Òtù Mokhadarat Vatan
Otu Mokhadarat Vatan (Persian) bụ òtù ụmụ nwanyị nke e guzobere na afo puku itolu na iri n'oge Mgbanwe Iwu nke Iran na mmegharị mba na-eme na afọ puku itolu na efu..
Ebumnuche nke njikọ a bụ ịhazi ọrụ dị iche iche maka nnwere onwe Iran site na ọbụbụeze nke mba ndị ọzọ. Ndị otu ahụ na-arụsi ọrụ ike na nzukọ na ngagharị iwe nke usoro iwu. Ha dekwara akwụkwọ ozi mkpesa nye Gọọmentị Russia banyere omume ha.[1]
Akụkọ ihe mere eme
[dezie | dezie ebe o si]N'oge mgbanwe iwu, e guzobere ọtụtụ òtù nzuzo na nke ọkara na Iran. E guzobekwara ọtụtụ òtù ụmụ nwanyị na nzuzo n'ime usoro iwu. (Mgbe e mesịrị, n'ime afọ ndị sochiri nzukọ gọọmentị na Agha Ụwa nke Abụọ, e guzobere njikọ ndị lekwasịrị anya na ikike ụmụ nwanyị). [1][2]
Otu Mokhadarat Vatan na òtù ndị yiri ya nwere nnukwu nzukọ banyere ọrụ ụmụ nwanyị na afo puku itolu na iri na otu na ogbako njenje agbazuru agbazu iji chụpụ Alaeze Ukwu Britain na Russia na Iran.[1] Ha megidere nkwekọrịta nke afo puku itolu na asaa, nke manyere Iran n'okpuru mmetụta nke Briteni na Russia, na-akpali mbubata nke ngwongwo si mba ọzọ, wee gaa na kọfị iji belata mbubata shuga. Ọbụna ha gbalịrị igbochi ha iji shuga mba ọzọ, ma gwa ụlọ oriri na ọṅụṅụ ka ha mechie iji belata oriri.
Ndị Òtù Mokhadarat Vatan weere iji mba ndị ọzọ eme ihe dị ka isi ihe kpatara ọnọdụ ụmụ nwanyị na Iran n'oge ahụ. Ebumnuche ha bụ ọ bụghị naanị iji mesie ikike ụmụ nwanyị ike, kamakwa iji chịkwaa nnwere onwe Iran site na mba ndị ọzọ.[1]
Dịka ọmụmaatụ, n'otu n'ime nzukọ dị n'etiti òtù ụmụ nwanyị na ndị nnọchi anya Russia, kọmitii ahụ na-anwa ime ka ụmụ nwanyị kwenye na ha ekwesịghị ịnwa ichebe nnwere onwe nke Iran ebe ọ bụ na ha emeghị Iwu Persian nke afo puku itolu na isii nke ikike ụmụ nwanyị na Iran. Mana, nzaghachi nke ìgwè ụmụ nwanyị ahụ bụ na ha onwe ha enweghị afọ ojuju na ọnọdụ nke ha, mana isi ihe kpatara ya bụ mgbagwoju anya ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke ọnụnọ nke ike mba ọzọ. A hụrụ omume a n'etiti ndị inyom na-eme ihe gbasara ndọrọ ndọrọ ọchịchị nchoputa
Ndị otu
[dezie | dezie ebe o si]Na nzukọ mbụ, a họpụtara ndị nduzi nke njikọ a: Agha Bigam Najmabadi, nwa nwanyị Agha Sheikh Hadi Najmabadi dị ka onyeisi oche, Agha Shahzadeh Amin dị ka onye na-ahụ maka akụ, na Sediqeh Dowlatabadi dị ka odeakwụkwọ.[3]
Ndị ọzọ a ma ama anyị nwere ike ịkọwa bụ: Mirza Suleiman Khan Mikdah, nne Dr. Mehdikhan Mikdah, nwunye Malik Al-Mutkelimen (nne Senator Dr. Malikzadeh), Nehzat Jahangir, Efat Al-Muluk Khaje Noori, Nazam Al-Muk Khaje Nouri, nwunye Sayed Kazem Rashti, Zhukh Mat Mat Mat Matmat, Mahadhadhadhad Al-Meheheheh, Mahad, Mahad Mahad Maghghghgh Ma Ma Ma Mahad Ma Ma Maghgh Mahad Ma-MMMMish Ma Ma Mahtha, Ma Ma Macht Ma Ma Ma-Mish Mahadma, Ma Mahadma Ma Ma Ma's Ma Ma Mahar, Ma Maghma, Mahadma.[4]
Hụkwa
[dezie | dezie ebe o si]- Mgbanwe Iwu nke Iran
- Òtù Nnwere Onwe Ụmụ nwanyị
- Ụmụ nwanyị na Mgbanwe Iwu
- Jam'iyat-e Nesvan-e Vatankhah
- Women's World (magazine Iran)
- Òtù Nsọ Mba Isfahan
- Kanoun-e-Banovan
Ihe edeturu
[dezie | dezie ebe o si]J
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 Eliz Sanasarian pages. 62-63
- ↑ آفاری، ژانت
- ↑ Eliz Sanasarian، Page. 43
- ↑ بامداد، Pages. 13-22
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- Eliz Sanasarian. Òtù Na-ahụ Maka Ihe Ndị Ruuru Ụmụ nwanyị na Iran. Praeger, New York: 1982, . (Onye sitere na Mahadum Michigan)
- Bamdad Badramaulk Nwanyị Iran site na Constitutional Revolution ruo White Revolution. Mpịakọta nke Abụọ. Tehran: Ebnasina Publishing House, 1969.
- * Eliz Sanasarian. Òtù Na-ahụ Maka Ihe Ndị Ruuru Ụmụ nwanyị na Iran. (Nlegharị anya, ọdịda, na mmegide site na 1901 ruo 1979 mgbanwe). Nsụgharị site na Noushin Ahmadi Khorasani. Mbụ e bipụtara, Tehran: Akhtaran bipụtara, 2005. .
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- Reza Jamāli na mkparịta ụka ya na Dr Abbās Amānat, Prọfesọ nke akụkọ ihe mere eme na International and Area Studies na Mahadum Yale, na Persian, Radio Zamaneh, August 7, 2008 (Audio recording)
- Shokā Sahrāi, Foto nke Mgbanwe Iwu nke Iran, na Persian, Jadid Online, 2007 Show, nke Dr Bāqer Āqeli kọrọ, Jadid online, 2007: (4 min 30 sec)
(4 nkeji 30 sekọnd) - Mgbanwe Iwu nke Iran