Ọnọdụ ihu igwe zuru ụwa ọnụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Usoro ihu igwe zuru ụwa ọnụ bụ usoro zuru ụwa ọnụ nké na-achọ ịchịkwa mmekọrịta nkè ọrụ mmadụ na usoro ihu igwe zuru oke, iji belata mgbanwe ihu igwe zuru ezu. Ọ bụ United Nations Framework Convention on Climate Change, ma ọ bụ UNFCCC màkà mkpirikpi mepụtara usoro màkà ọchịchị dị otú ahụ.

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Mgbè a nabatara United Nations Framework Convention on Climate Change n'afọ 1992, nké guzobere ebumnuche nkè izere itinye aka dị ize ndụ nke mmadụ na usoro ihu igwe ụwa, mbọ gọọmentị na-agba iji mee ka ebumnuche a rụọ ọrụ. Nsonaazụ mbụ iwu kwadoro bụ Kyoto Protocol nke e kwekọrịtara n'afọ 1997 wee malite n'ọrụ n'afọ 2005, na ógè nkwekọrịta mbụ ya site n'afo 2008 ruo 2012. Ógè a kara aka nke afọ 2009 màkà iru nkwekọrịta post-Kyoto, nke e guzobere na COP13 na Bali na 2007 furu efu, ma kemgbe ngwụcha afọ 2012, nkwekọrịta afọ ofufo nke mbelata ikuku sitere na nkwekọrịta Copenhagen aghọwo usoro ihu igwe ụwa n'ezie.

N'afọ 2015, a bịanyere aka na nkwekọrịta Paris, na-eme ka ọnọdụ ya dị ka ọchịchị ihu igwe ụwa. Ọ na-achọ ka mba nyefee onyinye mba ahụ n'ụdị atụmatụ iji belata ikuku, ma melite atụmatụ ha kwa afọ ise na stocktake zuru ụwa ọnụ. N'okpuru ọchịchị ihu igwe nke Paris, mba niile abịanyewo aka na ebumnuche nke nguzozi n'etiti isi iyi na mmiri nke gas na-ekpo ọkụ na ọkara nke abụọ nke narị afọ nke iri abuo na otu. Ihe mgbaru ọsọ bụ ijide mmụba nke okpomọkụ "nke dị ala" Celsius ogo abụọ , na "ịga n'ihu na mgbalị iji belata mmụba okpomọkụ ruo 1.5 ° C n'elu ọkwa tupu ụlọ ọrụ mmepụta ihe".[1]

N'afọ 2021, n'ebe 2021 United Nations Climate Change Conference, a bịanyere áká na nkwekọrịta ihu igwe nke Glasgow, n'okpuru nke mba kwetara "ịkwụsị" ojiji nke Coal ma mee ihe ndị ọzọ iji bulie oké ọchịchọ ma belata ikuku.[2][3]

Nsogbu[dezie | dezie ebe o si]

N'ime narị afọ gara-aga, mmụba nkè gas ndị dị ka carbon dioxide, methane na nitrous oxide emeela ka ọ bụrụ blanket na ikuku, na-emepụta mmetụta na-ekpo ọkụ. Okpomọkụ ahụ ewetawo ọtụtụ nsogbụ dị mkpa. Ice Arctic na-agbaze, nké na-akpata mmụba nke okpomọkụ a na-ejigide na pole nke ụwa. Mgbukpọ ọhịa, ma ọ bụ n'amaghị ama ma ọ bụ site na ọkụ ọhịa, na-emetụta nzacha ikuku. Ọ na-ebelata albedo elu ala, na-ebuli okpomọkụ ụwa. N'ime afọ iri gara aga, a hụla ọtụtụ mgbanwe na usoro ihu igwe, dị ka ụbọchị na abalị na-ekpo ọkụ na-adịghị ahụkebe na ụbọchị na abalị ndị na-ekwo ọkụ na-enweghị ahụkebe. Oké ọkọchị abụrụla ihe a na-ahụkarị n'ebe ụfọdụ, na oke mmiri ozuzo na-abawanye na ndị ọzọ.

Atụmatụ[dezie | dezie ebe o si]

Atụmatụ màkà usoro ihu igwe zuru ụwa ọnụ gụnyere:

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Paris Agreement. UNFCCC. Retrieved on 28 March 2022.
  2. Glasgow Climate Pact. unfccc.int. Retrieved on 2022-03-28.
  3. What are the key points of the Glasgow climate pact? (en). the Guardian (2021-11-14). Retrieved on 2022-03-28.
  4. Nishimura (2014). "A new market-based climate change solution achieving 2°C and equity". Wiley Interdisciplinary Reviews: Energy and Environment 4: 133–138. DOI:10.1002/wene.131.