Gaa na ọdịnaya

Vuk Karadžić

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Vuk Stefanović Karadžić (6 Nọvemba 1787 (26 Ọktoba OS) - 7 Febụwarị 1864) bụ onye Serbia bụ ọkà mmụta asụsụ, onye gụrụ maka ihe ndị na-akpata ọrịa na ọkà mmụta asụsụ. Ọ bụ otu n'ime ndị mere mgbanwe kachasị mkpa n'Asụsụ Serbia nke oge a.[1][2][3][4] Vuk Karadžić bụ onye ọkà mmụta ma ọtụtụ ihe dị iche iche na onye guzobere ọtụtụ nkuzi agụmakwụkwọ nke Serbia, yana ime ntinye dị ịrịba ama na akụkọ ihe mere eme.[5] Maka nchịkọta na nchekwa ya nke akụkọ ọdịnala ndị Serbia, Encyclopædia Britannica kpọrọ Karadžić "nna nke agụmakwụkwọ ọdịnala ndị Serbia". Ọ bụkwa onye dere akwụkwọ ọkọwa okwu Serbia nke mbụ n'asụsụ ọhụrụ.[6] Na mgbakwunye, ọ sụgharịrị Agba Ọhụrụ n'ụdị nsupe okwu na asụsụ Serbia nke ọhụrụ.[7] A maara ya nke ọma na mba ofesi ma mara Jacob Grimm, [7] Johann Wolfgang von Goethe na ọkọ akụkọ ihe mere eme Leopold von Ranke. Karadžić bụ isi mmalite nke Ranke's Die Serbische Revolution ("The Serbian Revolution"), nke e dere na 1829. [8]

Akụkọ ndụ

[dezie | dezie ebe o si]

Oge ọ malitere

[dezie | dezie ebe o si]
Petnjica, Šavnik
Ụlọ Vuk Karadžić taa n'obodo Tršić.

A mụrụ Karadžić nye nne na nna ndị Serbia bụ Stefan na Jegda (a mụrụ n'ezinụlọ Zrnić) n'obodo Tršić, dị nso na Loznica, nke dị n'oge ahụ na Alaeze Ukwu Ottoman. Ezinụlọ ya si Drobnjaci (Petnjica, Šavnik), a mụrụ nne ya na Ozrinići, Nikšić (na Montenegro nke oge a). Ezinụlọ ya nwere ọnụ ọgụgụ dị ala nke ụmụaka na-apụ ndụ na ya, ya mere a kpọrọ ya Vuk ("anụ ọhịa wolf") ka ndị amoosu na mmụọ ọjọọ ghara imerụ ya ahụ (a na-enye aha ahụ iji mee ka onye na-aza ya sikwuo ike). [9]

Agụmakwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
Ihe osise mmanụ nke Pavel Đurković, nke e sere na 1816 (afọ 29)

Karadžić nwere ihu ọma ịbụ onye ikwu Jevta Savić Čotrić, naanị onye gụrụ akwụkwọ n'ógbè ahụ n'oge ahụ, onye kụziiri ya otu esi agụ na ede. Karadžić gara n'ihu na agụmakwụkwọ ya na ụlọ ndị Monk Tronoša dị na Loznica, ebe Stefan Tronoški jere ozi dị ka onye nlekọta Monastery ahụ. Dị ka nwata nwoke, ọ mụtara usoro edemede calligraphy n'ebe ahụ, na-eji ahịhịa kama mkpịsị akwụkwọ yana ngwakọta nke nsiegbe dịka ink. Kama akwụkwọ ederede kwesịrị ekwesị, ọ nwere ihu ọma ma ọ bụrụ na ọ nwere ike inweta mkpuchi cartridge. N'ógbè ahụ dum, agụmakwụkwọ anaghị agbasa n'oge ahụ, nna ya na mbụ ekweghị ka ọ gaa Austria. Ebe ọ bụ na ọtụtụ oge, mgbe ọ nọ n'Ebe obibi ndị mọnk, a manyere Karadžić ilekọta ụmụ anụ ụlọ kama ịmụ ihe, nna ya kpọghachiri ya n'ụlọ. Ka ọ dịgodị, nnupụisi mbụ nke ndị Serbia na-achọ ịkwatu ndị Ottoman malitere na 1804. Mgbe mgbalị na-enweghị isi ịbanye na jimnazium dị na Sremski Karlovci gasịrị,[10] nke Karadžić dị afọ iri na itoolu merela agadi ịbanye,[11] ọ gara Petrinja ebe ọ nọrọ ọnwa ole na ole na-amụ Latin na German. Ka oge na-aga, ọ zutere onye ọkà mmụta a na-akwanyere ùgwù nke ukwuu Dositej Obradović na Belgrade, nke dị mgbe ahụ n'aka ndị Serbia nọ n'oge Mgbanwe, iji rịọ Obradovick ka ọ kwado ọmụmụ ya. Obradović chụpụrụ ya. N'ịbụ onye nwere nkụda mmụọ, Karadžić gawara Jadar wee malite ịrụ ọrụ dị ka odeakwụkwọ nye Jakov Nenadović nakwa ka e mesịrị nye Jevta Savić Čotrić dị ka onye ọrụ mbubata ihe site na mba ofesi, ha niile n'oge nnupụisi ahụ (1804-1813). Mgbe e guzobesịrị Nnukwu Ụlọ Akwụkwọ Belgrade, Karadžić ghọrọ otu n'ime ụmụ akwụkwọ ya.[12]

