Gaa na ọdịnaya

Sylvie Le Bon-de Beauvoir

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Sylvie Le Bon-de Beauvoir (amụrụ na Jenụwarị 17, 1941) bụ ada nke Simone de Beauvoir nabatara. Ọ bụ prọfesọ nkà ihe ọmụma. A kọrọ akụkọ banyere nzukọ ụmụ nwanyị abụọ ahụ n'akwụkwọ All Said and Done, nke Simone de Beauvoir raara nye Le Bon.

Le Bon bụ otu n'ime ụmụ nwanyị de Beauvoir na Jean-Paul Sartre lekọtara ma nye ihe. Sylvie Le Bon na Simone de Beauvoir zutere na 1960, mgbe Le Bon dị afọ 19 na de Beauvoir dị afọ 52. [1]

De Beauvoir nabatara Le Bon n'ụzọ iwu kwadoro n'afọ 1980, nke mere ka ọ bụrụ naanị ya na-eme ihe ọ chọrọ.[1] Mgbe Simone de Beauvoir nwụsịrị n'afọ 1986, Sylvie Le Bon-de Beauvoir bipụtara ọtụtụ akwụkwọ ozi Beauvoir.

Mmekọrịta ya na Simone de Beauvoir

[dezie | dezie ebe o si]

Le Bon, nwa akwụkwọ nkà ihe ọmụma, dere akwụkwọ ozi mbụ nye Beauvoir n'ụlọ akwụkwọ sekọndrị, mgbe ọ dị afọ iri na asaa.[2] Beauvoir mechara kpọọ ya ka ọ bịa n'ụlọ mgbe ọ bụ nwa akwụkwọ nkà ihe ọmụma na kọleji. Na All Said and Done, akwụkwọ ebe Beauvoir kọwara usoro iheomume nke mmekọrịta ya na Le Bon, Beauvoir kwuru maka "mmekọrịta" dị n'etiti ha na ya lere Le Bon anya dị ka onye yiri ya–"onye nwere ọgụgụ isi nwere mmasị maka ndụ."[3] Mmekọrịta ahụ sochiri bụ nke chiri anya, mana Beauvoir na-ajụkarị aha "nwanyị nwere mmasị nwanyị".[4] Mgbe ha nọkọrọ ọnụ ruo afọ iri abụọ na abụọ, Beauvoir nakweere Le Bon n'ụzọ iwu kwadoro dị ka nwa ya nwanyị, mana Le Bon na Beauvoir kwusiri ike na nke a abụghị iji mee ka mmekọrịta dị n'etiti nne na nwa nwanyị sie ike. Kama, ọ bụ inye onye ga-anọchi anya ya n'iwu maka ihe odide ya a na-ebipụtabeghị.[2] Beauvoir bụ onye tụrụ aro echiche nke ịbụ onye a ga-akpọrọ nwa, Le Bon jụkwara na mbụ n'ihi egwu nke asịrị.[4] Uru dị na ikpe a bụ na Le Bon ghọrọ onye nduzi nke akwụkwọ akụkọ Beauvoir mgbe ọ nwụsịrị. Beauvoir gwara Le Bon na nkuchi ahụ "dị ka alụmdi na nwunye, n'ihi na ị na-aza aha m." Ụfọdụ ndị ọkà mmụta na-akọwa omume nnabata a dị ka ụdị iguzogide megide otu ezinụlọ heteronormative.[4]

Beauvoir raara akụkụ ikpeazụ nke ihe ncheta ya All Said and Done nye Le Bon. N'akwụkwọ a, Beauvoir kọwara etu o si zute Le Bon na otu ha si malite mmekọrịta ha. Beauvoir kwuru etu Le Bon si nwee ụjọ n'oge mbụ ha zutere, mgbe Le Bon ka nọ n'ụlọ akwụkwọ. Ka ha na-enwekwu mkparịta ụka gbasara akwụkwọ ka oge na-aga, Beauvoir ghọtara na Le Bon bụ otu n'ime mmadụ ole na ole ghọtara ihe okwu ngwụcha Beauvoir dere pụtara na Force of Circumstance. Ọ dekọkwara ahụmịhe Le Bon nwere n'oge ọ na-etolite dịka nne Le Bon na-emenye ya ihere maka na ọ hụrụ enyi ya n'anya. Beauvoir chere na ọ hụtala onye na-ege ntị nke ọma na Le Bon ma kwenyere na ha yiri onwe ha dika ndị mmadụ: “Ọ dịghị onye ga-enwe ike iji ihe m natara n'aka ya kpọrọ ihe karịa m. Mmasị ya na iwe ya, ike ndọda ya, obi ụtọ ya, egwu ya nke ihe a na-ahụkarị, na mmesapụ aka ya nke na-enweghị atụ masịrị m.” Le Bon jikọtara onwe ha nke ọma n'etiti ndị mmadụ na Beauvoir, ha na-ahụkarị ibe ha kwa ụbọchị.[5]

