Gaa na ọdịnaya

Vedrana Rudan

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Vedrana Rudan
mmádu
Ụdịekerenwanyị Dezie
Mba o sịKroatia Dezie
Aha enyereVedrana Dezie
Aha ezinụlọ yaRudan Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya29 Ọktoba 1949 Dezie
Ebe ọmụmụRijeka Dezie
Asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaSerbo-Croatian, Croatian Dezie
Ọrụ ọ na-arụonye ntaakụkọ, odee akwụkwọ Dezie
Ụdị ọrụ yaliterary activity, oru nta akuko Dezie

Vedrana Rudan (amuru 29 October 1949) bu onye ode akwukwo Croatia.

Akụkọ ndụ

[dezie | dezie ebe o si]

Vedrana Rudan mụrụ na Opatija, Yugoslavia, na 1949. Ọ gụsịrị akwụkwọ na Mahadum Rijeka na-agụsị akwụkwọ na Croatian na German.  Ọ rụrụ ọrụ dị ka onye nkuzi, onye ndu njem, onye ode akwụkwọ maka ọtụtụ akwụkwọ akụkọ Croatian (Feral Tribune, Slobodna Dalmacija, ndepụta Novi, ndepụta Jutarnji), [1] na onye nta akụkọ maka redio steeti..

N'afọ 1991, Redio Rijeka goro ya maka nna ya Franjo Tuđman.[1]  Mgbe ị na-enweghị ọrụ, ka anyị chọtara gị ụlọ.[2]  O dere Mba Nacional, akwụkwọ akụkọ Croatian kacha ibu, ruo n'afọ 2011.[1][2]

Site na 2010 ruo 2015, o dere banyere isiokwu ndị a na-ahụkarị na blọọgụ ya a na-agụkarị nke a na-akpọ "Olee otu esi anwụ n'enweghị nrụgide" ("Kako umwenn bez stresa"). Ọ kwụsịrị ide blọọgụ ya na 21 Ọgọstụ 2015 dị ka "ihe niile anyị na-ede bụ ịkpọasị. Amaghị m ebe anyị nọ, ma anyị nọ na 2015, 1991 ma ọ bụ 1941. A ka na-achụ nta ndị Serbia niile na-aga n'ihu na-alụ ọgụ maka ikike nke mba Croatia. Ikike maka ihe? Agụ, nhụsianya, mgbazinye ego?" [3] A gụrụ ozi ikpeazụ ya "I Give Up" ("Odustajem") ihe dị ka ugboro 50,000.[4]

.[5] Na 2017, ọ bịanyere aka na nkwupụta nke akaụntụ Croatia, Serbia, Bosnia na Montenegro.

Ọrụ edemede

[dezie | dezie ebe o si]

N'ibị onye a n'ịề n'ọọ odeậtya ya, Rudan malitere ide akụkọ.  The first book, Uho, grlo, //, published in the year 2002. Otu okwu na-hevelin isi site nka femme lwût di na-ewe iwe na nke na-hevelin obi lhug, Tonka Babić, was accept and nke well for you the article of women of olu na-aww akpataoy nkee.[1]  Akwụkwọ ya nke abụọ, Ljubav na aldejnji tuҡ (2003), bụ mkpesa siri ike megide alụmdi na nwunye, dabere na ahụmahụ alụmdi na nwunye mbụ ya.  Rudan kọwara na ọ dị ka catharsis, m nyeere ụmụ nwanyị ndị ọzọ nọ n'otu ọnọdụ ahụ aka, mana ọ bụ ọdachi nwanyị mere na emegbu emegbu nke nwere ike ọ gaghị agwọta site na saịtị nke otu akwụkwọ ahụ..[6]

Ka ọ na-erule n'oge akwụkwọ ya nke atọ, Crnci u Firenci (2006), Rudan eguzobewo onwe ya dị ka onye na-ese okwu na onye edemede na-ese esemokwu. Echiche ndị na-akọ akụkọ, ndị niile nọ n'ezinụlọ Rijeka, bụ mmepe ọhụrụ na mgbagwoju anya nke ọrụ Rudan, a na-ejikwa okwu ndị jikọtara ya na ihe nkiri American Beauty.[7] Mana ọ bụ ezie na o nwere ike igosipụta onye ọ bụla n'ime ndị na-akọ akụkọ ya n'ụzọ doro anya, ọ dị obere ihe dị iche n'etiti ha.[8]

Akwụkwọ Rudan dere ọzọ, Kad je Fry, kad je jutarac peder (2008), bụ nchịkọta akụkọ nke Nacional kwa ki bipụtara nke mbụ.  N'ime ha, it's better nhihu na-emeso okwu ụ dị ka ime ihe ike megide nwanyi, machismo, morals in manyere netiti កានានានាន្ន្ន្, nrụọ aka politics, of poor.  Na 2014, e mere akwụkwọ ahụ ka ọ bụrụ ihe nkiri a na-akpọ Kurva (Whore), nke Zijah Sokolović na-eduzi, bụ nke e kere na ngwakọta nke ụda na-awụ akpata oyi, obi ụtọ, ọdachi, ezigbo egwu, na ụda dị iche iche nke Rudan..[9]

N'akwụkwọ ya nke afọ 2010, Dabogda te执行 rodila, ọ tụgharịrị uche ya na mmekọrịta dị nro n'etiti ndị nne na ụmụ nwanyị. Ọzọkwa, akwụkwọ a dabeere na ahụmịhe nke ya. Ya na nne ya anọghị mgbe niile dị ka ha nwere ike ịbụ; ọ na-enwe obi amamikpe na nhụjuanya mgbe nne ya nwụrụ; ọ na na-enwekwa mmetụta kwa ụbọchị na nne ya ka na-ele ya anya ma na-ekpe ya ikpe ma na-ahụ ya na-achọ.[6]

