Jump to content

Ịṅụ ara ehi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ịṅụ mmiri ara
Mmiri ara ehi (narị afọ nke iri na itoolu)

Ịṅụ mmiri ara ehi bụ omume nke iwepụ mmiri ara ehi n'ime mmiri ara ehi, anụ mmiri, ụmụ mmadụ, ewu, atụrụ, na, ọ na-adịkarị ụkọ, kamel, ịnyịnya, na ịnyịnya ibu. Enwere ike iji aka ma ọ bụ igwe mee mmiri ara ehi, ma chọọ ka anụmanụ ahụ dị ime ugbu a ma ọ bụ na nso nso a. Mmiri ara ehi nwere ike na-ezo aka n'anụmanụ nke na-emepụta mmiri ara ehi ma ọ bụ onye na-agba mmiri ara ehi kwuru[1]

Ịṅụ mmiri ara

[dezie | dezie ebe o si]

A na-eme mmiri ara site na ịhịa aka na ịdọrọ ara nke udder, na-awụfu mmiri ara n'ime bọket. A na-eji ụzọ abụọ:

  • A na-emechi elu nke akpịrị n'etiti mkpịsị aka na mkpịsị ụkwụ, na-ejide mmiri ara ehi n'akụkụ ala, nke mkpịsị ndị ọzọ na-ejikọta, na-agbanye mmiri ara ehi site na oghere dị n'ọnụ ọnụ akpịrị.
  • A na-ejide mkpịsị aka na mkpịsị ụkwụ n'elu ara, nke a na-agbadata n'elu anya, na-akwagharị mmiri ara ehi n'ala.

Ịṅụ ara ehi n'ụgbọala

[dezie | dezie ebe o si]
Obere ígwè ọrụ na-enye mmiri ara

A na-eji igwe mmiri ara eme ihe ka ukwuu n'ụwa ndị mepere emepe.[2] A na-etinye iko ezé na ezé ehi, mgbe ahụ iko na-agbanwe n'etiti ikuku na ikuku ikuku iji wepụ mmiri ara ehi. A na-enyocha mmiri ara ehi ma mee ka ọ jụọ oyi tupu agbakwunye ya na nnukwu tankị mmiri ara ehi maka nchekwa.[3]

Nkezi oge mmiri ara bụ nkeji 5-7 ma enwere ike iji igwe mee mmiri ara ehi ugboro 2-3 n'ụbọchị.[4]

Mmiri ara ehi dị ugbu a emeela ka ehi nwee nnwere onwe ikpebi mgbe ha ga-enye mmiri ara, mana ha ka chọrọ ịkpọtụrụ ndị mmadụ. [5]

Mmetụta a maara nke igwe na-enye mmiri ara bụ mastitis na ehi. Ngwaọrụ ndị na-abụghị nke sterile nwere ike iwebata nje bacteria n'ime ara ma kpatara ọrịa. Mmetụta ọzọ na-adịghị mma bụ mmerụ ahụ anụ ahụ site na igwe ahụ.

Mmiri ara ehi na-egbu egbu

[dezie | dezie ebe o si]

A na-ejikwa okwu ahụ bụ "mmiri ara" eme ihe site n'ịgbatị iji kọwaa iwepụ nsí site na agwọ na ududo maka mmepụta nke antivenom.

Enwere ike ime ara ara ara ehi site na mkpali aka ma ọ bụ site na mkpalii eletrik. Nke mbụ na-akpata mmerụ ahụ ka ukwuu na ududo na nke ikpeazụ na-emepụta nsí dị elu. [6]

 
  • Pumpụ ara
  • Ịgba mmiri ara ehi

Ebem si dee

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Definition of MILKER. www.merriam-webster.com. Retrieved on 11 November 2016.
  2. Farm and Ranch Depot (2022-07-22). Cow milking equipment. Farm and Ranch Depot. Retrieved on 2022-07-22.
  3. Milking, milk production hygiene and udder health. www.fao.org. Retrieved on 2022-07-22.
  4. Milking Machines: How to Milk a Cow (en). www.usdairy.com. Retrieved on 2022-07-22.
  5. Robert E. Graves (2004). "A Primer on Robotic Milking", 2004, Ottawa, Canada August 1 - 4, 2004 (in en). St. Joseph, MI: American Society of Agricultural and Biological Engineers. DOI:10.13031/2013.16895. ISBN 9781940956152. 
  6. Oukkache (2013-03-28). "Comparison between two methods of scorpion venom milking in Morocco". Journal of Venomous Animals and Toxins Including Tropical Diseases 19 (1): 5. DOI:10.1186/1678-9199-19-5. ISSN 1678-9199. PMID 23849043.