Jump to content

Cephalohematoma

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Cephalohaematoma bu hemorrhage nke obara di n'etite okpo Koro isi na periosteum na afo obula, na a gunye kwa NWA amuru ofuru secondary Maka rupture nke vessel obara na aga na periosteum.

Mgbaàmà na ihe ịrịba ama[dezie | dezie ebe o si]

Ọzịza na-apụta mgbe ụbọchị 2-3 gasịrị mgbe amuchara. Ọ bụrụ na ọ siri ike, nwatakịrị ahụ nwere ike ịrịa jaundice, ụkọ ọbara ma ọ bụ hypotension. N'ọnọdụ ụfọdụ, ọ nwere ike ịbụ ihe na-egosi nkwarụ okpokoro isi ma ọ bụ nọrọ n'ihe ize ndụ nke ibute ọrịa na-eduga na osteomyelitis ma ọ bụ meningitis. Ọzịza nke cephalohematoma na-ewe izu iji dozie ka ọbara na-eji nwayọọ nwayọọ na-amịkọrọ site na mpụga gaa n'etiti. Ka oge na-aga, ọzịza ahụ na-esiwanye ike (calcification) na-ahapụ etiti dị nro nke mere na ọ na-apụta dị ka 'nkwarụ dara mbà'. A ga-ekewapụ Cephalohematoma site na ọbara ọgbụgba ọzọ a na-akpọ subgaleal hemorrhage (nke a na-a na-akpọkwa subaponeurotic hemorrhage), nke bụ ọbara n'etiti akpụkpọ isi na ọkpụkpụ okpokoro isi (n'elu periosteum) ma buru ibu karị. Ọ na-enwekarị nsogbu, ọkachasị ụkọ ọbara na mmerụ ahụ.   [citation needed]

Ihe Ndị Na-akpata ya[dezie | dezie ebe o si]

Ihe na-akpatakarị cephalohematoma bụ oge nke abụọ nke ịmụ nwa ma ọ bụ inye nwa, ọkachasị inye nwa forceps. Mmetụta ikuku anaghị eme ka ọ bụrụ na ọ na-arịa ọrịa cephalhematoma.   [citation needed][citation needed] C nwere ike ijikọta ya na mmepe nke cephalhematomas. [Ihe e dere n'ala ala peeji] 

Nchịkwa[dezie | dezie ebe o si]

A na-eji X-ray nke okpokoro isi ma ọ bụ CT scanning mee ihe ma ọ bụrụ na mgbaàmà nke akwara apụta. A na-ejikwa ihe ndị a mee ihe ma ọ bụrụ na ọkpụkpụ okpokoro isi dara ada nwere ike ime. Nchịkwa a na-ahụkarị bụ nlekota. Phototherapy nwere ike ịdị mkpa ma ọ bụrụ na mkpokọta ọbara dị ịrịba ama na-eduga na jaundice. N'oge na-adịghị anya, anaemia nwere ike ịmalite mmịnye ọbara. A ga-atụle ọnụnọ nke nsogbu ọbara ọgbụgba mana ọ dị obere.   [citation needed]

Cephalohematomas na-agbakarị n'onwe ha n'ime izu ma ọ bụ ọnwa ọmụmụ, agbanyeghị calcification nwere ike ime na 3-5% nke ikpe.[1] Ọ bụ ezie na a na-atụ aro ka ọchịchọ iwepu ọbara gbakọtara ma gbochie calcification n'ozuzu ya megide ihe ize ndụ nke ibute ọrịa, ụkpụrụ ịwa ahụ nke oge a na ọgwụ nje nwere ike ime ka nchegbu a ghara ịdị na ndabere, a pụkwara iwere aspiration agịga dị ka ntinye aka dị nchebe maka nnukwu cephalohematomas nke na-adịghị agwọta n'onwe ya mgbe otu ọnwa gasịrị.[1][1]

  1. 1.0 1.1 Wong (2006). "Calcified cephalohematoma: classification, indications for surgery and techniques". The Journal of Craniofacial Surgery 17 (5): 970–979. DOI:10.1097/01.scs.0000229552.82081.de. PMID 17003628.