Jump to content

Ịgụ na ide nke teknụzụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Ịgụ na ide nke teknụzụ (Technology Literacy) bụ ikike iji, jikwaa, ghọta, na nyochaa teknụzụ. [1]Ịgụ na ide nke teknụzụ nwere njikọ na ịgụ na ide dijitalụ n'ihi na mgbe mmadụ maara nke ọma n'iji kọmputa na ngwaọrụ dijitalụ ndị ọzọ iji nweta Ịntanetị, ịgụ na ide nke dijitalụ na-enye ha ikike iji Intanet chọpụta, nyochaa, nyochaa ya, mepụta ya, ma jiri ozi site na nyiwe dijitalụ dị iche iche, dị ka ihe nchọgharị weebụ, nchekwa data, akwụkwọ akụkọ n'ịntanetị, magazin, akwụkwọ akụkọ, blọọgụ, na saịtị mgbasa ozi mmekọrịta.

UNESCO na Nkà na Ụzụ

[dezie | dezie ebe o si]

UNESCO (United Nations Education, Scientific and Cultural Organization) na-agba mbọ iweta agụmakwụkwọ teknụzụ nye ụmụ akwụkwọ n'ụwa niile site n'ịhụ na ndị nkụzi na-eji teknụzụ eme ihe n'akụkụ ọ bụla nke nkuzi ha. Ka ọtụtụ ụmụ akwụkwọ maara ọ bụghị na banyere ịmụ banyere teknụzụ kamakwa ịmụ banyere teknịzụ, otú ahụ ka ha ga-adịkwu njikere iji teknụzụ mee ka ndụ ha dịkwuo mma.

Otu modul zuru oke na mbipụta ha nke afọ 2011 ICT Competency Framework for Teachers na-elekwasị anya na Technology Literacy na klas. [2]E mezigharịrị mbipụta a na 2018 iji gosipụta ikike ICT na-agbanwe agbanwe (Information and Communications Technology). A na-eji usoro ahụ eme ihe n'ụwa niile iji mepụta ICT na iwu agụmakwụkwọ, ụkpụrụ ndị nkuzi, ụkpụrụ nyocha, imewe usoro mmụta na mmepe nke ihe ọmụmụ. Ihe dị ịrịba ama na mbipụta emelitere na-egosi otu esi etinye usoro agụmakwụkwọ teknụzụ n'ọrụ na usoro mmụta ICT na agụmakwụkwọ maka nzere bachelọ site na mahadum dị na Latin America na mpaghara Caribbean, yana nzere mmekọ nke kọleji ọzụzụ ndị nkuzi mpaghara nyere. Ịgụ na ide nke teknụzụ bụ ihe a na-elekwasị anya na ogo onye mmekọ na afọ abụọ mbụ nke nzere bachelọ na agụmakwụkwọ. Ụfọdụ n'ime nkà na ihe ọmụma a kụziiri na mmemme ahụ bụ otu esi arụ ọrụ ngwaike kọmputa, mụta okwu na ọrụ nke ihe ndị dị na ngwaike na akụkụ (dịka laptọọpụ, ndị na-ebi akwụkwọ, nchekwa), na otu esi edozi nsogbu ma ọ bụrụ na kọmputa anaghị arụ ọrụ. Ihe ndị a niile na-eduga n'imeri egwu ma ọ bụ egwu nke iji teknụzụ. Isiokwu ọzọ a na-elekwasị anya bụ nhazi okwu, nke na-agụnye otu onye nhazi okwu si arụ ọrụ, otu o si dị iche na typewriter, otu esi eji ngwanrọ nhazi okwu na kọmputa, otu esi ahazi akwụkwọ, na otu esi enyocha ụtọ asụsụ na mkpụrụedemede.[3]

N'afọ 2016, UNESCO kọwapụtara etu ndị nkuzi nwere ike isi gosipụta agụmakwụkwọ teknụzụ na klas ha mgbe ha na-enye agụmakwụkwọ ICT. Ndị nkuzi ga-asị:

  • kọwaa ma gosipụta ọrụ ndị bụ isi na ojiji nke nhazi okwu, dị ka ntinye ederede, idezi ederede, ịhazi ederede na ibipụta, kọwaa ma gosi ebumnuche na ihe ndị bụ isi nke ngwanrọ ngosi na ihe ndị ọzọ dijitalụ.
  • kọwaa ebumnuche na ọrụ bụ isi nke ngwanrọ eserese ma jiri ngwugwu ngwanrọ eserise mepụta ngosipụta eserese dị mfe.
  • kọwaa Intanet na World Wide Web, kọwaa ojiji ha, ma kọwaa otu ihe nchọgharị si arụ ọrụ ma jiri URL nweta ebe nrụọrụ weebụ, jiri injin ọchụchọ.
  • mepụta akaụntụ email ma jiri ya maka usoro na-adịgide adịgide nke ozi ịntanetị, jiri nkwurịta okwu na teknụzụ mmekorita, dị ka (e-mail), ozi ederede, nzukọ vidiyo, na mmekorita weebụ na gburugburu mmekọrịta mmadụ na ibe ya.
  • jiri ngwanrọ na-edebe ndekọ na netwọk iji gaa, nye akara, ma debe ndekọ ụmụ akwụkwọ.
  • chọta ngwugwu ndị na-adịghị na shelf, nkuzi, drill na omume software na Web resources maka izi ezi ha na nkwekọrịta na Curriculum Standards ma kwekọọ na mkpa nke ụmụ akwụkwọ ụfọdụ.[4]

Na Mee 9, 2019, UNESCO Cairo Office malitere ọrụ agụmakwụkwọ teknụzụ iji kụziere ụmụ nwanyị 150-200 na-amaghị akwụkwọ n'etiti afọ 15 na 35 bi na Giza Governate nkà mmụta, nkà ndụ, na ikike iwu.[5]

Ebe e si nweta ya

[dezie | dezie ebe o si]

 Isiokwu a gụnyere ederede sitere naọdịnaya n'efuọrụ. Ikike n'okpuru CC BY-SA 3.0 IGO (Ọ bụ ezie na ọ bụ ezie nankwupụta ikike / ikikeỌpụpụ ọzọ Ihe odide e si nwetaUNESCO ICT Competence Framework maka ndị nkuzi, Version 3__ibo____ibo____ibo__ Ọ bụ ezie na ọ bụ, 53-55, UNESCO, UNESCO. UNESCO Digital Library.

 Isiokwu a gụnyere ederede sitere naọdịnaya n'efuọrụ. Ikike n'okpuru CC BY-SA 3.0 IGO (Ọ bụ ezie na ọ bụ ezie nankwupụta ikike / ikikeỌpụpụ ọzọ Ihe odide e si nwetaỤzọ dị iche iche iji mepụta ma mejuputa ọzụzụ ICT dabere na ikike maka ndị nkuzi: ọmụmụ ihe__ibo____ibo____ibo__ Ọ bụ ezie na ọ bụ, 132, UNESCO Office Bangkok na Regional Bureau for Education in Asia and the Pacific, UNESCO. UNESCO Digital Library.

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]

Templeeti:Literacy