Lucina Hagman

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Lucina Hagman

Lucina Hagman (5 June 1853, Kälviä[1] ń 6 September 1946) bụ onye Finland na-ahụ maka ụmụ nwanyị na mbụ na-eme ihe nkiri n'ụwa n'ihi ntuli aka ndị omeiwu Finland nke 1907.

Hagman bụ nwa nwanyị nke onye isi ndị uwe ojii Nils Johan Erik Hagman na Margareta Sofia Nordman, onye isi ndị Uwe Ojii n'ime ime obodo Kälviä. Ọ bụ nwanne nwanyị onye nkuzi Sofia Hagman na onye edemede Tycho Hagman. Ọ ghọrọ onye nkuzi na Jean Sibelius nwere ike ịbụ ndị a ma ama na-amụ na ụlọ akwụkwọ ya.[2] Ọ malitere ịrụsi ọrụ ike n'ihe gbasara ụmụ nwanyị na-eje ozi na Nzukọ Ndị Omeiwu site n'afọ 1907 ruo afọ 1917. N'ime ndị omeiwu 200 a họpụtara n'afọ 1907 naanị 19 bụ ụmụ nwanyị. Ụmụ nwanyị ndị nwere ihe ịga nke ọma gụnyere Hagman, Miina Sillanpää, Anni Huotari, Hilja Pärssinen, Hedvig Gebhard, Ida Aalle, Mimmi Kanervo, Eveliina Ala-Kulju, Hilda Käkikoski, Liisi Kivioja, Sandra Lehtinen, Dagmar Neovius, Maria Raunio, Alexandra Gripenberg, Iida Vemmelpuu, Maria Laine, Jenny Nuotio na Hilma Räsänen.[3]

Lucina Hagman guzobekwara òtù Martha, jere ozi dị ka onyeisi oche mbụ nke Unioni, The League of Finnish Feminists, ma na-arụsi ọrụ ike na udo.[4][5] O dekwara akụkọ ndụ Fredrika Bremer.[6]

Ebenside[dezie | dezie ebe o si]

  1. (1910) Selected Articles on Woman Suffrage. H.W. Wilson. 
  2. Andrew Barnett (2007). Sibelius. Yale University Press. ISBN 978-0-300-11159-0. 
  3. /Suomalainen Naisliitto - Historia (fi). www.naisliittohelsinki.fi. Retrieved on 2020-01-18.
  4. Jyväskylä University Museum. Archived from the original on 2022-10-17. Retrieved on 2022-10-16.
  5. Peter Brock (1999). Challenge to Mars: Essays on Pacifism from 1918 to 1945. University of Toronto Press, 46–. ISBN 978-0-8020-4371-9. 
  6. Päivi Lappalainen (2007). Women's voices: female authors and feminist criticism in the Finnish literary tradition. Finnish Literature Society. ISBN 978-951-746-760-5.