Mgbe Beauvoir nwụsịrị n'afọ 1986, Le Bon weghaara mbipụta nke ihe ọrụ ya wee bụrụ onye na-ekwuchitere Beauvoir. Le Bon sonyere na ajụjụ ọnụ nke afọ 1994 iji kọwaa echiche Beauvoir, dịka echiche ya gbasara Sigmund Freud, Jacques Lacan, na Michel Foucault. Le Bon n'onwe ya enweghị echiche dị mma gbasara Foucault, ọ na-akpọ echiche ya ihe a na-anaghị atụle anya, ihe ochie, na ihe sayensị na-abụghị eziokwu.[3] Le Bon enweghị mmasị n'ebe Foucault nọ: ọ kpọkwara ya "onye na-eme ihe ochie" nke "iji aka ike eme ihe banyere ihe ọmụma e dere ede bụ ihe iwu na-akwadoghị."[6]

N'ajụjụ ọnụ agbara Le Bon n'afọ 2021, ọ kọwara mmekọrịta ha dịka ndị enyi ha nhata na ndị hụrụ onwe ha n'anya. Beauvoir kọwara mmekọrịta dị n'etiti ha na-adịghị ahụkebe: "Ihe mere ka ọ dị mgbagwoju anya bụ na ọ dịghị onye n'ime anyị dị njikere, karịsịa mụ onwe m, ịhụ onye bụ nwanyị n'anya. Ma nke ahụ bụ ihe ọ bụ, ịhụnanya, nke ahụ bụ naanị ya. "[2] Beauvoir enyeghị ohere maka nkọwa n'ihe gbasara otú mmekọrịta ahụ si dị ike: "Site na mbido ... anyị abụọ dị njikere ibi ndụ maka ibe anyị."[4] Le Bon jiri mmekọrịta ha tụnyere mmekọrịta siri ike nke Beauvoir, enyi ya bụ Zaza n'oge ọ bụ nwata. O kwuru na mmekọrịta ya na Beauvoir siri ike dịka nke Beauvoir na Zaza siri dị, nakwa na mmekọrịta ha mezuru ihe Beauvoir chọrọ kemgbe ọ dị ndụ maka mmekọrịta chiri anya yiri nke Zaza. Beauvoir gosipụtara echiche a, dịka ọ gwara onye na-ede akụkọ ndụ ya mmetụta ya maka Le Bon dị ka nke ya maka Zaza nakwa na ọ "na-echeta ihe mere ya kemgbe ndụ ya niile."[2]

Ihe Ndị Etinyerekwa na Ihe nketa Beauvoir Mgbe Ọ nwụchara

[dezie | dezie ebe o si]

Ọtụtụ n'ime onyinye Le Bon nyere Beauvoir dịka onye ọha na eze sitere na mbipụta nke akwụkwọ Beauvoir mgbe ọ nwụsịrị. Le Bon weere ọrụ ya dị ka onye na-ede akwụkwọ Beauvoir bụrụ iwu ibipụta akwụkwọ ndị a.[3]

