Gaa na ọdịnaya

Vernonia amygdalina

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Vernonia amygdalina
Scientific classification edit
Missing taxonomy template (fix): Vernonia
Species:
Binomial name
Template:Taxonomy/VernoniaVernonia amygdalina

Vernonia amygdalina, so na otu ezinụlọ daisy, bụ obere ọkara-ogo osisi shrub nke na-etolite n'ebe okpomọkụ Africa. V. amygdalina na-etokarị ruo 2–5 m (6.6–16.4 ft). Akwụkwọ ndị ahụ nwere elliptical na ihe ruru 20 cm (7.9 na) ogologo. akuru osisi ya siri ike.[1]

A na-akpọkarị V. amygdalina akwukwo ilu na bekee n'ihi uto ilu ya.[2][3][4]

Ihe eji ya eme

[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ ya bụ isi mgwa nri eji akwado ofe onugbu (ofe akwụkwọ ilu) na-ewu ewu na omenala n'etiti ndị Igbo bi n'Ebe Ọwụwa Anyanwụ Naijiria. A na-amịkpọ ha iji belata mgbaji tupu ịsa ya iji belata ilu. Na [owuwa anyanwụ Naijiria], mmiri ya na-arụkwa ọrụ dị ka ọgwụ iji belata afọ mgbu, a na-ejikwa akwụkwọ ya n'ọnọdụ hops na-eme biya.[5]

Ndị ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]

Na Naijiria, a na-eji alaka na osisi si n'osisi a eme ihe dị ka osisi ịta atu maka ịdị ọcha eze ma na-eji azu okoko osisi ahụ eme ncha na Uganda. Na Ghana, akwụkwọ na-eto eto karịa nke ochie, enwetala nkwenye maka ọrụ ya na-egbochi ọrịa shuga na mgbochi mkpali; ma gosi ya site na iji ụdị anụmanụ.[6][7]

N'ebe ugwu Naijiria, etinyela ya na nri ịnyịnya iji nye ihe na-ewusi ike ma ọ bụ na-eme abụba nke a na-akpọ 'Chusar Doki' na Hausa. [citation needed]

Zoopharmacognosy

[dezie | dezie ebe o si]

N'ime ọhịa, a na-ahụ chimpanzee ka ha na-ata akwụkwọ nri a mgbe ha na-arịa ọrịa nje. [8]

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Ijeh II (2011). "Current perspectives on the medicinal potential of Vernonia amygdalina Del". J Med Plant Res 5 (7): 1051–1061. 
  2. Farombi (2011). "Bitter leaf". International Journal of Environmental Research and Public Health 8 (6): 2533–2555. DOI:10.3390/ijerph8062533. PMID 21776245. 
  3. Kokwaro (2009). Medicinal Plants of East Africa, 3rd, Nairobi, Kenya: University of Nairobi Press. ISBN 978-9966-846-84-6. 
  4. Appiah (2018). "Medicinal Plants Used in the Ejisu-Juaben Municipality, Southern Ghana: An Ethnobotanical Study". Medicines 6 (1): 1–27. DOI:10.3390/medicines6010001. PMID 30577439. 
  5. Pieroni (2005). in Prance: The Cultural History of Plants. Routledge. ISBN 0415927463. 
  6. Asante (2016). "Antidiabetic Effect of Young and Old Ethanolic Leaf Extracts of Vernonia amygdalina: A Comparative Study". Journal of Diabetes Research 8252741: 8252741. DOI:10.1155/2016/8252741. PMID 27294153. 
  7. Asante (2019). "Anti-inflammatory, anti-nociceptive and antipyretic activity of young and old leaves of Vernonia amygdalina". Biomedicine & Pharmacotherapy 111: 1187–1203. DOI:10.1016/j.biopha.2018.12.147. PMID 30841432. 
  8. Huffman, M.A. (1989). "Observations on the illness and consumption of a possibly medicinal plant Vernonia amygdalina (Del.), by a wild chimpanzee in the Mahale Mountains National Park, Tanzania". Primates 30: 51–63. DOI:10.1007/BF02381210. 

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]
  • Vernonia amygdalina in West African plants – A Photo Guide.