Tanja Stupar-Trifunović
Tanja Stupar-Trifunović ( ná mmalite n'afọ 1977) bụ onye edemede si Bosnia na Herzegovina.
Ihe ndị mere n'oge gara aga
[dezie | dezie ebe o si]Akwụkwọ akụkọ Stupar-Trifunović na 1977 na Zadar, Croatia. [1] Ọ Zadar na ịnya ya na-agụ agha Yugoslav. [2] Ọ gara akwụkwọ na akwụkwọ Serbian [1] na Mahadum Banja Luka ma bi ugbu a na Banja Luka .[1]
Ọrụ
[dezie | dezie ebe o si]Ihe odide Stupar-Trifunović na-enyocha ọnwụ na ndụ ụmụ nwanyị, ọkachasị n'ihe gbasara agha Yugoslav. [2]
Onye na-ede uri, Stupar-Trifunović ebipụtakwala akwụkwọ akụkọ, yana akụkọ mkpirikpi, kọlụm na nyocha akwụkwọ. [3] E bipụtara akwụkwọ akụkọ mbụ ya, Satovi u majčinoj SOF (Kpọọ n'ime ụlọ nne m), n'afọ 2014. [4]
Abụ na akụkọ mkpirikpi nke Stupar-Trifunović bipụtara gụnyere:
- Kuća od slova (1999, Zadužbina, "Petar Kočić" Banja Luka)
- Portugal Portugal na-eme ihe nkiri (2002, KOV)
- Adornova svraka (2007, Zalihica)
- O Truckvari var dok deličku (2008, Zoro), uri, aha a sụgharịrị ka ọ bụrụ ihe ndị Barbarians Na-eche Mgbe Ha Na-eri Nri Anyasị [5]
- Glavni junak na koji se gifting you happy (2010, Zaklada Fra Grgo Martić), uri, aha a sụgharịrị ka The Hero is the Man Who Falls in Love with Calamity[5]
A nne uri Stupar-Trifunović n'ọtụtụ akara Bekee, German, Polish, French, Macedonian, Romanian, Slovene na Danish.[1][2] N'afọ 2017, ọ bịanyere aka na njem na Asụsụ Ndị Croatia, Serbia, Bosnia Ndị Montenegro.[6]
Stupar-Trifunović na-arụ ọrụ ugbu a dị ka onye nchịkọta akụkọ maka akwụkwọ ọmụmụ Putevi [1] ma na-emepe akwụkwọ ya nke abụọ. [5]
Onyinye
[dezie | dezie ebe o si]N'afọ 2016, Stupar-Trifović meri European Union Prize for Literature maka akwụkwọ akwụkwọ ya Satovi u majčinoj SO (Kpọọ n'ime ụlọ nne m). [1] E depụtakwara akwụkwọ ahụ maka 2014 NIN Award (nke a na-ewere dị ka ihe nrite edemede Serbian). [2] N'afọ 2013 ọ meri Ihe nrite nke atọ nke Zlatna sova maka akwụkwọ ozi izi mma n'asụsụ Serbian.[5]
N'afọ 2008, e depụtara Stupar-Trifunović na ngalaba uri nke CEE Literature Award . [3]
Nchịkọta uri ya, O Truckvari misle var deličkuju, e depụtara ya maka ProCredit Bank Literature Award maka East na Southeast Europe. [5][7]
N'afọ 2009, Glavni junak bụ koji, ọ meriri Fra Grgo Martić Literary Award.[5][8]
Ebe obibi
[dezie | dezie ebe o si]Na Jenụwarị 2017, Stupar-Trifunović bụ mmemme ndị na-ese ihe na Q21 na Viennap.[5]
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Tanja Stupar-Trifunović (en). Antologija - pjesnici rođeni poslije 1970.. Retrieved on 2020-08-17.
- ↑ Interview with Tanja Stupar-Trifunović, Bosnia and Herzegovina. Vimeo (EUPL). Retrieved on 20 November 2017.
- ↑ 3.0 3.1 Tanja Stupar-Trifunović. European Union Prize for Literature. Archived from the original on 1 May 2018. Retrieved on 20 November 2017.
- ↑ Stupar-Trifunović (2014). Satovi u majčinoj sobi. Prvo izdanje. ISBN 9789995511678.
- ↑ 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 ArtistInfo - Tanja Stupar-Trifunović. Q21. Archived from the original on 28 March 2018. Retrieved on 20 November 2017.
- ↑ Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Retrieved on 2024-05-18.
- ↑ Zec. "Nagrađena Tanja Stupar-Trifunović", Nezavisne novine, 24 November 2008. Retrieved on 20 November 2017. (in sr-Latn)
- ↑ Šehić. "TANJA STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Mržnja je postala legitimna i dio naše istorije", Zurnal, 2 October 2009. Retrieved on 20 November 2017. (in sr)