  • Le Bon họọrọ aha maka akwụkwọ Beauvoir bipụtara mgbe ọ nwụsịrị The Inseparables, dịka akwụkwọ edemede mbụ ahụ enweghị aha [2]; deekwa okwu mmalite
    • Obere oge ka Le Bon kwusara akwụkwọ edemede ahụ na France na 2020, nsụgharị Bekee abụọ pụtara n'otu oge, ebe Ecco nwere ikike North America ebe Vintage Classics nwere ikike na UK.
    • Le Bon kwuru na nke a bụ nke ugboro anọ Beauvoir dere akụkọ banyere ọbụbụenyi siri ike ya na ịhụnanya o nwere maka Zaza, mgbalị ndị Beauvoir mere iji "mee ka Zaza dịghachi ndụ, n'efu." Le Bon kọwara Beauvoir na Zaza dị ka "otu n'ime ezigbo ọbụbụenyi ndị ahụ dị egwu," mana ndị ọzọ dịka Paul B. Preciado ekwenyeghị - "Mba, nke a abụghị ọbụbụenyi. Nke a bụ akụkọ ịhụnanya nke ndị na-edina nwanyị ibe ha."[7]
  • Ọ bipụtara ọzọ akwụkwọ akụkọ mbụ nke Beauvoir When Things of the Spirit Come First
  • Mpịakọta akwụkwọ ozi Beauvoir ebipụtara: N'adịghị ka ada Sartre ji aka ya were Arlette Elkaïm, Le Bon họọrọ ibipụta akwụkwọ ozi Beauvoir n'enweghị edezi. Ide akwụkwọ ozi bụ akụkụ bara uru nke ihe nketa Beauvoir dịka otu n'ime njirimara pụrụ iche nke Beauvoir dịka onye edemede bụ na ndị na-agụ akwụkwọ ya chere na ọ dị mfe ịbịakwute ya nke ọma iji kpọtụrụ ya ozugbo, ụfọdụ ọbụna na-ekwupụta ihe nzuzo ha n'akwụkwọ ozi ha, ọ na-edeghachikwa ya mgbe mgbe. A maara Beauvoir maka iji akwụkwọ ozi a kpọrọ ihe, na-ahụ ndị na-agụ akwụkwọ ya dị ka ihe ndabere maka ọrụ ya, akwụkwọ ya dị ka mkparịta ụka kama ịbụ mmega ahụ mechiri emechi. Le Bon nyere aka ịchekwa akwụkwọ ozi Beauvoir na Bibliothèque Nationale.[8] Ọ bụ ezie na Beauvoir zara ajụjụ ndị a na-edoghị anya mgbe a jụrụ ya ajụjụ gbasara akwụkwọ ozi ndị a, Le Bon kpughere na Beauvoir dekọrọ akwụkwọ ozi ya n'usoro oge ha si dị, na-egosi na Beauvoir nwere mmasị n'ịchekwa na mfe ịnweta maka edemede ndị a.[3]
    • Lettres à Sartre (ndekọ nke akwụkwọ ozi dị n'etiti Simone de Beauvoir na Sartre)
      • N'ajụjụ ọnụ agbara Le Bon na 1994, o kwuru na ya kpebiri ibipụta akwụkwọ ozi ndị a na Sartre n'ihi na Beauvoir gwara onye Canada na-agba ajụjụ ọnụ na enwere ike ibipụta akwụkwọ ozi ya ma ọ bụrụ na achọta ya. Le Bon ekwughị na ya enweghị mkpebi ọ bụla maka ma a ga-ebipụta akwụkwọ ozi ndị a n'ihi na o chere na ya na Beauvoir dị nso nke na ọ gaghị akwa ụta maka mkpebi ahụ mgbe ọ nwụsịrị. Le Bon ghọtara na Beauvoir atụghị anya ka ebipụta akwụkwọ ozi nkeonwe ya, nakwa na ọ gaghị ebipụta ha n'onwe ya, mana o kwenyere na ọdịdị mgbe ọ nwụsịrị na-agbanwe ihe gbasara mbipụta Beauvoir na-atọ ụtọ, nakwa na mbipụta nke akwụkwọ ndị a ga-enyere ọha na eze aka ịghọta nke ọma otú ndụ onye edemede ahụ si metụta akwụkwọ (“le passage du vécu à la littérature”).[3]
      • Ọ bụghị naanị na Le Bon nwere mmasị ibipụta akwụkwọ ndị a nkeonwe maka ndị na-agụ akwụkwọ Beauvoir; ọ họọrọ ibipụta akwụkwọ ndị a maka ebumnuche mmụta. Na-enweghị akwụkwọ ozi na akwụkwọ ndetu ndị a na-ejikọta ya na ọrụ Beauvoir bipụtara n'oge ndụ ya, Le Bon kwuru na ndị ọkà mmụta Beauvoir ga enwe ohere ịchọpụta echiche ya na usoro iheomume ya site n'ọrụ akwụkwọ ya.[3]
      • Le Bon kwuru na Beauvoir kwuru na ọ ga-ebipụta akwụkwọ ndị a mgbe ọ nwụsịrị. N'ihe gbasara kpọmkwem na Lettres à Sartre, Le Bon weere mbipụta Beauvoir nke akwụkwọ ozi Sartre na 1983 dị ka ihe ịrịba ama nke ikike ibipụta akwụkwọ ozi Beauvoir zigara Sartre.
      • Le Bon na-ekwukarị na oge dị n'akwụkwọ ozi ahụ bụ n'ihi ọgba aghara nke agha, mana ndị ọkà mmụta ndị ọzọ achọpụtala na ụfọdụ oghere ndị ahụ kwekọrọ mgbe ụfọdụ mmekọrịta Sartre kwụsịrị. Otú ọ dị, maka oghere ndị ọzọ gafere afọ agha, Le Bon na-eche na ma akwụkwọ ozi ndị ahụ furu efu ma ọ bụ na a pụghị ide Sartre n'ihi ọnọdụ dịka ịbụ onye mkpọrọ.[3]
    • Lettres à Nelson Algren (Onye Amerịka hụrụ Beauvoir n'anya)
