Srećko Horvat
.jpg)
Srećko Horvat (amụrụ 28 February 1983) bụ onye ọkà ihe ọmụma Croatian, onye edemede na onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị. Akwụkwọ akụkọ German Der Freitag kpọrọ ya "otu n'ime ndị kacha akpali akpali nke ọgbọ anyị" [1] ma kpọkwara ya "onye iro nke mpaghara post-Yugoslavia". [2] Akụkọ a apụtala na The Guardian, Al Jazeera, Der Spiegel, Jacobin, Newsweek, na New York Times.
Ndụ
[dezie | dezie ebe o si]A mụrụ Horvat na Osijek, Croatia, ma ọ nọrọ afọ asatọ mbụ nke ndụ ya na Germany ruo mgbe ọ laghachiri na Croatia na 1991. [1] Mgbe ọ laghachiri na Croatia, ọ nwere mmasị na 1990s punk scene, [1] ọ gụsịrị akwụkwọ na Faculty of Philosophy na Zagreb, [2] ọ malitere dezie akwụkwọ akụkọ Croatian nke afọ iri abụọ na abụọ nke Zarez, Protivinost ndọrọ ndọrọ ọchịchị). Ndozi ndọrọ ndọrọ ọchịchị) nke Znakovi postogmodern grada (Ihe ịrịba ama nke Postmodern City) nke Croatia nke Serbia. Kemgbe ahụ, o deela ọtụtụ akwụkwọ na Croatian na Bekee (Poetry from the Future, The Radicality of Love and Subversion!), ọtụtụ n'ime ha ka a sụgharịrị n'asụsụ ndị ọzọ, gụnyere Chinese, Korean, Spanish, Turkish na German. Na 2008, ọ tọrọ ntọala Subversive Festival, ebe ọ na-eje ozi dị ka onye nduzi mmemme ruo 2013. Na 2016, o guzobere Democracy in Europe Movement 2025 na Yanis Varoufakis, nke ọ bụ ugbu a.. [1]
Echiche na ọrụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị
[dezie | dezie ebe o si]A na-ewere Horvat dù ka otu n'ime "nụ dù n'etiti mới aka ekpe new post-Yugoslavia".[1] O ada n'òtù dị iche iche na-eme ngaến iwe nộa niile, including ngaến iwe nườn bộng 2009 in Croatia, Occupy Wall Street in 2011 by the World Social Forum in Senegal and Tunisia.[2] Nzukọ G20 Hamburg na 2017, nke ọ kọwara dị ka "ihe iyi egwu dystopian", o kwuru na "nsogbu ahụ bụ ụra nke ndị isi nke ụwa efu, Merkel, May na ndị nnọchiteanya ndị ọzọ nke nzukọ G20, nke bụ mmalite nke nrọ dystopian anyị ugbu a (ọnwụ, egwu ọha na eze, nsogbu ndị gbara ọsọ ndụ na mgbanwe mmekọrịta ọha na eze) [3] Ebe ọ bụ na 2016, o kwuru na [4] Mgbe a jụrụ ya ihe Facebook-Cambridge Analytica data scandal pụtara maka ọdịnihu ndọrọ ndọrọ ọchịchị, o kwuru na "ọdịnihu dị nso ma anyị na-echeta na ụbọchị mbụ nke mgbanwe dị ize ndụ karịa ihe anyị ghọtara n'okpuru ndọrọ ndọrọ ọchịchị".. [2]
Ememme Ndị Agha
