Osimiri Loukkos

 

Osimiri ndị dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Morocco na Loukos (n'etiti aka ekpe)

Osimiri Loukkos (Arabic: واد لوكوس; Spanish: Río Luco) bụ otu n'ime osimiri ndị kasị mkpa dị n'ebe ugwu Morocco. N'agbanyeghị na ọ dị mkpụmkpụ (ihe dị ka kilomita 100), ọ bụ osimiri nke atọ kachasị ukwuu na Morocco, ebe ọ na-enwe nkezi mmiri na-asọ ya ruru 50 m³/s.Isi iyi Osimiri Loukkos dị n'Ugwu Rif, sitekwa n'ebe ahụ ọ na-asọba n'Oké Osimiri Atlantik n'obodo Larache, ebe ọdụ ụgbọ mmiri obodo ahụ dị n'akụkụ osimiri ahụ. Mpaghara mmiri nke Osimiri Loukkos kpuchiri ihe dịka 3,730 km², ma nwee ụfọdụ n'ime ala ọrụ ugbo kacha eme nri ma kacha arụpụta ihe na Morocco.Otu n'ime osimiri nta na-asọba n'Osimiri Loukkos, nke a na-akpọ Oued Makhazine, nwere nnukwu mkpa n'akụkọ ihe mere eme, n'ihi na ọ bụ ebe e lụrụ otu n'ime agha ndị kasị kpebisie ike n'akụkọ ihe mere eme nke Morocco, ya bụ Agha Alcácer Quibir. N'agha ahụ, nke mere na 4 Ọgọọst 1578, ndị agha jikọtara ọnụ nke eze Morocco a chụpụrụ n'ocheeze, Abu Abdallah Mohammed II Saadi, na onye ya na ya jikọrọ aka, Eze Sebastian nke Portugal, meriri n'aka ndị agha nke sultan ọhụrụ Morocco sitere n'otu usoro eze Saadi ahụ(onye bụkwa nwanne nna Abu Abdallah).

Lukkus bụ osimiri kachasị ukwuu n'ebe ugwu Morocco. Ọ bụ ezie na ọ dị mkpụmkpụ, osimiri a na-ebu mmiri nke atọ kachasị na Morocco. Osimiri ahụ nwere ike ịkpata nnukwu idei mmiri n'oge idei mmiri. N'afọ 1775, osimiri ahụ pụtara na map nke Tomás López na Vargas na aha "River Lucos". Ruo oge ụfọdụ, osimiri ahụ bụ ókèala dị n'etiti Morocco na alaeze ukwu France.

Akụkọ ihe mere eme

Akụkọ ihe mere eme oge ochie

Lixus oge ochie dị n'Ugwu Tchemmich, n'akụkụ aka nri nke Osimiri Loukkos (aha ndị ọzọ ya bụ Oued Loukous ma ọ bụ Osimiri Locus), nke dị ntakịrị n'ebe ugwu nke ọdụ ụgbọ mmiri nke oge a dị na Larache. Ebe ahụ dị n'ime ókèala mepere emepe nke Larache, ma dị ihe dịka kilomita atọ site n'ọnụ Osimiri Loukkos ebe ọ na-asọba n'Oké Osimiri Atlantik.Site n'ịdị elu ya nke ruru mita 80 n'elu ala dị larịị, ebe ahụ na-elekọta ma na-achịkwa apiti na ala mmiri ndị Osimiri Loukkos na-asọ gafee.

E guzobere Lixus dị ka ógbè Ndị Finishia, mgbe ndị njem ụgbọ mmiri ndị Finishia gafere Oké Osimiri Alboran iji ruo Oké Osimiri Atlantic. N'etiti mkpọmkpọ ebe dị na Lixus, e nwere ebe ịsa ahụ, ụlọ nsọ, mgbidi narị afọ nke anọ AD, ala mosaic, na ihe ndị dị mgbagwoju anya nke Capitol Hill.

N'ihu elu osimiri ahụ, e guzobere El-Ksar el Kebir dị ka ógbè ndị Carthage. Mgbe Agha Punic kwụsịrị, ógbè ahụ batara n'okpuru ọchịchị ndị Rom, bụ́ ndị kpọrọ ya Oppidum Novum.

Akụkọ ihe mere eme nke oge a

Osimiri Lukkus na Ksar El Kebir na 1900

Mpaghara nke Osimiri Loukkos na ndị na-eso ya, al-Mahazin, bụ ebe a lụrụ agha dị mkpa na 1578 - Agha nke Alcácer Quibir, ebe e gburu ndị abụọ na-azọ ocheeze nke Morocco dịka eze Portugal. Sebastian nke Portugal, eze Abu Marwan Abd al-Malik I Saadi na onye iro ya Abu Abdallah Mohammed II Saadi ka e gburu ma kwụsị ọchịchọ Portugal ịwakpo ma mee ka Maghreb bụrụ nke Ndị Kraịst.Otu n'ime isi ihe kpatara mmeri nke ndị agha Portugal bụ ịrị elu nke mmiri Loukkos River n'oge agha ahụ. N'ihi agha a, Portugal tụfuru ọnọdụ ya dị ka nnukwu ike.

N'afọ 1970, Thor Heyerdahl gara n'ọnụ ebe Osimiri Loukkos na-asọba, ma nyochaa ụgbọ mmiri e ji ahịhịa amị arụ nke ndị na-akụ azụ bi n'ebe ahụ na-emepụta, dịka akụkụ nke atụmatụ ya ịkwọ ụgbọ mmiri Ra II. Dị ka Heyerdahl si kwuo, ndị ọkwọ ụgbọ mmiri oge ochie nke ndị Foinisia na ndị Ijipt, ndị ọ kwenyere na ha ghọrọ ndị guzobere ọdịbendị Mesoamerica, malitere njem ha site n'ebe dịka Osimiri Loukkos.

• 
  Grand Palace basin.
• 
  the site of Lixus
• 
  Larache at the mouth of the Oued Loukous.
• 
  El Ksar 1900

Edensibịa

12