Ndụ Ikpeazụ na ọnwụ

[dezie | dezie ebe o si]

N'oge na-adịghị anya mgbe nke ahụ gasịrị, ọ dara ọrịa wee gaa ịnata ọgwụgwọ na Pest na Novi Sad, mana onweghị ike ịnata ọgwụgwọ maka ụkwụ ya. A nụrụ kepukepu na Karadžić kpachapụrụ anya jụ igbupụ ya ụkwụ, kama o kpebiri iji ụkwụ osisi, nke e nwere ọtụtụ okwu mkparị dị na ụfọdụ n'ime ọrụ ya maka nkea. Karadžić laghachiri Serbia n'ebe 1810, ebe ọ bụ na ọ dịkwaghị ike maka ịbụ onye ọlụagha, ọ rụrụ ọrụ dị ka odeakwụkwọ ndị ọchịagha Ćurcija na Hajduk-Veljko. Ahụmahụ ya ndị o nwegasịrị ga-emecha mepụta akwụkwọ abụọ. Site na mmeri ndị Ottoman meriri ndị nnupụisi Serbia na 1813, ọ gara Vienna ma mesịa zute Jernej Kopitar, onye ọkà mmụta asụsụ nwere ahụmahụ nke nwere mmasị siri ike na Ndị Slav ụwa. Mmetụta Kopitar nyeere Karadžić aka na ndọlị ya n'ịgbanwe Asụsụ Serbia na usoro odide ya. Mmetụta ọzọ dị mkpa na ọrụ asụsụ ya bụ Sava Mrkalj.[13] 

N'afọ 1814 na 1815, Karadžić bipụtara mpịakọta abụọ nke abụ ọdịnala Serbia, nke mechara mụbaa ruo anọ, ruo isii, na n'ikpeazụ ruo mpịakọ itoolu. Na mbipụta ndị buru ibu, abụ ndị a dọtaara onwe ha mmasi na uche nke ndị edemede Europe na America niile. Goethe kọwara ụfọdụ n'ime ha dị ka "ndị magburu onwe ha ma kwesị ka e jiri ha tụnyere Abụ Abụ nke Solomon".

N'afọ 1824, o zigara Jacob Grimm otu nchịkọta egwu ya, onye 'The Building of Skadar' nke Karadžić dekọrọ site n'ịbụ abụ nke Old Rashko masịrị ya. Grimm sụgharịrị ya gaa n'asụsụ German e wee mara abụ ahụ ma nwee mmasị na ya n'ọtụtụ ọgbọ na-abịa.[14] Grimm jiri ha tụnyere okooko osisi kachasị mma nke uri Homeric, na gbasara The Building of Skadar o kwuru, sị: "otu n'ime uri kachasị emetụ n'ahụ nke mba niile na oge niile." Ndị guzobere ụlọ akwụkwọ Romantic dị na France, Charles Nodier, Prosper Mérimée, Lamartine, Gerard nke Nerval, na Claude Fauriel sụgharịrị ọtụtụ n'ime ha, ha dọtakwara uche nke onye Russia bụ Alexander Pushkin, onye Finland na-ede uri Johan Ludwig Runeberg, ndị Czech, Samuel Roznay, Pole Kazimiers Brodinski, ndị edemede Bekee Walter Scott, Owen Meredith, na John Bowring, na ndị ọzọ.

