Ọdịdị ala nke Burundi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

   

Geography of Burundi








Continent Africa[1]
Region East Africa
Coordinates 3°30′S 30°0′E / 3.500°S 30.000°E / -3.500; 30.000
Mpaghara Ọ nọ n'ọnọdụ nke 142
 • Ngụkọta 27,830 km2 (10,750 sq mi)
 • Ala 92.2%
 • Mmiri 7.8%
Ụsọ oké osimiri 0 km (0 mi)
Ógbè ndị dị n'ókè 1,140 km (DRC 236 km, Rwanda 315 km, Tanzania 589 km)
Ihe Kasị Elu Ugwu Heha 2684 m
Ebe Kasị ala Ọdọ Mmiri Tanganyika 772 m
Osimiri kasị ogologo Ruvubu 300 kilomita
Ọdọ mmiri Kasị Ukwuu Ọdọ Mmiri Tanganyika

Àtụ:MapLibrary

Akụkọ ọdịdị ala nke Burundi
Map zuru ezu nke Burundi nwere ike ịbawanye
Steeti Burundi

Burundi dị n'Ebe Ọwụwa Anyanwụ Afrịka, n'ebe ọwụwa anyanwụ nke Democratic Republic nke Congo, na nhazi / 3.500°S 30.000°E / -3.500; 30.000.

Ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]

Burundi nwere ebe ruru skwertkilomita ọnụ Ọgụgụ ndịa ;27,830 (10,750 ) n'ogo, nke skwer kilomita 25,680 (9,920 sq mi) bụ ala. Mba ahụ nwere ọnụ ọgụgụ nke a 1,140 kilomita (710 ) nke ókèala ala: narị abụọ na iri atọ na isii kilomita (147 ) nke ya na Democratic Republic of nke Congo, nwere narị atọ na iri na ise kilomita (196 mi) na Rwanda na iri narị ise na iri asatọ na itoolu kilomita (366 mi) na Tanzania. Dị ka mba na-enweghị mmiri, Burundi enweghị ụsọ oké osimiri. Ọ na-agafe n'elu nke Congo-Nile Divide nke na-ekewa ọdọ mmiri nke osimiri Congo na Naịl. Isi mmiri kachasị anya nke Naịl, Osimiri Ruvyironza, nwere isi iyi ya na Burundi.

Ala[dezie | dezie ebe o si]

Ala dị larịị nke Burundi

Ala Burundi bụ ugwu ugwu na-agbadata na ala dị larịị n'ebe ọwụwa anyanwụ. Nke akpọrọ World Wide Fund for Nature kewara ala dị larịị ndịda na ọwụwa anyanwụ dị ka akụkụ nke Central Zambezian miombo woodlands ecoregion.

Ebe kachasị ala na mba ahụ bụ na Lake Tanganyika, na mita narị asaa na iri asaa na abụọ (2,533 ft), ebe ebe kachasị elu dị na Ugwu Heha, na mita ọnụ Ọgụgụ nkea :2,684 (8,806 ).[2] A na-eweta ihe ize ndụ okike na Burundi site na idei mmiri na mbuze ala.

Ihe ndị sitere n'okike[dezie | dezie ebe o si]

Burundi nwere ebe nchekwa nke akpọrọ ihe ndịa na bekee nickel, uranium, rare earth oxides, peat, cobalt, copper, platinum (a na-ejighi eme ihe), vanadium, niobium, tantalum, ọlaedo, tin, tungsten, kaolin, na limestone. Enwekwara ala a na-akọ ugbo na ikike maka mmiri. Burundi nwere 214.3 uare kilomita (82.7 sq mi) nke ala a na-agba mmiri. Tebụl dị n'okpuru na-akọwa iji ala eme ihe na Burundi.

