Ilu 8

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Ilu 8 bụ isi nke asatọ nke Akwụkwọ Ilu na Bibulu Hibru ma ọ bụ Agba Ochie nke Bibulu Ndị Kraịst. [1][1] Akwụkwọ ahụ bụ nchịkọta nke ọtụtụ nchịkọta akwụkwọ amamihe, nke nwere isi na 1:1 nwere ike ịbụ iji were Solomọn dị ka onye edemede ọdịnala nke akwụkwọ ahụ dum, mana ụbọchị nke nchịkọta nke ọ bụla siri ike ịchọpụta, ma eleghị anya akwụkwọ ahụ nwetara ọdịdị ikpeazụ n'oge ọpụpụ ya. [2] Nke a bụ akụkụ nke nchịkọta mbụ nke akwụkwọ ahụ.

Ihe edere ede[dezie | dezie ebe o si]

E dere ihe odide mbụ ahụ n'asụsụ Hibru. E kewara isiakwụkwọ a n'amaokwu 36.

Ndi akaebe ederede[dezie | dezie ebe o si]

Ụfọdụ ihe odide oge ochie nwere ederede nke isi a na Hibru bụ nke Masoretic Text, nke gụnyere Aleppo Codex (narị afọ nke iri), na Codex Leningradensis (1008). [1]

E nwekwara nsụgharị n'asụsụ Koine Greek nke a maara dị ka Septuagint, nke e mere na narị afọ ole na ole gara aga BC; ụfọdụ ihe odide oge ochie nke nsụgharị a gụnyere Codex Vaticanus (B; B; narị afọ nke anọ), Codex Sinaiticus (S; BHK: S; narị afọnke anọ), na Codex Alexandrinus (A; A; narị afọ na nke ise [1]).

Nnyocha[dezie | dezie ebe o si]

Isiokwu a bụ nke a na-ewere dị ka nchịkọta mbụ n'akwụkwọ Ilu (nke gụnyere Ilu 1-9), nke a maara dị ka "Okwu nkuzi". [1] Jerusalem Bible na-akọwa isi 1-9 dị ka mmalite nke isi 10-22:16, ihe a na-akpọ "[ezi] ilu nke Solomọn", dị ka "ahụ nke akwụkwọ ahụ".[2] Onye na-akọwa Anglican T. T. Perowne, na Cambridge Bible for Schools and Colleges, na-akpọ ngalaba nwere isi nke 1 ruo 9 "The Appeal of Wisdom", aha a na-echekwa maka Ilu 8.

Isiokwu ahụ nwere ihe a na-akpọ "Okwu nke Abụọ nke Amamihe" ("Okwu Mbụ" dị na Ilu 1:20-33), [1] mana ebe ọ bụ na Ilu 1 Amamihe na-ekwupụta uru ya, na Ilu 3:19-26 Amamihe bụ onye na-ahụ maka okike, ebe a Amamihe dị ka chi dị ka Ma'at nke Ijipt ma ọ bụ Ishtar nke Asiria, kama ọ bụ naanị gosipụtara dị ka 'onye na-aghọta onwe ya ma dị iche na Chineke', nke dị n' n'ezie bụ ihe ngosi nke Chineke.[3] Njikọ dị n'etiti Amamihe na Jizọs Kraịst bụ naanị n'ihi na ha abụọ na-ekpughe ọdịdị Chineke, mana Ilu 8 na-ekwu na amamihe dị ka ihe Chineke kere eke, ebe Jizọs" na-ekwu dị ka otu onye na Chineke gụnyere amamihe (Mateọs 12:42; ọbụna amamihe a na-eme ka ọ bụrụ onye n'ụzọ yiri Ilu na Matiu 11:19) na ihe ọmụma pụrụ iche banyere Chineke (Matewu 11:25-27).[3] Pọl onyeozi hụrụ mmezu nke amamihe na Kraịst (Ndịozi 1:15-20; 2:3) ma kwado na Kraịst ghọrọ amamihe ndị kwere ekwe n'obe (1 Ndị Kọrịnt 1:24, 30).[3]

Isiokwu ahụ dị ezigbo mkpa na Gnosticism, ebe ha na-ewere "amamihe" na-ezo aka na Sophia, nwanyị dị nsọ nke amamihe na eziokwu.[4]