Arụmụka

[dezie | dezie ebe o si]

E boro Rudan ebubo igbu ndị Juu ugboro abụọ.  Na kọlụm mba, mkpesa nke ndị Juu Croatia bụ na ụfọdụ ndị na-akwado ndị Fascist na-akwadokwa ndị ọzọ nwere mmekọrịta chiri anya na Israel.[1]  N'afọ 2009, Rudan kwuru okwu na Nova TV's International Holocaust Ncheta Ụbọchị, na-atụnyere ọnọdụ Gaza na Oké Mgbukpọ ahụ.  E mechara chụpụ ya na netwọkụ ahụ, nke o kwuru na ọ bụ n'ihi Nova TV na Nzukọ Ndị Juu Ụwa..[10]

N’afọ 2011, e wepụtara Rudan n’ọtọ na Nacional Mba ọọcọc Catholic “òtù mộ omempớ”.".[11]

Ndụ onwe onye

[dezie | dezie ebe o si]

Rudan lụrụ Ljubiša Drageljević, onye ọka iwu, ma biri na Rijeka. O nwere nwa nwoke Slaven na nwa nwanyị Asja site na alụmdi na nwunye mbụ ya.[12][13]

Rudan kọrọ banyere mmetọ alụmdi na nwunye site n'aka di mbụ ya n'ime afọ iri na anọ nke alụmdi na ụba. Ọ malitere mmekọrịta ya na Drageljević mgbe ọ ka lụrụ di.[6]

Na Maachị 2025, mgbe a gbara Aleksandar Stanković ajụjụ ọnụ, o kwuru na a chọpụtara na ya nwere ọrịa kansa nakwa na ọ na-anwụ.  Mgbe a jụrụ ya ihe bụ ihe ikpeazụ ọ gwara ọha, ọ sịrị: “Anwụghị m, m na-anwụ, ma enweghị m mgbaàmà ọ bụla.".

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Uho, grlo, nož (Ear, Throat, Knife) (2002) – ( (2004) Night. Dalkey Archive Press. ISBN 978-1-56478-347-9. Translated by Celia Hawkesworth. Dalkey Archive Press. 2004. ISBN <bdi>978-1-56478-347-9</bdi>.)
  • Ljubav na posljednji pogled (Love at Last Sight) (2003)
  • Ja, nevjernica (I, Unbeliever) (2005)
  • Crnci u Firenci (Blackmen in Florence) (2006)
  • Kad je žena kurva / kad je muškarac peder (When Woman Is a Whore / When Man Is a Faggot) (2008)
  • Strah od pletenja (Fear of Knitting) (2009)
  • Dabogda te majka rodila (May Your Mother Give Birth to You) (2010)
  • Kosturi okruga Madison (Skeletons of Madison County) (2012)
  • U zemlji krvi i idiota (In a Land of Blood and Idiots) (2013)
  • Amaruši (Amaruši) (2013)
  • Zašto psujem (Why I Curse) (2015)
  • Muškarac u grlu (Man in the Throat) (2016)
  • Život bez krpelja (Life Without Ticks) (2018)
  • Ples oko sunca, autobiografija (Dancing Around the Sun, an Autobiography) (2019)
  • Dnevnik bijesne domaćice, predgovor novom izdanju (Diary of a Mad Housewife, a Preface to the New Edition) (2020)
  • Puding od vanilije (Vanilla Pudding) (2021)
  • Doživotna robija (Imprisoned for Life) (2022)
  • Besplatna dostava (Free delivery) (2023)

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Lucic. An Interview with Vedrana Rudan. Dalkey Archive Press.
  2. "Vedrana Rudan: Archives", Nacional. Retrieved on 23 June 2015. (in Croatian)
  3. Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black. Index.hr (24 August 2015). Retrieved on 10 September 2016.
  4. Odustajem | Vedrana Rudan. Rudan.info (24 August 2015). Retrieved on 10 September 2016.
  5. Derk (28 March 2017). Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca (Serbo-Croatian) 6–7. Archived from the original on 6 April 2017. Retrieved on 5 June 2019.
  6. 6.0 6.1 6.2 Drinjaković. "Muškarci ne vole dobre žene", Gracija, 9 July 2010. Retrieved on 26 June 2015. (in Bosnian)
  7. Pogačnik (25 May 2006). Vedrana Rudan – "Crnci u Firenci". Moderna vremena. Retrieved on 26 June 2015.
  8. bijela vrana poet grakće (Croatian). Kupus.net. Archived from the original on 2 October 2015. Retrieved on 26 June 2015.
  9. Parać (11 November 2014). "Kurva" napokon dolazi u Split! (Croatian). S4S Portal. Archived from the original on March 4, 2016. Retrieved on 26 June 2015.
  10. Vedrana Rudan's Statement is Pure Anti-Semitism. Dalje (January 28, 2009). Archived from the original on 15 June 2018. Retrieved on 15 June 2018.
  11. Croatian Writer Rudan Dismayed by State of Society. Misli (27 March 2012). Retrieved on 23 June 2015.
  12. Marjanović (10 April 2015). Vedrana Rudan: "Jugoslawien ist lebendiger denn je" (German). Kosmo. Archived from the original on September 20, 2016. Retrieved on 10 September 2016.
  13. Trošelj (18 December 2011). Uživam dva ugleda (Serbian). Politika. Retrieved on 23 June 2015.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]