Kashim Shettima

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Kashim Shettima
Mmádu
Akụkụ nkeNigerian senators of the 9th National Assembly Dezie
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya2 Septemba 1966 Dezie
Ebe ọmụmụMaiduguri Dezie
Asụsụ obodoAsụsụ Hausa Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụsụ Hausa, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, economist, academic Dezie
onye were ọrụUniversity of Maiduguri Dezie
Ọkwá o jiGovernor of Borno State, onye otu ndi omeiwu nigeria, Vice President of Nigeria Dezie
ebe agụmakwụkwọUniversity of Maiduguri, Mahadum nke Ibadan Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịAll Progressives Congress Dezie
nnọchiaha nkeonweL485 Dezie
Kashim Shettima
Website

Kashim Shettima Mustapha GCON (amụrụ na 2 Septemba 1966) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Naijiria bụ onye nke iri na ise na onye isi ala Naijiria ugbu a. Kashim Shettima Mustapha GCON osote onye isi ala nke Naịjirịa[1][2] Ọ rụrụ ọrụ dị ka onye omeiwu nke Borno Central site na 2019 ruo 2023, na dịka gọvanọ nke Borno Steeti site na 2011 ruo 2019. Senator Borno Gọvanọ etiti nke Borno Steeti[3]

A mụrụ ya na Maiduguri na 1966, Shettima gụsịrị akwụkwọ na Mahadum Maidugiri na Mahadim Ibadan. Mahadum Maiduguri nke Maidugiri Mahadum nke Ibadan Mgbe ọ gụsịrị akwụkwọ, ọ banyere azụmaahịa na ụlọ akụ, n'ikpeazụ na-arịgo n'inwe ọtụtụ ọkwa dị elu na ụlọ akụ. Ka ọ na-erule n'etiti afọ 2000, Shettima bụ onye njikwa nke alaka ụlọ ọrụ Maiduguri nke Zenith Bank tupu ọ hapụ ọkwa ahụ ịbanye na kọmitii steeti nke Gọvanọ Ali Modu Sheriff na 2007. Zenith Bank Maiduguri Gọvanọ Ali Modu Sheriff Mgbe afọ anọ gachara na kansụl, a họpụtara ya dịka gọvanọ n'afọ 2011 ma họpụta ya ọzọ n'afọ 2015; oge ọ nọ n'ọchịchị bụ nke ndị Boko Haram na-egbu egbu. A họpụtara ndị nnupụisi Boko Haram ọzọ Shettima hapụrụ ọrụ n'afọ 2019, a họpụtakwara ya ka ọ bụrụ onye omeiwu. A họpụtara ya ka ọ bụrụ onye omeiwu N'agbanyeghị na a họpụtara ya ọzọ maka Senate na 2023, ọ hapụrụ nhọpụta ahụ ka ọ bụrụ onye na-agba ọsọ Bola Tinubu. Bola Tinubu Kaka-Shehu Lawan nọchiri ya dị ka onye a họpụtara na Senate.[4]

Ezinụlọ[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Kashim Shettima n'ezinụlọ Shettima Mustafa Kuttayibe na 2 Septemba 1966 na Maiduguri, mgbe ahụ Northern Region. Ógbè Maiduguri nke Ebe Ugwu Ọ lụrụ Nana Shettima, ha nwere ụmụ atọ. Nana Shettima[5]

Mmụta[dezie | dezie ebe o si]

Shettima gara ụlọ akwụkwọ praịmarị Lamisula na Maiduguri site na 1972 ruo 1978; ụlọ akwụkwọ sekọndrị gọọmentị, Biu na mpaghara ndịda nke Borno Steeti site na 1978 ruo 1980; a kpọfere ya na ụlọ akwụkwọ sekọrịtandrị nke sayensị gọọmentị na Potiskum (nke dị ugbu a na steeti Yobe dị nso) ebe ọ gụsịrị akwụkwọ sekọrị ya na 1983. Biu Potiskum Yobe Steeti Ọ gụrụ akwụkwọ na Maiduguri ma nweta nzere (BSc) na akụ na ụba ugbo n'afọ 1989. Mahadum nke Maiduguri Agricultural Economics[6] O nwere otu afọ iwu ya na National Youths Service Corps, NYSC, na Nigerian Agricultural Cooperative Bank, Calabar, isi obodo Cross River State na South-South, Nigeria, site na 1989 ruo 1990. National Youths Service Corps Nigerian Agricultural Cooperative Bank Calabar Cross River State South-South, Nigeria O nwetara nzere masta (MSc) na Agricultural Economics na 1991 na Mahadum Ibadan na Southwest, Nigeria. Mahadum nke Ibadan Shettima sonyeere Mahadum nke Maiduguri dị ka onye nkuzi na Ngalaba nke Akụnụba Ọrụ Ugbo ma nọrọ na agụmakwụkwọ site na 1991 ruo 1993. Mahadum nke Maiduguri[7]