Vuk Karadžić na 1850.

Karadžić gara n'ihu na-anakọta abụ baa n'afọ ndị 1830 ofụma. [15] Ọ bịarutere na Montenegro n'oge mgbụsị akwụkwọ nke 1834. N'ịbụ onye nwere nkwarụ, ọ gbadatara na Bay of Kotor ịnọ n'oge oyi n'ebe ahụ, ma laghachi n'oge opupu ihe ubi nke 1835. Ọ bụ n'ebe ahụ ka Karadžić zutere Vuk Vrčević, onye na-achọ ịghọ ode akwụkwọ, a mụrụ na Risan. Site mgbe ahụ gawa, Vrčević ghọrọ onye na-esosi ike na onye na-erubere Karadžić isi ọfụma onye chịkọtara abụ na akụkọ ọdịnala ma zigara ha n'ebe obibi ya na Vienna ruo ọtụtụ afọ ndị na-abịa.[16][17] Onye ọzọ ya na Vuk Karadžić na-arụsi ọrụ ike bụ onye ọzọ na-aza aha ya sitere na Boka Kotorska Priest Vuk Popović. Ma Vrčević na Popović nọgidere na-etinye aka n'ịchịkọta ihe ndị ethnographic, folklore na lexical maka Karadžić.[17] Mgbe e mesịrị, ndị nrụkọ ọrụ ọzọ sonyeere Karadžić, gụnyere Milan D. Milićević"

A machibidoro ibipụta ọtụtụ n'ime ọrụ Karadžić na Serbia yana Austria n'oge ọchịchị Prince Miloš Obrenović.[18] Dị ka a hụtara site n'echiche ndọrọ ndọrọ ọchịchị, Obrenović hụrụ ọrụ Karadžić dị ka ihe ize ndụ nwere ike ịbụ n'ihi ọtụtụ ihe doro anya, otu n'ime ha bụ na o nwere ike mee na ọdịnaya nke ụfọdụ n'ime ọrụ ndị ahụ, n'agbanyeghị na ha dị kpọmkwem n'ụdị uri, nwere ike iweta n'ime ụfọdụ mmetụta nke ịhụ mba n'anya na ọchịchọ maka nnwere onwe na nkwụụrụ onwe, nke o nwere ike bụrụ ya mere ka ndị mmadụ lụso ndị Turkey ọgụ. Nke a, n'aka nke ya, ga-emebi ndọrọ ndọrọ ọchịchị Prince Miloš n'ebe Alaeze Ukwu Ottoman nọ, bụ ndị ya na ha mere udo na nso nso a. Na Montenegro, Otú ọ dị, ígwè obibi akwụkwọ Njegoš nọ na-arụ ọrụ na-enweghị akwụkwọ ozi ochie a maara dị ka "Ihe ịrịba ama siri ike". Prince Miloš chọburu iwe iwe maka mgbahapụ Njegoš gbahapụrụ ihe ịrịba ama siri ike, nke, n'oge ahụ, eji maka yá alụso ndị nwere ọgụgụ isi na-ewe iwe ọgụ, yana ndị isi ụka sokwa. Otú ọ dị, ọrụ Karadžić nwetara otuto dị elu na nkwanye ùgwù n'ebe ndị ọzọ, karịsịa na Alaeze Ukwu Russia. Na mgbakwunye na nke a, e nyere Karadžić akwụmụgwọ ezumike nká zuru oke site n'aka Eze Ukwu nke Russia niile na 1826.