      • Le Bon sụgharịrị akwụkwọ ozi ndị a e dere na Bekee gaa na French. Ọ bụghị mmadụ niile mere emume maka nhọrọ Le Bon ịtụgharịa mkpụrụ akwụkwọ ndị Amerịka gaa na French: ụfọdụ kwuru na okwu Chicago dị n'akwụkwọ ozi ahụ emeghị ka asụsụ French doo anya.
      • E bipụtara nchịkọta akwụkwọ ozi a, n'ihi na Le Bon chere na e nweela mwepụ nke akwụkwọ ozi ndị a nye ọha na eze, ọ dịkwa mkpa ibipụta ụdị "ezigbo" iji gosi na ihe ndị na-ezighi ezi na-egosighị. Ihe mere o ji dee akwụkwọ a bụ ihe atụ ọzọ nke nkwa Le Bon nwere maka ọchịchọ Beauvoir ka a ghọta ya nke ọma na otú Beauvoir si chọọ. Nelson Algren, n'aka nke ọzọ, o yikarịrị ka ọ gaghị anabata akwụkwọ a n'ihi na ọ naghị enwe mmasị na Beauvoir na-ekwu maka mmekọrịta ha na Force of Circumstance.[3] Akwụkwọ ozi ndị a tụrụ Beauvoir n'anya nke ukwuu, ebe ọ bụ na ihe odide ndị a kpughere akụkụ ọhụrụ nye Beauvoir: n'ebe Algren nọ—karịa ka ọ na-eche banyere Sartre—Beauvoir dị nro, nwere mmetụta, ma nwee oke mmasị.[9]
    • Correspondance croisée (Simone de Beauvoir na Jacques-Laurent Bost)
  • Akwụkwọ akụkọ Beauvoir bipụtara:
    • O nyeere aka dezie ma bipụta ihe ndị Beauvoir dere n'akwụkwọ 2006 nke akpọrọ Diary of a Philosophy Student ya na Margaret A. Simons; o dere okwu mmalite.
      • N'okwu mmalite, Le Bon kwuru na, n'idepụta ihe Beauvoir dere n'akwụkwọ akụkọ ya site n'oge ọ dị afọ 18 ruo 20, Ọ na-atụ anya na ndị na-agụ akwụkwọ ga-ahụ echiche Beauvoir nke ọma tupu mmetụta ọ bụla nke Sartre.[10] N'ihi ya, Le Bon bụ onye na-agbachitere echiche mbụ nke Beauvoir ma na-amata ihe nketa Beauvoir site na akwụkwọ Sartre. Ọ nwere mmasị n'ịkpụpụta ihe osise nke "Beauvoir tupu Sartre." O kwukwara na Beauvoir na Sartre hụrụ mmụọ dị n'ime ibe ha mgbe ọ bịara n'ihe gbasara ọgụgụ isi ha, kama echiche siri ike nke mmadụ ga-emetụta onye nke ọzọ, ndị ọkà mmụta ndị ọzọ dị ike dịka Kate Kirkpatrick ga-ekwenye na ya.[9] Okwu Le Bon n'akwụkwọ a nke afọ 2006 bụ ihe na-aga n'ihu n'akụkọ ihe mere eme nke mgbalị Le Bon ugboro ugboro iji gbochie ndị ọzọ ile Beauvoir anya dị ka nwa akwụkwọ Sartre na ime ka Beauvoir bụrụ akụkọ ihe mere eme ọgụgụ isi.[3]
      • Le Bon kọwara Beauvoir dị ka "onye edemede na ọkà ihe ọmụma, dị ka nwanyị na onye na-akwado nha ụmụ nwanyị."[10] Beauvoir siri ọnwụ na a ga-amata ya dị ka onye edemede, karịa onye ọkà ihe ọmụma, o mekwara ka echiche a doo anya ugboro ugboro n'oge ndụ ya niile, na-enwe olileanya na echiche ọha na eze na echiche ya banyere onwe ya ga emekọrịta. [9] Mmekọrịta chiri anya nke Le Bon na Beauvoir pụtara ìhè site n'ịghọta ọchịchọ Beauvoir ka a ghara ịghọtahie ya, dịka Le Bon si too mbipụta nke akwụkwọ ndetu ndị a maka "iji ike" kwado "ọrụ ya dịka onye edemede."[10] Nke a bụ nkwenye ogologo oge nke Beauvoir dị ka onye edemede n'ihu ọkà ihe ọmụma si Le Bon, dịka o kwusiri ike na ajụjụ ọnụ nke afọ 1994 na "o kwenyeghị ... na Beauvoir bụ onye kpatara echiche nkà ihe ọmụma bụ isi nke L'Etre et le néant), Beauvoir agaghịkwa anabata nke a.”[3]
      • Echiche Le Bon nke inwe mmasị miri emi n'ebe Beauvoir nọ pụtara ìhè n'okwu mmalite a. Le Bon kpọrọ usoro ọgụgụ isi nke Beauvoir n'akwụkwọ ndetu ndị a "ọmụmụ... nke nhọrọ echiche na ịdị adị bụ isi nke ga-enwe mmetụta dị otú ahụ n'ọtụtụ ndị na-agụ akwụkwọ n'ọdịnihu, ụmụ nwanyị na ụmụ nwoke."[10]
    • Ekpebiri ibipụta Wartime Diary (Journal de guerre) - Ihe odide Beauvoir dere n'akwụkwọ akụkọ 1939-1941
      • Beauvoir ekwuola na ya ga-ewepụ akwụkwọ ndekọ ya niile, nakwa na ọ ga-ewe ya nnukwu nhazi iji bipụta ha, mana Le Bon na-ekwusi ike na Beauvoir agwaghị ya okwu gbasara mmetụta a. Le Bon kwenyere na echiche ndị a na-emegiderịta onwe ha bụ n'ihi na Beauvoir nwere ike inwe mmetụta dị iche iche gbasara mbipụta nke akwụkwọ ndekọ ya, kama ịkatọ ya kpamkpam. Ọzọkwa, akwụkwọ akụkọ a kpọmkwem Beauvoir bu n'obi ịkpọsa mana o meghị nke a, na-akwado ohere na Beauvoir nwere mgbagwoju anya karịa iguzogide ibipụta echiche nkeonwe ya.[3]