Ọdịdị nke isi na-agụnye usoro atọ nke oku Amamihe:[3]

  1. Okwu mmeghe (amaokwu 1-3) na-esote oku mbụ (amaokwu 4, 5) na nkọwa na ọ bụ onye dị mma, onye ezi omume, na eziokwu (6-9).
  2. Ọkpụkpọ òkù nke abụọ (amaokwu 10) na-esonyere nkọwa na ọ bara uru (11-21).
  3. N'ikpeazụ, Amamihe na-akọwa otú o si bu ụzọ ma na-atọ ụtọ n'ihe okike (amaokwu 22-31) tupu o jiri oku nke atọ (32-36) mechie.[3]
  • Amaokwu 1-11: Amamihe a na-eme ka ọ bụrụ onye nkuzi amamihe.
  • Amaokwu 12-21: Amamihe na-eto ọrụ ya dị ka onye ndu na ọchịchị dị mma na nke dị n'usoro nke ụwa (amaokwu 12-16) na dị ka onye na-enye akụ na ụba (amaokwu 17-21)
  • Amaokwu 22-26: Abụ otuto nke amamihe: tupu okike
  • Amaokwu 27-31: Abụ otuto nke amamihe: n'oge ma ọ bụ n'oge okike
  • Amaokwu 32-36: Mkpebi.[10]

Amamihe mbu oku (8:1-9)[dezie | dezie ebe o si]

Okwu mmeghe (amaokwu 1-3) gosipụtara Amamihe dị ka onye nkuzi, na-enweghị ihe edeturu nke ịkatọ na iyi egwu n'okwu mbụ ya (Ilu 1:20-33). [1] Mgbe o nyechara akwụkwọ ịkpọ òkù mbụ (amaokwu 4-5), a na-ekwusi ike na agwa nke okwu Amamihe (amaokwu 6-9) na, n'adịghị ka okwu aghụghọ na aghụghọ nke onye na-eduhie eduhie, okwu Amamiche dị n'asụsụ doro anya, ma na iguzosi ike n'ezi ihe, nke onye ọ bụla na-aghọta ya (amaokwu 9). [2]

Amaokwu 1[dezie | dezie ebe o si]

Amamihe anaghị akụ,
na nghọta bulie olu ya?

Amamihe na-ekwu okwu n'ihu ọha, ọ bụghị na nzuzo ma ọ bụ na steath dị ka ajọ onye na-eduhie eduhie, dịka Jizọs Kraịst kwuru na ọ gwara ụwa okwu n'ezoghị ọnụ ma ghara ikwu ihe ọ bụla na nzuzo (Jọn 18:20).[5]

Ụfọdụ nsụgharị na nkọwa na-ewere "Amamihe" na "Nghọta" dị ka ihe odide na-ekwu okwu, dịka ọmụmaatụ na New American Bible, Revised Edition:

 Amamihe ona akpo ,nghota bulie olu go?

na nsụgharị olu :

 

Obu obughi nwanyi Amamihe na akpo

Amaokwu nke 2[dezie | dezie ebe o si]

N'elu, n'akụkụ ụzọ, n'ebe ụzọ gafere, ọ na-eguzo.}}

Onye ọkà mmụta okpukpe America bụ Albert Barnes na-ekwu na ọdịiche dị n'etiti nghọta na nghọta nke Wisdom, na "ezighị ezi na nzuzo na ọchịchịrị" nke kpuchiri ihe na-adọrọ adọrọ nke ndị na-eme ihe ike na isi nke 7.[6]

Amaokwu nke 9[dezie | dezie ebe o si]

Ha niile kwuru aka ha oto bu ndi ghotara ya
na ikike maka ndị na-achọta ihe ọmụma.
  • "Ikwu aka oto ": n'ụzọ nkịtị na Hibru "ihu", nke pụtara "n'ihu" onye.[7]

Okpukpo oku Amamihe nke abuo(8:10-21)[dezie | dezie ebe o si]