[dezie | dezie ebe o si]Horvat bụ otu n'ime ndị malitere 2008 Subversive Festival, [1] ihe omume kwa afọ nke gụnyere Oliver Stone, Alexis Tsipras, Aleida Guevara, Slavoj Žižek, Tariq Ali, Zygmunt Bauman, David Harvey na Saskia Sassen, n'etiti ndị ọzọ. Na 2013, o kwuru na ndị òtù nke mmemme ahụ hapụrụ Emme Subversive "n'ihi ọdịiche dị na nghọta nke nzube nke ntụziaka nke ụzọ ndị na-etinye aka na Subversive Forum na, n'ozuzu, nzube nke Emme Subversive". [1] [2] Ndị Praxis School na-ejikarị mmetụta nke Emme Subversive, otu ndị ọkà ihe ọmụma Marxist malitere na SFR Yugoslavia na 1960 na 2017, Horvat bipụtara akwụkwọ Subversion! Onye ọkà mmụta asụsụ America bụ Noam Chomsky kwuru n'akwụkwọ ya, "Site na ahụmahụ onwe ya, ọ bara ọgaranya na ndị mmanye iwu, ọ na-agụkwa ọtụtụ akwụkwọ ochie na nke ọhụrụ." [3] Dị ka Chomsky si kwuo, "Horvat na-eduga anyị na njem nleta nke ọrịa nke mmepeanya na-enweghị afọ ojuju nke nwere ọtụtụ ụzọ isi dozie ihe ọjọọ ma nweta ọdịnihu dị mma."". [3]
Ihe nkiri nkà ihe ọmụma
[dezie | dezie ebe o si]Na 2014, Horvat malitere ịrụ ọrụ na Ụlọ ihe nkiri Philosophical (Filozofski Teatar) nke Croatian National Theatre na Zagreb. Echiche bụ ịmalite mmekọrịta chiri anya na nkà ihe ọmụma nke ihe nkiri ahụ.[1] Ọ bụ usoro arụmụka ọha na eze kwa ọnwa maka ndị na-eche echiche. Ndị ọbịa gụnyere M.I.A., Vanessa Redgrave, Margarethe von Trotta, Adam Curtis, Herta Müller, Hito Steyerl, Mladen Dolar, Julia Kristeva, Eva Illouz, Tariq Ali, Bobby Gillespie, Thomas Piketty na ndị ọzọ. Dị ka ụlọ ihe nkiri mba Croatian si kwuo, ọnụ ọgụgụ ndị ọbịa na saịtị ahụ site na 2014 ruo 2018 bụ ihe dị ka 20,000..[4]
Nkwụsị nke usoro ihe omume telivishọn nke Sane Society
[dezie | dezie ebe o si]Na 2013, Horvat bụ onye ọbịa nke ihe ngosi TV ọgụgụ isi nke Croatian National Television a na-akpọ Zdravo Društvo (Sane Society) bụ onye gbalịrị imezi oghere omenala Balkan ma kwado ọtụtụ ndị nwere ọgụgụ isi dị ka Renata Salecl, Rade Šerbedžija, Andrej Nikolaidis na Viktor Ivančić, n'etiti ndị ọzọ. Dị ka iwu si dị, onye nlekọta kwụsịrị ma kwuo "usoro na-adịgide adịgide". Otú ọ dị, onye edemede Bosnia Miljenko Jergović kwuru na ọ ga-abụ na ihe nkiri TV agaghị ewepụ ọ bụrụgodị na ọ bụghị maka gị. Jergović kwuru, sị: "Ọ bụrụ na ọ mere na 1942, ọ kwụsịrị na Jasenovac. Ọ bụrụ na ọ mere na 1972, ọ kwụsịrị na Lepoglava. Na 2014, ihe nkiri TV gosipụtara eziokwu banyere Croatia.".[5]
Akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]N'asụsụ Bekee
[dezie | dezie ebe o si]- Gịnị ka Europe chọrọ? The Union and its Discontents (ya na Slavoj Žižek), Istros Books, 2013[6]
- Welcome to the Desert of Postsocialism (ya na Igor Štiks), Verso, 2014
- The Radicality of Love, Polity Press, 2015
- Nnupụisi![Ihe e dere n'ala ala peeji]
- Abụ sitere n'ọdịnihu, Penguin, 2019
- Mgbe Apocalypse gasịrị, Polity Press, 2021
N'asụsụ French
[dezie | dezie ebe o si]- "Ka anyị zọpụta ndị nzọpụta anyị", mbipụta Lignes, 2013
N'asụsụ German
[dezie | dezie ebe o si]- Nach dem Ende der Geschichte Laika-Verlag, Hamburg, 2013
