Ọrụ ugbo na-enweghị ihe mkpofu

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ọ bụ Nna Godfrey Nzamujo malitere ugbo ihe mkpofu nke Songhai na Benin n'afọ 1985. UN nabatara ya ugbu a dị ka ebe kachasị mma na nkà ihe ọmụma ya na usoro ya na-amụ ma na-eso ọtụtụ puku mmadụ n'Africa. Foto ahụ na-egosi ọgbọ nke biofuel site na nsị anụmanụ. A na-eji mmanụ a eme ihe maka isi nri na mmepụta ọkụ eletrik.

Agriculture efu efu bụ ụdị ọrụ ugbo na-adịgide adịgide nke na-eme ka ojiji nke alaeze ise sitere n'okike, ya bụ, osisi, anụmanụ, nje bacteria, fungi na algae, na-emepụta nri dị iche iche, ume na nri n'ime usoro mgbagwoju anya nke uru na-eme ka ihe mkpofu. nke usoro ọ bụla na-aghọ nri nri maka usoro ọzọ

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Golueke & Oswald gosipụtara njikọta nke ọdọ mmiri oxidation na-adịghị omimi nke microalgae n'afọ 1960s. Enwere ike ịkọwa mmejuputa zuru ụwa ọnụ nke usoro ndị a n'ụzọ dị ukwuu na Prọfesọ George Lai Chan-Yu-Thim (02 Machị 1924 Mauritius-08 Ọktoba 2016 Mauritius) site na ZERI.[1] A na-arụ ọrụ ugbo efu efu ugbu a na China (ọrụ ugbo ebe obibi), Columbia (usoro nri jikọtara ọnụ na sistemu mkpofu) & Fiji (sistemụ ọrụ ugbo jikọtara ọnụ), India (ọrụ ugbo biogas jikọtara ọnụ), South Africa (BEAT Coop & African Agroecological Biotechnology Initiative) na Mauritius . Gọọmentị Brazil anabatala usoro ọrụ ugbo agbakwunyere dị ka teknụzụ ọha na eze bụ isi maka ịkwalite ndị ọrụ ugbo nọpụrụ iche na ndị na-eri nri site na nhazi ya na TECPAR.

Ọrụ ugbo na-enweghị ihe mkpofu na-ejikọta ọrụ ugbo na gburugburu ebe obibi nke na-enye nguzozi nke ịmepụta ọrụ, enyemaka ịda ogbenye, nchekwa nri, nchekwa ike, nchekwa mmiri, enyemaka mgbanwe ihu igwe, nchekwa ala na nlekọta.

Omume[dezie | dezie ebe o si]

A na-arụ ọrụ ugbo n'enweghị ihe mkpofu na obere ụlọ nwere hekta 1-5 nke ezinaụlọ nwere na nke a na-achịkwa ma na-akwado ọrụ ugbo ọdịnala na ịzụ anụmanụ dịka a na-eme n'ọtụtụ obodo ụwa nke atọ. Agriculture efu efu na-echekwa usoro ụmụ amaala obodo yana ụkpụrụ na omume ndị ọrụ ugbo dị adị.

Ọrụ ugbo na-enweghị ihe mkpofu na-egosi nguzozi nke uru akụ na ụba, mmekọrịta mmadụ na ibe ya na gburugburu ebe obibi dịka ọ:

  1. na-eme ka mmepụta nri dị mma n'ụzọ dị mma maka gburugburu ebe obibi
  2. na-ebelata ojiji mmiri site na imegharị ihe na ibelata evaporation
  3. na-enye nchekwa ike site na owuwe ihe ubi nke biomethane (biogas) na iwepụta biodiesel site na micro-algae, dị ka ihe sitere na mmepụta nri
  4. na-enye enyemaka mgbanwe ihu igwe site na mbelata nke ukwuu nke ikuku griin haus sitere na omume ugbo ọdịnala na ojiji mmanụ ala .
  5. na-ebelata ojiji nke ọgwụ ahụhụ site na ọrụ ugbo dị iche iche

Nkwado nke ọrụ ugbo dị otú ahụ bụ ihe ịma aka na ohere.[2]

Hụkwa Ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

  • Nkà na ụzụ ọrụ ugbo a/k/a Agritech
  • Ịzụlite Aquaculture Multi-Trophic
  • Obere ihe mkpofu

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Zero Emissions Research & Initiatives ZERI
  2. McMickle (July 30, 2020i). Zero Waste Farms: The Next Step for Sustainable Agriculture. Agritecture. Retrieved on June 29, 2021.

Ịgụ ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]