Gaa na ọdịnaya

Osimiri Oti

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Pendjari Fluss

osimiri Oti ma ọ bụ Osimiri Pendjari (French: Rivière Pendjari) bụ osimiri mba ụwa dị na West Afrịka. Ọ na-etona Benin, Site na agbata obodo Benin na Burkina Faso Kwolu gafee obodo Togo ma zute oshimiri volta  dị na Ghana.

Ọdịdị ala

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri Oti dị ihe dị ka kilomita Narị ise na iri abụọ (323 mi) n'ogologo. isi mmiri ya dị na Benin na Burkina Faso, Ọ na-ekworo gafee obodo Benin na Togo wee banye na Osimiri Volta na Ghana. Tributaries ọdụ mmiri dị n'a aka ekpe na Togo sitere na Ugwu Togo n'ebe ndịda. Otu n'ime ndị na-esite n'ebe ọwụwa anyanwụ ya bụ Osimiri Kara, ebe njikọ ya dị n'Ókè Ghana na Togo, ebe ọzọ, Osimiri Koumongou, si n'ebe ndịda. ọnụ Oti dịbu n'osimiri Volta, mana ugbu a ọ na-asọba n'Ọdọ Mmiri Volta na Ghana.[1]

Osimiri ahụ gafere akụkụ ugwu nke Togo na ndagwurugwu savanna ihe dị ka kilomita iri anọ maọbụ iri ise (25 ma ọ bụ 31 mi) n'obosara. N'akụkụ osimiri ahụ bụ oké ọhịa gallery - mke na-asọba mgbe ụfọdụ. Oge ọkọchị ebe na adigide site na Nọvemba ruo Eprel, na ikuku na-ekpo ọkụ nke oge Ụgụrụ na-esi n'ebe ugwu na-efe. N'oge a n'afọ, mmiri nke osimiri ahụ dị obere. Ma Oti ma Koumongou nwere ala mmiri, ihe dị ka kilomita iri na anọ (6.2 na 2.5 mi) n'obosara, n'otu n'otu. Idei mmiri ndị a na-asọba nke ukwuu n'Oge mmiri ozuzo, mana n'oge ọkọchị ha na-akpọnwụ, ala dị larịị, na ọdọ mmiri ma ọ bụ ọdọ mmiri mgbe ụfọdụ na ndagwurugwu. Ehi na-ata nri n'ala mmiri n'oge ọkọchị. Enwekwara obere uto nke ihe ọkụkụ, na ịchụ nta nke anụ na-ewere ọnọdụ n'ebe ahụ.[2]

Ókèala mba ụwa

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri ahụ bụ akụkụ nke ókèala mba ụwa dị n'etiti Ghana, Burkina Faso, Togo, na Benin.[3]

Ogige ntụrụndụ

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri Oti na-agafe Ogige Ntụrụndụ Pendjari na Benin [4] na Ogige Ntụ Oti-Kéran na Togo. [2]

Ogologo na Akụkụ nke Ọdọ Mmiri

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri Oti nwere ihe dịka ogologo nke ihe dị ka kilomita 520[5].

Ọdọ mmiri ahụ na-enwe mgbanwe dị ike n'oge, ebe ọtụtụ n'ime mmiri na-egosi mbelata mmiri ma ọ bụ ọwa mmiri kpọrọ nkụ n'oge ọkọchị.[6]

Mmiri na Mmiri Na-asọba n'Oge

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri ahụ bụ oge dị ukwuu, na ọnụ ọgụgụ kachasị elu na-eme n'oge mmiri ozuzo na obere mmiri n'oge ọkọchị Harmattan. [7]

Mgbanwe oge a na-akpata idei mmiri oge na oge nke ala mmiri gbara ya gburugburu, ọkachasị na Togo na ugwu Ghana.[7]

Okike na gburugburu ebe obibi

[dezie | dezie ebe o si]

Mmiri nke Osimiri Oti gụnyere usoro okike savanna, ala mmiri, na oké ọhịa gallery nke na-akwado ọrụ ugbo na ọzụzụ anụ. [7]

A na-eji ala mmiri dị n'akụkụ osimiri ahụ eme ihe maka ịta nri na ịkọ ugbo n'oge ọkọchị mgbe mmiri na-ebelata.[7]

Mkpa akụ na ụba na nke mmadụ

[dezie | dezie ebe o si]

Osimiri ahụ bụ isi Mmiri maka ọrụ ugbo, anụ ụlọ, na obodo ịkụ azụ n'ofe Burkina Faso, Togo, na Ghana.[6]

Ọ na-enyekwa aka na ikike ịgba mmiri na ndụ ime obodo na Volta Basin, nke bụ otu n'ime usoro mmiri kachasị mkpa na West Africa. [8]

Edensibịa

[dezie | dezie ebe o si]
  1. ↑ Philip's (1994). Atlas of the World. Reed International. ISBN 0-540-05831-9.
  2. 1 2 Hughes, R.H. (1992). A Directory of African Wetlands. IUCN. pp. 443–447. ISBN 978-2-88032-949-5.
  3. ↑ "Ghana - Rivers and Lakes". www.countrystudies.us. Retrieved 2017-08-17.
  4. ↑ "Parc National de la Pendjari". Archived from the original on 14 July 2017. Retrieved 21 November 2016.
  5. ↑ Environment, Gregory Sousa in (2017-04-25). "The Major Rivers Of Ghana". WorldAtlas (in Bekee ndị America). Retrieved 2026-06-17.
  6. 1 2 Koch, Hagen (2025-03-13). "From Data Scarcity to Solutions: Hydrological and Water Management Modeling in a Highly Managed River Basin". Water (in Bekee). 17 (6): 823. doi:10.3390/w17060823. ISSN 2073-4441.{{cite journal}}: CS1 maint: unflagged free DOI (link)
  7. 1 2 3 4 "Burkina Faso | Coup, Map, Capital, Flag, Government, & History | Britannica". Encyclopedia Britannica (in Bekee). Retrieved 2026-06-17.
  8. ↑ "The Volta Basin". www.fao.org. Retrieved 2026-06-17.

Templeeti:Rivers of GhanaTempleeti:Rivers of Togo