- Ọ ga-abụ na Europa? - Rettet uns vor den Rettern (ya na Slavoj Žižek) Laika-Verlag, Hamburg, 2013
N'asụsụ Croatian
[dezie | dezie ebe o si]- Znakovi postmodernog grad Jesenski na Turk, Zagreb, 2007
- Protiv političke korektnosti. Od Kramera do Laibacha, na-abụ[Ihe e dere n'ala ala peeji] [Ihe e dere n'ala ala peeji]
- Budućnost m na-eme ihe nkiri Svijet distopijskog, HFS, Zagreb, 2008
- Antibarbarus, Zagreb, 2008
- Diskurs terrorma AGM, Zagreb, 2008
- Ljubav zaRFINK Naklada Ljevak, Zagreb, 2009
- Pravo na pobunu (ya na Igor Štiks), Fraktura, Zagreb, 2010
- Pažnja! Neprijatelj prushushush Naklada Ljevak, Zagreb, 2011
- Ịkụlụ n'ebe ndị mmadụ nọ? (ya na Slavoj Žižek), Algoritam, Zagreb, 2013
N'asụsụ Spanish
[dezie | dezie ebe o si]- "South na-arịọ maka okwu. Ọdịnihu nke Europe na nsogbu" (ya na Slavoj Žižek), Akwụkwọ Del Lince (2014)
- "Ịhụnanya siri ike", Katakrak, Pamplona (2016)
- "Okwu iyi ọha egwu", Katakrak, Pamplona (2017)
- "Nkwurịta okwu! Mkparịta ụka na Srećko Horvat" (ya na Alfie Bown), Katakrak, Pamplona (2019)
- "Poesia del futuro", Paidós, Barcelona (2020)
- "Ihe niile ga-agbanwe!" (ya na Renata Ávila), Rayo Verde Editorial (2021)
- "Mgbe apocalypse gasịrị", Katakrak, Pamplona (2021)
N'asụsụ Catalan
[dezie | dezie ebe o si]- Mgbe apocalipsi gasịrị, Arcàdia, Barcelona (2021)
Isiokwu
[dezie | dezie ebe o si]- "Nwee ekele maka Ọzara nke Mgbanwe", Monthly Review, March 2012
- "Croatia - onye kachasị ọhụrụ nke EU", The Guardian, July 2013
- "Croatia - ihe ịrịba ama nke obi rere ure nke Europe, The Guardian, December 2013
- "Ihe oyiyi Lenin dara ada na Ukraine", The Guardian, March 2014
- "Agha Ụwa Mbụ: ọ bụ Gavrilo Princip onye na-eyi ọha egwu ma ọ bụ onye na-alụ ọgụ maka nnwere onwe?", The Guardian, Eprel 2014
- "Gịnị mere Balkan ji sie ọzọ?", Al Jazeera, February 2014
- "Ọ bụ akụ na ụba Libidinal, nzuzu!", Al Jazeera, Jenụwarị 2014
- "Godot rutere Sarajevo", The New York Times, February 2014
- "Ọdịnihu Dị Ebe A", NeMe, Jenụwarị 2011
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Coordinating Collective.
- ↑ Derk (28 March 2017). Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca (Serbo-Croatian) 6–7. Archived from the original on 20 September 2017. Retrieved on 5 June 2019.
- ↑ Advancing Conversations: Srećko Horvat - Subversion! -- Zero Books -- Book Info. www.zero-books.net. Archived from the original on 2019-07-24. Retrieved on 2025-03-09.
- ↑ Filozofski teatar. HNK. Archived from the original on 2022-12-10. Retrieved on 2025-03-09.
- ↑ Cinizam Gorana Radmana protivan je zdravom društvu. www.jergovic.com. Retrieved on 18 January 2023.
- ↑ Slavoj Žižek (2013). What Does Europe Want?. Istros Books, London. ISBN 978-1908236166.