Ọ lụrụ Ana Maria Kraus site na 1818 ruo ọgwụgwụ ndụ ya. Ha nwere ụmụ iri na atọ, mana ọ bụ naanị abụọ n'ime ha hụrụ ọnwụ nne na nna ha.[19]

Vuk Karadžic nwụrụ na 1864 na Vienna. Nwunye ya, nwa ya nwanyị Mina Karadžić, onye na-ese ihe na onye edemede, yana nwa ya nwoke Dimitrije Karadžick, onye ọlụagha ka ọ hapụrụ laa mmụọ. E bughachiri ozu ya na Belgrade na 1897 ma lie ya na nnukwu nkwanye ùgwù n'akụkụ ili Dositej Obradović, n'ihu St. Michael's Cathedral (Belgrade). [20]

Akwụkwọ Ọgụgụ

[dezie | dezie ebe o si]
Pjesnarica (1814)

Na mgbakwunye na mgbanwe asụsụ o mere, Karadžić mekwara ntinye na akwụkwọ agụmagụ ọdịnala, na-eji ọdịbendị ndị ọrụ ugbo dị ka ntọala. N'ihi ịzụlite ya dị ka onye ọrụ ugbo, ọ jikọtara ya na akụkọ niile ndị ọrụ ugbo ji ọnụ kọọ n'ụzọ chiri anya, na-achịkọta ya iji debanye ha na nchịkọta abụ ọdịnala ya, akụkọ, na ilu.[21] Ọ bụ ezie na Karadžić eleghị ndụ ndị ọrụ ugbo anya dịka nke dị ịhụnanya, ọ hụtara ya dị ka akụkụ dị mkpa nke ọdịbendị Serbia. Ọ chịkọtara ọtụtụ mpịakọta nke akụkọ ọdịnala na uri, gụnyere akwụkwọ nke ihe karịrị otu narị abụ abụ na abụ egwu nke ọ mụtara dị ka nwatakịrị ma dee ya site na ncheta. O biputakwara akwukwo nkọwa okwu nke mbu nke asụsụ Serbia. Maka ọrụ ya, ọ natara obere enyemaka ego, mgbe ụfọdụ ọ na-ebi na ịda ogbenye, ọ bụ ezie na n'ime afọ itoolu ikpeazụ ya ọ natara akwụmụgwọ ezumike nká n'aka nwa eze Miloš Obrenović.[22] N'ọnọdụ ụfọdụ, Karadžić zoro eziokwu ahụ bụ na ọ bụghị naanị na ọ chịkọtara uri ọdịnala site na idekọ akụkọ ndị e ji ọnụ kọọ kamakwa o si n'akwụkwọ nchịkọta abụ nke ndị ọzọ si Syrmia sụgharịchaa ha.[23]

Ọrụ ya nwere ọrụ dị mkpa n'iguzobe mkpa Akụkọ ifo Kosovo dị na njirimara na akụkọ ihe mere eme nke mba Serbia.[24][7] Karadžić chịkọtara uri ọdịnala ndị metụtara isiokwu nke Agha Kosovo wee wepụta ihe a na-akpọ "Kosovo cycle", nke ghọrọ nsụgharị ikpeazụ nke mgbanwe nke akụkọ ifo ahụ. [24] [25] O bipụtakarịsịrị abụ ndị a na-agụ n'ọnụ, na-ezo aka n'ụzọ pụrụ iche n'omume dike nke Prince Marko na ihe omume ndị metụtara Agha Kosovo, dịka ndị na-agụ egwú bụrụ abụ na-enweghị mgbanwe ma ọ bụ mgbakwunye.[26] Karadžić chịkọtara ọtụtụ n'ime uri banyere Prince Lazar n'akụkụ ebe obibi ndị mọnk dị na Fruška Gora, karịsịa n'ihi na a kwagara oche nke Chọọchị Ọtọdọks nke Serbia ebe ahụ mgbe Nnukwu Nkwagharị nke ndị Serbia gasịrị.[27]

Nkwanye ùgwù na ihe ncheta

[dezie | dezie ebe o si]
Vuk Karadžić, lithography nke Josef Kriehuber, 1865
Nzere Diploma e nyere Karadžić, na-eme ka ọ bụrụ nwa amaala nsọpụrụ nke Zagreb
Ihe okpụkpụ Ncheta nke Vuk Karadžić, Belgrade.

Onye na-akọ akụkọ ihe mere eme Jovan Deretić chịkọtara ọrụ ya dị ka "N'ime afọ iri ise nke ọrụ ezughị ike ya, ọ rụzuru ihe dịka ụlọ akwụkwọ sayensị dum ga-arụzu".[28]

A sọpụụrụ Karadžić na Europe niile. A họpụtara ya dị ka onye òtù nke òtù ndị gụrụ akwụkwọ dị iche iche na Europe, gụnyere Imperial Academy of Sciences na Vienna, Prussian Academy of Sciences na Russian Imperial Academy of Science.[29] Ọ natara ọtụtụ nzere ọkankuzi.[30] ma bụrụ onye ndị eze Russia na Austro-Hungary, Eze Prussia, [29] Order of Prince Danilo I na Russian academy of science chọrọ mma.[31] UNESCO kwupụtara na afọ 1987 bụ afọ Vuk Karadzić. [18] A kpọkwara Karadžić nwa amaala nsọpụrụ nke obodo Zagreb.[32]

A na-achịkọta ebumnuche nsupe asụsụ Serbia nke oge a n'ikwu: Dee ka ị si ekwu ma gụọ ka e si dee ya. Ọ bụ ezie na a na-ekwukarị na okwu ahụ bụ Vuk Stefanović Karadžić kwuru ya na Serbia, ọ bụ n'ezie ụkpụrụ orthographic nke onye ọkà mmụta asụsụ German na ọkà mmụta asụsụ Johann Christoph Adelung chepụtara.[33] Karadžić jiri ụkpụrụ ahụ naanị iji kwalite mgbanwe asụsụ o mere.

Ọrụ

[dezie | dezie ebe o si]
    • Mala prostonarodna slaveno-serbska pesnarica, Vienna, 1814[34]
    • Pismenica serbskoga jezika, Vienna, 1814
    • Narodna srbska pjesnarica II, Vienna, 1815
    • O Vidakovićevom romanu, 1817
    • Srpski rječnik istolkovan njemačkim i latinskim riječma (Serbian Dictionary, paralleled with German and Latin words), Vienna, 1818
    • O Ljubibratićevim prevodima, 1820
    • Narodne srpske pripovjetke, Vienna, 1821, supplemented edition, 1853[35]
    • Narodne srpske pjesme I-V, Vienna and Leipzig, 1823–1864[36][37][38][39]
    • Luke Milovanova Opit nastavlenja k Srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii, Vienna, 1823
    • Mala srpska gramatika, Leipzig, 1824
    • Žizni i podvigi Knjaza Miloša Obrenovića, Saint Petersburg, 1825
    • Žitije Ajduk-Veljka Petrovića, 1826
    • Danica I-V, Vienna, 1826–1834
    • Žitije Đorđa Arsenijevića, Emanuela, Buda, 1827[40]
    • Prvi srpski bukvar, 1827[41]
    • Miloš Obrenović, knjaz Srbije ili gradja za srpsku istoriju našega vremena, Buda, 1828
    • Prva godina srpskog vojevanja na daije, 1828
    • Kao srpski Plutarh, ili žitija znatni Srbalja, 1829[42]
    • Druga godina srpskog vojevanja na daije, 1834
    • Narodne srpske poslovice i druge različne, kao i one u običaj uzete riječi, Cetinje, 1836[43]
    • Montenegro und die Montenegriner: ein Beitrag zur Kenntnis der europäischen Türkei und des serbischen Volkes, Stuttgart and Tübingen, 1837[44]
    • Odgovori Jovanu Hadžiću – Milošu Svetiću na njegove Sitnice jezikoslovne (1839) and Utuke (1843, 1847)[45]
    • Odgovor na laži i opadanja u «Srpskom ulaku», 1844
    • Pisma Platonu Atanackoviću, Vienna, 1845
    • Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona ("A Case of History, Language and Traditions of Serbs of all three Creeds"), Vienna, 1849[46]
    • Primeri Srpsko-slovenskog jezika, Vienna, 1857[47]
    • Praviteljstvujušči sovjet, Vienna, 1860
    • Srpske narodne pjesme iz Hercegovine, Vienna, 1866
    • Život i običaji naroda srpskog, Vienna, 1867[48]
    • Nemačko srpski rečnik, Vienna, 1872
    • Sunce se djevojkom ženi

Nsụgharị:

  • Agba Ọhụrụ, Vienna, 1847[49]

Hụkwa

[dezie | dezie ebe o si]
  • Nkwekọrịta edemede Vienna
  • Ebe Ngosi Ihe Mgbe Ochie nke Vuk na Dositej

Ndị nwere njikọ chiri anya na ọrụ Karadžić

[dezie | dezie ebe o si]

 

Edensibịa

[dezie | dezie ebe o si]
  1. ↑ Szajkowski (1993). Encyclopaedia of Conflicts, Disputes, and Flashpoints in Eastern Europe, Russia, and the Successor States. Harlow, UK: Longman. ISBN 9780582210028. Retrieved on 28 September 2019. 
  2. ↑ Wintle (2008). Imagining Europe Europe and European Civilisation as Seen from its Margins and by the Rest of the World, in the Nineteenth and Twentieth Centuries.. Brussels: Peter Lang. ISBN 9789052014319. Retrieved on 28 September 2019. 
  3. ↑ Jones (2001). Censorship: A World Encyclopedia. London: Fitzroy Dearborn. ISBN 9781136798641. 
  4. ↑ Đorđević. Jezička reforma Vuka Karadžića i stvaranje srpskog književnog jezika.pdf (en).
  5. ↑ Ćirković (2007). O istoriografiji i metodologiji. Beograd: Istorijski institut, 85-87. ISBN 978-86-7743-060-3. 
  6. ↑ Vuk Stefanović Karadžić | Serbian language scholar (en). Encyclopedia Britannica. Retrieved on 5 December 2019.
  7. 1 2 3 Selvelli. The Cultural Collaboration between Jacob Grimm and Vuk Karadžić. A fruitful Friendship Connecting Western Europe to the Balkans (en).
  8. ↑ Vuk Stefanović Karadžić Biografija (sr-RS). Biografija.org (19 April 2018). Retrieved on 27 September 2019.
  9. ↑ Vuk Stefanovic Karadzic. www.loznica.rs. Archived from the original on 21 September 2021. Retrieved on 12 May 2021.
  10. ↑ Историја | Sremski Karlovci (sr-RS). Retrieved on 27 September 2019.
  11. ↑ Koreni obrazovanja u Srbiji. Nedeljnik Vreme. Retrieved on 27 September 2019.
  12. ↑ Biografija: Vuk Stefanović Karadžić (19 April 2018).
  13. ↑ Đorđević. Jezička reforma Vuka Karadžića i stvaranje srpskog književnog jezika.pdf (en).
  14. ↑ Alan Dundes (1996). The Walled-Up Wife: A Casebook. Univ of Wisconsin Press, 3–. ISBN 978-0-299-15073-0. 
  15. ↑ Sremac. Vuk St. Karadžić i Šiđani (Sremske novine br. 2915 od 11.1.2017) (en). Archived from the original on 23 July 2024. Retrieved on 27 September 2019.
  16. ↑ Vuk Karadzic – Vuk Vrcevic, Srpske narodne pjesme iz Hercegovine (en). Scribd. Retrieved on 27 September 2019.
  17. 1 2 ПАТриот (8 December 2017). Вук Караџић препродао стотине старих српских књига странцима (sr-RS). Патриот. Archived from the original on 27 September 2019. Retrieved on 27 September 2019.
  18. 1 2 Kostić (11 April 2018). Vuk Stefanović Karadžić – Reformator Srpskog Jezika I Velikan Srpske Književnosti | Jelena Kostić (en-US). Svet nauke. Retrieved on 27 September 2019.
  19. ↑ RTS:: Svet poznatih:: Žene koje su obeležile život Vuka Stefanovića Karadžića. rts.rs. Retrieved on 2024-10-08.
  20. ↑ Vuk Stefanovic Karadzic. www.loznica.rs. Archived from the original on 27 September 2019. Retrieved on 27 September 2019.
  21. ↑ Sudimac. SYNTAX OF VERB FORMS IN SERBIAN FOLK PROVERBS BY VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ (en).
  22. ↑ Antić (6 September 2017). Životni put Vuka Karadžića po godinama (Biografija) (sr-RS). Moje dete. Retrieved on 27 September 2019.
  23. ↑ (1965) Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (in sr). Државна штампарија Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца. Retrieved on 19 January 2012. 
  24. 1 2 Greenawalt (2001). "Kosovo Myths: Karadžić, Njegoš, and the Transformation of Serb Memory". Spaces of Identity 3Greenawalt. Retrieved on 22 October 2013. 
  25. ↑ Wakounig (2012). From Collective Memories to Intercultural Exchanges. LIT Verlag Münster, 79. ISBN 9783643902870. 
  26. ↑ Miles Foley (2012). "Challenges in Comparative Oral Epic". Oral Tradition 27/2: 381–418. 
  27. ↑ Pavlović (2016). "From Myth to Territory: Vuk Karadžić, Kosovo Epics and the Role of Nineteenth-Century Intellectuals in Establishing National Narratives". Hungarian Historical Review 2: 357–376. 
  28. ↑ Stephen K. Batalden (2004). Sowing the Word: The Cultural Impact of the British and Foreign Bible Society, 1804–2004. Sheffield Phoenix Press, 253–. ISBN 978-1-905048-08-3. 
  29. 1 2 Serbia.com – Vuk Karadzic. www.serbia.com. Retrieved on 27 September 2019.
  30. ↑ Riznica srpska — Vuk i jezik. Archived from the original on 9 April 2021. Retrieved on 5 March 2014.
  31. ↑ Acović (2012). Slava i čast: Odlikovanja među Srbima, Srbi među odlikovanjima. Belgrade: Službeni Glasnik, 85. 
  32. ↑ Milutinović, Zoran (2011). "Review of the Book Jezik i nacionalizam". The Slavonic and East European Review 89 (3): 520–524. DOI:10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. Retrieved on 2 August 2012. 
  33. ↑ Đorđević. Jezička reforma Vuka Karadžića i stvaranje srpskog književnog jezika.pdf (en).
  34. ↑ Мала простонародња славено-сербска песнарица. Част 1 - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  35. ↑ Народне српске приповијетке - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  36. ↑ Народне српске пјесме. Књ. 1, у којој су различне женске пјесме - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  37. ↑ Народне српске пјесме. Књ. 2, у којој су пјесме јуначке најстарије - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  38. ↑ Народне српске пјесме. Књ. 3, у којој су пјесме јуначке позније - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  39. ↑ Народне српске пјесме. Књ. 4, у којој су различне јуначке пјесме - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  40. ↑ Житије Ђорђија Арсенијевића Емануела... - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  41. ↑ Први Српски буквар - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  42. ↑ Дела Вука Караџића (sr-RS) (2014-03-31).
  43. ↑ Народне српске пословице и друге различне, као оне у обичај узете ријечи - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  44. ↑ Stefanović-Karadžić, Vuk (1837). Montenegro und die Montenegriner: Ein Beitrag zur Kenntniss der europäischen Türkei und des serbischen Volkes. Stuttgart und Tübingen: Verlag der J. G. Cotta'schen Buchhandlung. 
  45. ↑ Дела Вука Караџића (sr-RS) (2014-03-31).
  46. ↑ Ковчежић за историју, језик и обичаје Срба сва три закона. 1 - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  47. ↑ Примјери српско-славенскога језика - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  48. ↑ Живот и обичаји народа српскога - КАРАЏИЋ, Вук Стефановић - Дигитална БМС.
  49. ↑ Novi Zavjet (u prevodu Vuka St. Karadzica). www.rastko.rs. Retrieved on 2026-01-17.

