Unkulunkulu
Unkulunkulu (/uɲulun' Qatarulu/), nke a na-akpọkarị Chineke ma ọ bụ uMkhulu Omkhulu, [1] bụ nna nna okpukpe ifo, otu ndị bu ya ụzọ, [2] ma ọ bụ Onye Okike Kasị Elu n'asụsụ ndị Zulu, Ndebele na Swati. Na mbụ, ọ bụ "onye nna ochie mbụ", Unkulunkulu ọkọlọtọ ka ọ bụrụ chi okike site na mgbasa nke Iso Ụzọ akpụkpọ.
Ọrụ tupu oge Ndị Kraịst
[dezie | dezie ebe o si]Unkulunku bụ okwu n'ozuzu na-ezo aka na "onye ochie", ma ọ bụ nna nna.[1] N'ịbụ a, Onkulunkulu ndị a (ụdị ọtụtụ) nwere ike ịbụ nwoke ma ọ bụ ihe, na ọtụtụ ngwaahịa na-enye nwere otu, na-ele ha anya n'ụzọ dị ukwuu.[2] Unkulunkulu ebe n'akwa sara mbara dị ka onye nọ ya, onye oge ochie; onye a bụ nwoke, ọ bụ ọrụ dị ukwuu dị ka nna nke ihe a hụrụ mmadụ, mana e nyere ya obere nlebara anya. [citation need] Ọkà Nhọrọ Ana Maria Monteiro-Ferreira na-ekwusi ike na tupu mgbasa nke Iso Ụzọ ihe nye ndị Zulu, Unkulunkulu echebe Onye Kasị Elu dị ka nke Chineke Ndị Mmadụ. [1]
Ọrụ ndị e mere mgbe Ndị Kraịst gasịrị
[dezie | dezie ebe o si]Site na mgbasa nke Iso Ụzọ n'etiti afọ 1800, ndị Zulu dị iche iche iche iche izo aka na Unkulunkulu n'ụzọ dị iche. Ụdị ọhụrụ nke Unkulunku bụ chi okike kama ịbụ onye nna nna. Ụdị a yiri nke ọma Chineke Ndị uwe ma a na-ezo aka n'otu ihe ahụ.[1] M. R. Masubelele na-ekwu na ndị ozi ala ọzọ America na Europe na 1830s ụmụaka iji "Unkulunkulu" mee ihe na Chineke Ndị N'ihi njikọ ya na Ofufe ndị nna, mana n'ikpeazụ ọtụtụ ndị ozi ala-Europe mmetụta iji aha ahụ mee ka ndị Zulu kwusaa ozi ọma.[2][3] Aha ndị ọzọ a na-eji nke a eme ihe na-edo ndị yiri yiri ya uMdali (nke በመምረጥ "Onye Okike") na uMvelinqandi (nke "Tupu ihe niile"; yiri Umvelinqangi n'asụsụ isiXhosa).
Ọ bụ ebe na ọ ka na-anya anya nwoke mbụ, ọ malitekwarachite anya onye okike / onye ihe ihe a gwara mmadụ na ihe niile e kere eke.[1] Ụdị Unkulunkulu a sitere na agha; o wee anụ na anụ ụlọ site n'otu ahịhịa ahụ, ma ihe niile ọzọ mgbe nke ahụ asị site na isi adịghị ọ elala.[2] Mgbe o kere ihe niile, a na-ekwu na Unkulunkulu echefuola ihe okike ya ma gbahapụ ha, ọ dịghịkwa mgbaàmà ifo mgbanwe ya ebe a e kere eke.[3] Ọkọ ndị mere ihe eme William H. Worger na-ekwu na ndị Afrịka nke mbụ awụ nke iri na ọgụ na mgbaàmà ifo ndị a na ndị ọzọ isi Unkulunkulu bụ ihe atụ kama ịbụ nke dị, dị ka egosiri site na isi ha na ndị ozi ala ọzọ Europe myirịta ha na Bible na eziokwu "n'ụzọ mberede".[2]
Ihe edeturu
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Monteiro-Ferreira (2005). "Reevaluating Zulu Religion: An Afrocentric Analysis". Journal of Black Studies 35 (3): 347–363. DOI:10.1177/0021934704263127. ISSN 0021-9347.
- ↑ Worger (2001). "Parsing God: Conversations about the Meaning of Words and Metaphors in Nineteenth-Century Southern Africa". The Journal of African History 42 (3): 417–447. DOI:10.1017/S0021853701007885. ISSN 0021-8537.