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1 2 Menand, Louis (2005-09-19). "Stand By Your Man". The New Yorker. ISSN 0028-792X. Retrieved 2017-12-17.
  2. 1 2 3 4 5 Willsher, Kim. "My Intimacy with Simone de Beauvoir Was Unique… It Was Love", The Guardian, 2021-10-03.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Tidd, Ursula (1995). "Some Thoughts on an Interview with Sylvie Le Bon de Beauvoir: Current Issues in Beauvoir Studies". Simone de Beauvoir Studies 12: 17-25. 
  4. 1 2 3 4 Latchford, Frances J. (2020). "Heterodox Love and the Girl Maverick: Simone de Beauvoir, Sylvie Le Bon, and Their Confounding Family Romance". Adoption & Culture 8 (2): 194-209. 
  5. ↑ Beauvoir, Simone de (1974). All Said and Done, Translated by Patrick O'Brian, Deutsch and Weidenfeld and Nicolson. ISBN 9780233965260. 
  6. ↑ Kurzweil, Edith (1986). "Michel Foucault's History of Sexuality as Interpreted by Feminists and Marxists". Social Research 53 (4): 647–663. 
  7. ↑ Shread, Carolyn (2022). "This Time We Didn't Wait: The Simultaneous English Translations of Simone de Beauvoir's Les Inséparables". Simone de Beauvoir Studies 33 (1): 167–176. 
  8. ↑ Coffin, Judith G. (2020). "Introduction", Sex, Love, and Letters: Writing Simone de Beauvoir. Cornell University Press, 1-23. 
  9. 1 2 3 Kirkpatrick, Kate (2019). Becoming Beauvoir: A Life. Bloomsbury Academic, 7-23. ISBN 978-1350047174. 
  10. 1 2 3 4 Le Bon de Beauvoir, Sylvie (2024). "Foreword to the Beauvoir Series", Diary of a Philosophy Student: Volume 3, 1926–30, By Simone de Beauvoir, edited by Sylvie Le Bon de Beauvoir, University of Illinois Press, ix-x. 
Ewepụtara site na "https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Sylvie_Le_Bon-de_Beauvoir&oldid=645830"