Ọrụ mmalite[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 1993, ọ banyere na ngalaba ụlọ akụ ma were ya n'ọrụ na Commercial Bank of Africa Limited dị ka onye isi nke ụlọ ọrụ ụlọ akụ ahụ na Ikeja, Lagos State, Southwest, Nigeria. Ikeja Shettima nọ ebe ahụ site na 1993 ruo 1997. N'afọ 1997, ọ gafere na African International Bank Limited dị ka osote onye njikwa wee bụrụ onye njikwa n'afọ 2001. N'afọ 2001, ọ kwagara na Zenith Bank dị ka onye isi alaka ya na Maiduguri. Ụlọ Akụ̀ Zenith Na Zenith Bank, ọ rịgooro ka ọ bụrụ Onye isi njikwa / Onye isi ụlọ ọrụ; Onye isi njirimara (AGM) / Onye isi mpaghara (North-East), Onye isi nj njikwa / onye isi mpaghara (N'ebe ugwu-East) tupu ọ pụọ na Zenith Bank dị ka Onye isi njụta na 2007 mgbe a họpụtara ya dị ka Kọmishọna maka ego na Borno Steeti. Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ[8]

Onye isi oche (2023-dị ugbu a)[dezie | dezie ebe o si]

Akara nke osote onye isi ala.

Na 1 Machị 2023, ndị Independent National Electoral Commission (INEC) kwadoro Bola Tinubu dị ka onye mmeri nke ntuli aka onye isi ala. Bola Tinubu Independent National Electoral Commission ntuli aka onye isi ala N'ihi ya, Shettima ghọrọ osote onye isi ala a họpụtara na Naịjirịa.[9] A ṅụrụ ha abụọ iyi na 29 Mee 2023.

Shettima malitere ọrụ mgbe ọ ṅụsịrị iyi n'ọkwa na 29 Mee 2023 na Eagle Square, Abuja. iyi nke ọfịs Eagle Square, Abuja Dị ka osote onye isi ala nke Federal Republic of Nigeria, a na-atụ anya na ọ ga-elekọta ndị otu atụmatụ akụ na ụba ma kọọ akụkọ yana ịtụ aro onye isi ala na-eme mkpebi ikpeazụ. Osote onye isi ala

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Babangida (2023-05-29). PROFILE: Kashim Shettima: The accidental governor who is now Nigeria's vice president. Premium Times Nigeria. Retrieved on 2023-06-07.
  2. Shibayan (2023-05-29). IT'S OFFICIAL: Tinubu, Shettima sworn in as Nigeria's president, vice-president. TheCable. Retrieved on 2023-06-07.
  3. Public offices held by Kashim Shettima in Nigeria. Citizen Science Nigeria (1966-09-02). Retrieved on 2023-06-07.
  4. Okoye (2022-07-14). 2023: Tinubu’s Running Mate, Shettima, Replaced As APC Borno Central Candidate (en-US). Retrieved on 2022-11-10.
  5. Inyang (2022-07-11). Kashim Shettima: Eight things to know about Tinubu's running mate. Daily Post Nigeria. Retrieved on 2023-06-07.
  6. The Kashim Shettima I know. Daily Trust (2022-10-07). Retrieved on 2023-06-02.
  7. Shettima: A Pearl from North-East - THISDAYLIVE. www.thisdaylive.com. Retrieved on 2023-06-09.
  8. Biography: Sen. Kashim Shettima, APC Vice-Presidential candidate. Sun News Online. Retrieved on 2023-06-09.
  9. "2023: APC rally support for Tinubu, Shettima in Osogbo", 2023: APC rally support for Tinubu, Shettima in Osogbo, 19 November 2022.