Ụkọ mmiri
Appearance
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e1/Drought.jpg/220px-Drought.jpg)
Nkọwa Gasị[dezie | dezie ebe o si]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/09/WWDR4_Global_physical_and_economic_water_scarcity.png/300px-WWDR4_Global_physical_and_economic_water_scarcity.png)
A kọwaala ụkọ mmiri dịka "enweghị ihe onwunwe mmiri dị ọcha" ma a na-eche na ọ bụ ihe "mmadụ na-akpali". A pụkwara ịkpọ nke a "ụkọ mmiri a na-ahụ anya". E nwere ụdị ụkọ mmiri abụọ. Otu bụ ụkọ mmiri a na-ahụ anya na nke ọzọ bụ ụkọ mmiri nke akụ na ụba. Ụfọdụ nkọwa nke ụkọ mmiri na-ele anya na mmiri dị mkpa na gburugburu ebe obibi. Usoro a dịgasị iche site n'otu nzukọ gaa na nke ọzọ.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Annualglobalwaterconsumption.jpg/220px-Annualglobalwaterconsumption.jpg)
Echiche ndị metụtara ya[dezie | dezie ebe o si]
E nwere ọtụtụ nkọwa na akwụkwọ ọgụgụ sayensị. Ha kowachara okwu ndị a: "ụkọ mmiri", "nrụgide mmiri", na "ihe ize ndụ mmiri". Onye isi ọrụ mmiri, atụmatụ nke UN Global Compact, tụrụ aro ka ha kwekọọ na 2014. [1]N'akwụkwọ mkparịta ụka ha, ha kwuru na ekwesighi iji okwu atọ a mee ihe n'ụzọ na-agbanwe agbanwe.[1]
- ↑ 1.0 1.1 The CEO Water Mandate (2014) