Tourism in Ethiopia

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Njem nleta na Ethiopia mejupụtara 5.5% nke ngụkọta nke mba ahụ (GDP) na 2006, ebe ọ bụ na ọ rịrị elu 2% karịa afọ gara aga. Gọọmentị na-egosi mkpebi na njikere ya ịzụlite njem nleta site na ọtụtụ atụmatụ. Njem bụ akụkụ a na-ahụkarị na akwụkwọ nchekwa akụ na ụba nke Ethiopia (PRSP), nke bu n'obi ịlụso ịda ogbenye ọgụ na ịkwalite mmepe akụ na ụba.

Nchikota[dezie | dezie ebe o si]

Ihe ncheta maka ndị agha Ịtali nwụrụ n'Agha nke Adwa

Ebe ndị njem nleta na-agụnye nchịkọta nke ogige ntụrụndụ mba Ethiopia (gụnyere Ogige Ntụrụndụ Semien Mountains), na ebe akụkọ ihe mere eme, dị ka obodo Axum, Lalibela na Gondar, obodo mgbidi Harar Jugol, ụlọ alakụba Negash, na Negash na Sof Omar Cavas.

Emebere na 1960s, njem nlegharị anya dara nke ukwuu n'oge 1970s na 1980s n'okpuru ọchịchị Derg. Mweghachi malitere na 1990s, mana enweghị ụlọ oriri na ọṅụṅụ kwesịrị ekwesị na akụrụngwa ndị ọzọ, n'agbanyeghị ọganihu a na-arụ na ụlọ oriri na ọṅụṅụ na obere ụlọ oriri na ọṅụṅụ, yana mmetụta nke ụkọ mmiri ozuzo na ndọrọ ndọrọ ọchịchị.[1]

Àkwà mmiri Rubaksa n'okporo ụzọ 16 na Dogu'a Tembien
Ugwu Dallol na-agbọpụta ọkụ

Otu akụkụ na-agba ume bụ ewu ewu nke njem gburugburu ebe obibi, nke nwere nnukwu ohere maka uto na Etiopia. A na-atụ anya na ahịa ahịa ahịa njem ga-anọgide na-eto eto, na-etinye mmụba nke 7% na 2006 yana amụma mmụba 5% na 2007. A na-akpali ahịa n'ụzọ bụ isi site n'ịbawanye mmasị na ngwugwu njem gburugburu ebe obibi, gụnyere njem njem, njem na njem ije nke na-eme ka ọtụtụ n'ime ego ndị na-eme njem[2].

Ebe Ihe Nketa Ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Ethiopia nwere ebe itoolu UNESCO World Heritage Sites:[3]

  • Mkpọmkpọ ebe nke Aksum
  • Chọọchị ndị e ji nkume kpụọ na Lalibela
  • Fasil Ghebbi, Ógbè Gondar
  • Harar Jugol, Obodo E wusiri ike nke Akụkọ Ihe Mere Eme
  • Ebe Ọdịbendị nke Konso
  • Ndagwurugwu Dị Ala nke Awash
  • Ndagwurugwu Dị Ala nke Omo
  • Tiya
  • Ogige Ntụrụndụ Simien Mountains

Esemokwu peeji nke Millennium[dezie | dezie ebe o si]

Septemba 12, 2007 bụ mmalite nke afọ 2000 na kalenda Etiopia.[4] Ministri nke Ọdịbendị na Njem Njem tinyere aka na esemokwu gbara asọmpi ịma mma gburugburu na ememe nke puku afọ nke Etiopia. A na-ekwu na ụlọ ọrụ ahụ akwụghị ụgwọ maka ọrụ nkwalite site na ụlọ ọrụ UK maka Millennium nke Ethiopia, a na-ebo ya ikpe maka US $ 1 nde n'ụlọ ikpe Britain.[5][6][7][8][9][10]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ministri nke Ọdịbendị na Njem (Etiopia)
  • Ndepụta nke Ebe Nketa Ụwa na Ethiopia
  • Ezumike ọha na eze na Etiopia

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Ethiopia country profile. Library of Congress Federal Research Division (April 2005). This article incorporates text from this source, which is in the public domain.
  2. (2019) Geo-trekking in Ethiopia's Tropical Mountains. Springer Nature. 
  3. Properties inscribed on the World Heritage List: Ethiopia. UNESCO World Heritage Centre. Retrieved on 11 August 2021.
  4. Archives for: March 2009, 03 - nazret.com Merkato Blog. Nazret.com. Archived from the original on 2009-03-14. Retrieved on 2011-04-02.
  5. Miss Tourism Millennium attracts international contestants. Jimma Times. Archived from the original on 2011-07-13. Retrieved on 2011-04-02.
  6. Ethiopia's State Ministry for Culture and Tourism Corruption Scandal. Gadaa.com (2009-03-14). Archived from the original on 2011-07-11. Retrieved on 2011-04-02.
  7. Archived copy. Archived from the original on 2008-01-01. Retrieved on 2010-02-13.
  8. Ethiopia fails to pay world pageant beauties their money. Ethiomedia.com. Retrieved on 2011-04-02.
  9. Gaas Mohamuda (Ethiopia). Afdevinfo.com (2006-04-18). Retrieved on 2011-04-02.
  10. www.meadna.com. www.meadna.com. Archived from the original on 2011-07-14. Retrieved on 2011-04-02.