Uto nke ịda ogbenye
Uto elasticity nke ịda ogbenye (GEP) bụ mbelata pasentị n'ọnụọgụgụ ịda ogbenye jikọtara ya na mgbanwe pasentị n'ego ọ bụla (kwa mmadụ) .
ebe PR bụ ihe atụ ịda ogbenye na y bụ ego onye ọ bụla na-enweta. N'ozuzu, mmụba nke ego onye ọ bụla na-akpata na-ebelata ọnụ ọgụgụ ịda ogbenye, ya mere ngbanwe ahụ dị mma.
Atụmatụ ọkọlọtọ nke GEP maka mba ndị na-emepe emepe sitere na 1.5 ruo 5, yana atụmatụ nkezi gburugburu 3. Nke a na-egosi na mmụba 1% nke ego onye ọ bụla na-akpata na-ejikọta na mbelata 3% nke ịda ogbenye (ọnụ ọgụgụ nke ndị bi na-erughị $ 1 kwa ụbọchị). Nke a pụtara na uto akụ na ụba bụ ihe dị mkpa iji belata ọnụ ọgụgụ ịda ogbenye, ọkachasị na mba ndị nwere obere ego.
Otú ọ dị, GEP na-adaberekwa na mgbanwe ndị ọzọ, n'etiti ha ọkwa mbụ nke enweghị ego . Mba ndị nwere oke nhata nke ego (dị ka atụpụtara site na ndeksi Gini ) na-enweta mbelata ka ukwuu na ọnụego ịda ogbenye maka mmụba nke otu onye ọ bụla na-akpata. GEP sitere na ntakịrị ihe na-erughị 1 maka mba ndị na-enweghị aha, ruo ihe ruru 6 maka mba ha nhata. Nke a na-egosi na na mba ndị dara ogbenye na-enwekwa oke nkesa ego ha na-enweta, mgbanwe mgbanwe akụ na ụba nke a na-achọ ibelata ahaghị nhata nwere ike ịbụ ihe dị mkpa maka atumatu pro-uto iji mee mmetụta dị ukwuu na ọkwa ịda ogbenye. N'aka nke ọzọ, maka mba ndị dara ogbenye bụ ndị nweburu nkesa nkesa ego n'ụzọ ziri ezi, atumatu ọganihu ga-abụ ngwá ọrụ agha ịda ogbenye bụ isi (ọbụlagodi ma ọ bụrụ na ha na-amụba ahaghị nhata).
Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]
na mmụba 1% nke ego onye ọ bụla na-akpata na-ejikọta na mbelata 3% nke ịda ogbenye (ọnụ ọgụgụ nke ndị bi na-erughị $ 1 kwa ụbọchị). Nke
- Francois Bourguignon, "Mmụba Uto nke Mbelata ịda ogbenye: Na-akọwa Heterogeneity gafee mba na oge oge" na ahaghị nhata na uto, Ch. 1. [1]