Jump to content

Mmetụta na ịdị njọ nke ọrịa n'oge ime

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Na adi m'ime, ana enwe nnukwu ntughari obi na ezigbo nje infection.

Ihe ndị na-ekpebi ihe n'ozuzu[dezie | dezie ebe o si]

E nwere ọtụtụ ihe ize ndụ ma ọ bụ ihe kpatara ihe ize ndụ a:

  • Mmụba nke ikike ahụ ji alụso ọrịa ọgụ n'oge ime iji gbochie mmeghachi omume ahụ ji alụkwaghịm megide nwa e bu n'afọ.   [citation needed]
  • Mgbanwe ahụike nne gụnyere mbelata nke iku ume na nsị n'ihi uto akpa nwa.[1]
  • Ọnụnọ nke Placenta maka pathogens iji mee ihe dị ka ebe obibi, dị ka site na L. Monocytogenes na P. falciparum.[1][1]

Ihe Nlereanya[dezie | dezie ebe o si]

Ndị inyom dị ime na-emetụta influenza, Hepatitis E, herpes simplex na ịba.[1] Ihe akaebe ahụ pere mpe maka coccidioidomycosis, kịtịkpa, kịtịgbụgbọ, na varicella.[1] Ime ime nwekwara ike ime ka ọ bụrụ na ọ na-arịa ọrịa toxoplasmosis.[2]

N'oge ọrịa H1N1 nke afọ 2009, yana n'oge interpandemic, ụmụ nwanyị nọ n'ọkwa nke atọ nke afọ ime nọ n'ihe ize ndụ dị ukwuu maka ọrịa siri ike, dị ka ọrịa chọrọ ịbanye na Ngalaba nlekọta siri ike ma ọ bụ na-akpata ọnwụ, ma e jiri ya tụnyere ụmụ nwanyị nọ na ọkwa mbụ nke afọ ime.[1]

Maka ịba ọcha n'anya E, a na-eme atụmatụ na ọnụọgụ ndị nwụrụ n'etiti ụmụ nwanyị dị ime dị n'etiti 15% na 25%, ma e jiri ya tụnyere ihe dị n'agbata 0.5 na 4% n'ime ndị mmadụ n'ozuzu ha, na-emetụta ya n'ụzọ kachasị elu na atọ.[1]

Ọrịa herpes simplex, mgbe ọ na-eme n'ime ụmụ nwanyị dị ime, nwere ohere dị ukwuu nke mgbasa na ịba ọcha n'anya, nsogbu a na-adịghị ahụkebe na ndị okenye nwere ikike ịlụso ọrịa ọgụ, ọkachasị n'oge atọ nke atọ.[1] Ọzọkwa, mmeghachi omume nke herpes genitalis na-abawanye n'oge ime.[1][1]

Ihe ize ndụ nke ịba siri ike site na Plasmodium falciparum ji okpukpu atọ karịa nke ụmụ nwanyị dị ime, na ọnụọgụ ọnwụ nne nke 40% a kọrọ na nyocha na mpaghara Asia-Pacific.[1] N'ime ụmụ nwanyị ebe ime abụghị nke mbụ, ọrịa ịba anaghị egosi mgbaàmà, ọbụlagodi na nnukwu ibu, ma e jiri ya tụnyere ụmụ nwanyị na-eme ime mbụ ha.[1] Enwere mbelata nke ịba na-arịwanye elu, ma eleghị anya n'ihi mgbochi nke antigen ime ime.[1] Afọ nne na-eto eto ma na-eme ka ihe ize ndụ ahụ dịkwuo elu.[1] Nnyocha dị iche ma ihe ize ndụ ahụ dị iche na trimesters dị iche iche.[1] Obere data na-egosi na ịba nke Plasmodium vivax kpatara na-aka njọ n'oge ime ime.[1][1]

A kọọrọ na coccidioidomycosis siri ike ma gbasaa na-eme ugboro ugboro n'ime ụmụ nwanyị dị ime n'ọtụtụ akụkọ na usoro ikpe, mana nnukwu nnyocha ndị sochirinụ, na ihe ize ndụ n'ozuzu ya dị ala.[1]

Varicella na eme na nnukwu ma nwaanyi diri ime, mana ona egbu nwoke maobu nwaanyi na adighi ime.[1]

Listeriosis na-emekarị n'oge atọ nke atọ, na ụmụ nwanyị Hispanic na-egosi na ha nọ n'ihe ize ndụ.[1] Listeriosis bụ Ọrịa a na-ebute n'elu ala nke nwere ike ịkpata ime ọpụpụ, ịmụ nwa nwụrụ anwụ, ịmụ nwa tupu oge eruo, ma ọ bụ ọrịa siri ike nke nwa ọhụrụ.[1][1]

Ufodu infection na efe efe, nkowa bu na onwere Ike emetu NWA ebu na afo. [citation needed]

  1. ↑ 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 1.12 Kourtis (2014). "Pregnancy and Infection". New England Journal of Medicine 370 (23): 2211–2218. DOI:10.1056/NEJMra1213566. ISSN 0028-4793. PMID 24897084. Kourtis, Athena P.; Read, Jennifer S.; Jamieson, Denise J. (2014). "Pregnancy and Infection". New England Journal of Medicine. 370 (23): 2211–2218. doi:10.1056/NEJMra1213566. ISSN 0028-4793. PMC 4459512. PMID 24897084. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "KourtisRead2014" defined multiple times with different content
  2. ↑ Jamieson DJ, Theiler RN, Rasmussen SA. Emerging infections and pregnancy. Emerg Infect Dis. 2006 Nov. Available from https://www.cdc.gov/ncidod/EID/vol12no11/06-0152.htm
Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Mmetụta_na_ịdị_njọ_nke_ọrịa_n%27oge_ime&oldid=166844