme bụ mmanụ nkwụ na mmepụta rọba.[12][13]

Isi ọrụ akụ na ụba na ego e nwetara na Angolan State bụ site na mwepụta dayamọnd site na ndagwurugwu ahụ. Osimiri ahụ nwere ọtụtụ ebe a na-enweta dayamọnd n'ime Chitamba-Lulo Kimberlite Cluster dị na Lunda Norte Province, nke a chọtara n'ọwa mmiri bụ isi na n'elu ala na mbara ala dị n'akụkụ mmiri ya. Mpaghara Lunda Norte na Lund Sul dị na ndagwurugwu osimiri bụ ebe kachasị ukwuu a na-egwupụta dayamọnd na ndagwurugwu ahụ na Angola.[14]

E nyela BRC ikike ndị na-achọ ọrụ, nke gbasaara ruo n'ókèala nke 2,150 kilometres (1,340 mi) dị n'etiti Tembo na Kasonga Lunda n'elu Osimiri Kwango nke dị ihe dị ka 185 kilometres (115 mi).[3] N'okpuru ikike igwu ala nke Soiadale de Desenvolvimento Mineiro (SDM) nwere, ebe mmepụta ihe dị na ntụgharị Tazua na Ginge River na Cuango.[15][16]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1 2 Kwango River. Encyclopædia Britannica.
  2. 1 2 Kwango. The Free Dictionary by Farlex of The Great Soviet Encyclopedia.
  3. 1 2 Kwango River Project. BRC Congo Development S.P.R.L.; Kwango Mining S.P.R.L..
  4. Livingstone, Justin D. (2019). Glossary of Key Terms in the Missionary Travels Manuscript. Livingstone Online. Retrieved on 6 April 2025.
  5. Bethwell A. Ogot (July 1992). Africa from the sixteenth to the eighteenth century. UNESCO, 580, 601, 605. ISBN 978-92-3-101711-7. 
  6. Ogot, p.607
  7. Angola. History.com. Kpọpụta njehie: Invalid parameter "=history" in <ref> tag. The supported parameters are: details, dir, follow, group, name.
  8. (1979) African boundaries: a legal and diplomatic encyclopaedia. C. Hurst. ISBN 978-0-903983-87-7. 
  9. 1 2 (2004) Historical dictionary of Angola. Scarecrow Press, 41–. ISBN 978-0-8108-4940-2. 
  10. 1 2 3 4 5 Kwango.
  11. Kwango River. Encyclopædia Britannica.
  12. (May 2001) The Congo. Infobase Publishing. ISBN 978-0-7910-6198-5. 
  13. Heintze, Beatrix (2008). Angola on the move: transport routes, communications and history. Verlag Otto Lembeck. ISBN 978-3-87476-553-4. 
  14. De Beers, diamonds and Angola developing an understanding 37–39. Dockstock – Documents for Special Business and Professionals.
  15. Technical Review Of Diamond Concessions On The Cuango River, Northern Angola. A C A Howe International Limited (2003).
  16. Alphabetical Locality Index – T. mindat.org. “Tazua Mine, Luzamba, Cuango City Council, Lunda Norte Province, Angola”