Iji ala eme ihe
Ojiji Pasentị nke Ógbè
ala a na-akọ ugbo 42.83
ihe ọkụkụ na-adịgide adịgide 13.63
ndị ọzọ 43.54

ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

Ọnọdụ ihu igwe nke Burundi bụ nke a na akpọ equatorial n'okike ma nwee oke okpomọkụ kwa afọ, obere okpomọkụ, na mmiri ozuzo n'afọ niile.[3] Okpomọkụ na oke mmiri ozuzo dịgasị iche dabere na ịdị elu.[4] Burundi na-enwe oge ọkọchị n'etiti Mee na Ọgọstụ, na oge mmiri ozuzo n'etiti ọnwa Febụwarị na Mee.[4] N'ihi mgbanwe ihu igwe, Burundi na-aghọwanye ihe na-emetụta ma mmiri ozuzo gabigara ókè na nke na-adịghị mma, na-eduga na idei mmiri na ụkọ mmiri ozuzo.[5]

Gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Nsogbu ndị dị ugbu a[dezie | dezie ebe o si]

Mgbasa ala bụ nsogbu maka Burundi, ọ bụkwa n'ihi ịta nri gabigara ókè na mgbasawanye nke ọrụ ugbo n'ime ala ndị dịpụrụ adịpụ. Nsogbu ndị ọzọ gụnyere: mgbukpọ ọhịa, n'ihi mgbukpọ osisi na-enweghị nchịkwa maka mmanụ; na mmebi ebe obibi na-eyi ndị anụ ọhịa egwu.

Nkwekọrịta mba ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Burundi bụ otu n'ime nkwekọrịta mba ụwa ndị na-eso-nye, metụtara gburugburu ebe obibi: ihe ndịa akpọrọ na bekee Biodiversity, Climate Change, Desertification, Endangered Species, Hazardous Wastes na Ozone Layer Protection. Ndị na-eso-nye abịanye aka ma Burundi akwadoghị: Iwu nke Oké Osimiri na Mmachibido Mgbalị Nuklia.

Ihe ndị dị oke mkpa[dezie | dezie ebe o si]

Nke a bụ ndepụta nke ebe ndị dị oke egwu nke Burundi, ebe ndị dị n'ebe ugwu, ndịda, ọwụwa anyanwụ ma ọ bụ ọdịda anyanwụ karịa ebe ọ bụla ọzọ.

  • Ebe kachasị n'ebe ugwu bụ Ógbè Muyinga; ebe a na-akpọghị aha n'ókè ya na Rwanda ozugbo n'ebe ndịda nke obodo Mbuye nke Rwanda
  • Ebe kachasị n'ebe ọwụwa anyanwụ bụ Ógbè Cankuzo; ebe a na-akpọghị aha n'ókè ya na Tanzania ozugbo n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ nke ugwu Mburi
  • Ebe kachasị n'ebe ndịda bụ ógbè Makamba; ebe a na-akpọghị aha n'ókè ya na Tanzania ozugbo n'ebe ugwu nke obodo Tanzania nke Mwenene,
  • Ebe kachasị n'ebe ọdịda anyanwụ bụ ógbè Cibitoke; ebe a na-akpọghị aha n'ókè Democratic Republic of the Congo n'ebe ọwụwa anyanwụ nke obodo Congo nke Kamanyola

Ndemsibia[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:CIA World Factbook

  1. "CIA World Factbook". 15 November 2022.
  2. Burundi, land and resources.
  3. McKnight (2000). Physical geography: a landscape appreciation, 6th (in en), Upper Saddle River: Prentice Hall, 205-208. ISBN 0-13-020263-0. 
  4. 4.0 4.1 Baramburiye (2013). "Burundi", in Waithaka: East African agriculture and climate change: a comprehensive analysis (in en). Washington, D. C.: International Food Policy Research Institute, 55-87. 
  5. Naumann (6 May 2014). "Exploring drought vulnerability in Africa: an indicator based analysis to be used in early warning systems". Hydrology and Earth System Sciences 18 (5): 1591-1604. 

Àtụ:Geography of Africa