Ịgụrụ Gawa

[dezie | dezie ebe o si]
  • Kulakovski (1882). Vuk Karadžić njegov rad i značaj. Moscow: Prosveta. 
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Vuk Stefanović Karadžić: Onye ọsụ ụzọ na Onye na-aga n'ihu na-akpali akpali nke Yugoslav Folkloristics. Western Folklore 30.1: peeji nke 19-32. 
  • Popović (1964). Vuk Stefanović Karadžić. Belgrade: Nolit. 
  • Skerlić, Jovan, Istorija Nove Srpske Književnosti/History of New Serbian Literature (Belgrade, 1914, 1921) peeji nke 239-276.
  • Stojanović (1924). Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića. Belgrade: BIGZ. 
  • Vuk, Karadzic Ọrụ, akwụkwọ XVIII, Belgrade 1972.
  • Wilson (1970). The Life and Times of Vuk Stefanović Karadzić, 1787–1864; Literacy, Literature and National Independence in Serbia. Oxford: Clarendon Press. ISBN 0-19-821480-4. 
  • Zlatković (2024). "Vuk Karadžić u Srpskoj revoluciji (1804-1813)". Danica XXXI. ISSN 0354-4974. 

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]

Templeeti:National symbols of SerbiaTempleeti:Serbian literature

Ewepụtara site na "https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Vuk_Karadžić&oldid=641706"