Pokou
Queen Pokou, ma ọ bụ Awura, Aura, ma ọ bụrụ Abla Pokou (chọrọ n'ihe dị ka 1750 - n'ihe ihe nke nta ka ọ bụrụ 1760) [1] bụ eze aṅụ na onye edi Baoule na West Africa, ugbu a Ivory Coast. Ọ chịrị alaka nke ndị Ukwu Ashanti dị ike ka ọ na-agbasa n'ebe ahụ egwuregwu. Otu n'ime Ndị Akan, ndị Baoule bụ taa otu n'ime izi akwụsị na Ivory Coast nke oge a.
Akụkọ ndụ
[dezie | dezie ebe o si]A enyi Eze Nwanyị Pokou n'oge dị nke Kumasi, Ghana, nwa nwa nke Nyakou Kosiamoa, nwanne nke Dakon, onye nọchiri Opoku Ware m, na nwa nwanne nke Osei Kofi Tutu I, eze dị egwu nke bụ onye sere Ukwu Ashanti.. [1]
Eze Nwanyị Pokou ghọrọ onye ndú nke otu ndị kewapụrụ onwe ha n'Alaeze Ukwu Ashanti, nke ọ jụrụ isonyere. Esemokwu dị n'etiti òtù ndị ahụ kpatara agha. Pokou duuru ìgwè ya gaa n'ebe ọdịda anyanwụ, site na njem dị ogologo, siri ike, gaa na Osimiri Komoé.[1] Akụkọ ọdịbendị na-ekwu na ọ ga-achụ naanị nwa ya nwoke n'àjà maka ndị ya ịgafe osimiri ahụ.
Mgbe ha gafesịrị osimiri ahụ, Pokou na ndị ya biri n'ụzọ ọrụ ugbo na savanna nke mpaghara ahụ. Pokou gburu obere oge ka o ibu ibu Baoule. Nwa nwanne ya ndidi Akwa Boni nọchiri ya n'ocheeze. Ọ gara n'ihu n'agha mmeri ijirị ọgụ nke mmepụta ahụ.[1] Ndị Baoule taa bi n'dị egwu n'etiti njikọ Komoé na Bandama.[2] Ha nsogbu 15 nke ndị bi na mba ahụ, ebe ha na-enwe ụdị ụfọdụ ndị pere mpe mpe mpe mpe afọ.[2]
Akụkọ ifo
[dezie | dezie ebe o si]Akụkọ ifo nke ndị Baoule na-ekwu na, mgbe Pokou na ndị ya rutere n'Osimiri Komoé, ọ bụ ihe a na-ekiri ịgafe agafe. Pokou ụmụaka onye ntị ya maka ịnyere, ọ gwakwara ya nna nna dị mma n'àjà iji gafe osimiri ahụ. Pokou wee chụọ nwa ya nwoke nàjà, tụba nwa ahụ n'ime mmiri mmiri. Akụkọ mgbe ochie na-ekwu na, mgbe àjà ahụ asị, enyí mmirika ma akwado àkwà mmirika, nke Pokou na ndị na-agafe n'ekiri nke ọzọ nke Komoé.[1] N'otu oge n'ụdị nke ọzọ, ọ hụrụ "Ba ouli" ma ọ bụ "nwatakịrị ahụ anwụọla". Nke a bụ ihe mere a ji mara ụmụ ya taa dị ka Baoule.[3] [<span title="The material near this tag may rely on a self-published source. (December 2017)">self-published source</span>]
Ihe osise na fim
[dezie | dezie ebe o si]Ihe nkiri na-eme ihe nkiri nke Ivorian Pokou, princesse Ashanti nke N'ganza Herman na Kan Souffle, nke e, na Ivory Coast na 2013, sitere n'ike nssado nke ndụ ifo nke Abla Pokou..[4]
Ihe osise n'akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]Na Queen Pokou: Concerto for a Sacrifice, nke meri Grand prix littéraire d'Afrique noire, Véronique Tadjo na-enye ọtụtụ ihe nke àmà ifo nke Queen Pokou.[1] Maximilien Quenum kọọkwara Queen Pokou na Baoule na Légendes africaines ya.[5]
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ 1.0 1.1 King (2004). From Africa: New Francophone Stories. University of Nebraska, 10. ISBN 978-0-8032-2758-3.
- ↑ Ivory Coast. countrystudies.us. Retrieved on 2018-09-24.
- ↑ Jackson (2009). Women Leaders of Africa, Asia, Middle East, and Pacific. Xlibris, 35. ISBN 978-1-4415-5843-5.
- ↑ Cinéma : "Reine Pokou, Princesse Ashanti" / Le tout premier film ivoirien d'animation en 3D bientôt sur les écrans. Archived from the original on 2019-09-23. Retrieved on 2025-03-24.
- ↑ Blair (1976). African Literature in French: a history of creative writing in French from west and equatorial Africa. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-21195-6.