Ọkpukpo oku nke amamihe n'amaokwu 10-11 yiri arịrịọ dị n'Imagwe:14-15, [ dị mkpa] ebe amaokwu 12-14 na-echeta okwu mmalite nke akwụkwọ ahụ (Imagwe 1:2-7). [1] N'ime nkọwa na-esote ọkpụkpọ ahụ, Amamihe kọwara 'ọrụ ya dị mma na ọchịchị nke ụwa' (amaokwu 12-16) na 'dị ka onye na-enye akụ na ụba' (amazi 17-21). [2]

Ukwe amamihe(8:22-31)[dezie | dezie ebe o si]

Ọkpụkpọ òkù nke atọ bu ukwe otuto onwe onye n'akụkụ abụọ site na Amamihe (amaokwu 22-31) ụzọ: [1]

  1. Mmalite amamihe tupu okike (amaokwu 22-26), na
  2. Ebe amamihe dị na okike (amaokwu 27-31).

Amamihe na-akọwa onwe ya dị ka: [1]

  • Chineke kere (amaokwu 22); site n'okwu Hibru qanah nke pụtara "okike", dị ka Jenesis 14:19, 22, ma ọ bụ "okike" dị ka Jenesị 4:1; guzobekwara ma ọ bụ nwee.
  • setup ma ọ bụ tinye (amaokwu 23); na ụda olu eze, cf. Abụ Ọma 2:6; nwere ike ịmekọrịta mgbọrọgwụ nke pụtara 'ịkpụzi [n'afọ]' (cf. Job 10:11; Abụ Ọma3).
  • amụrụ (amaokwu 24-25); na-anọchite anya onwe ya mgbe niile dị ka nwa Chineke.

Amaokwu 31[dezie | dezie ebe o si]

na-aṅụrị ọṅụ n'akụkụ a ga-ebi ebi n'ụwa Ya,
Obi dị m ụtọ bụ ụmụ mmadụ.
  • "N'akụkụ obibi nke ụwa ya": site na Hibru בתבל אר, bə-ṯê-ʹêl "ar-tṣōw; iji okwu abụọ yiri ibe ya gosipụta echiche dị elu - "ụwa dum" (cf.[8] NIV, NCV).[9]

Ọkpụkpọ òkù nke atọ nke amamihe (8:32-36)[dezie | dezie ebe o si]

Amaokwu 32-36 mejupụtara nkwubi okwu n'ihe metụtara arịrịọ azụ na amaokwu 3-4 . [1]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

 

Ngozi

Ikpe chineke

Ihe ojoo

Jenesis okike akuko

Nganya

Ezi omume

Ukpuru omume mmekoahu

Sheol

Njo

Mkpuruobi

Eziokwu

Nghota

Obi ojoo

Amamihe

  • Akụkụ Bible ndị metụtara ya: Ilu 1, Ilu 2, Ilu 7, Ilu 9
  1. Illustrated Bible Handbook. Holman Bible Publ., Nashville, TN. 2012.
  2. Jerusalem Bible (1966), ‘Introduction to The Proverbs’, p. 931
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 Note [a] on Proverbs 8:1 in NET Bible
  4. 1922epignosis. Sophia and Creation Proverbs 8:22 (en-GB). Retrieved on 2022-12-08.
  5. Exell, Joseph S.; Spence-Jones, Henry Donald Maurice (Editors). On "Proverbs 8". In: The Pulpit Commentary. 23 volumes. First publication: 1890. Accessed 24 April 2019.
  6. Barnes, A. (1884), Barnes' Notes: Proverbs 8, accessed 7 April 2021
  7. Note on Proverbs 8:9 in NET Bible
  8. Proverbs 8:31 Hebrew Text Analysis. Biblehub
  9. Note [a] on Proverbs 8:31 in NET Bible

be e si nweta ya[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

  • Nsụgharị ndị Juu:
    • Mishlei - Ilu - Isi nke 8 (Judaica Press) nsụgharị [na nkọwa Rashi] na Chabad.org
  • Nsụgharị Ndị Kraịst:
    • Bible n'ịntanetị na GospelHall.org (ESV, KJV, Darby, American Standard Version, Bible in Basic English)
  • Akwụkwọ Ilu Isi nke 8 King James Version
  • Book of Proverbs public domain audiobook at LibriVox Various versions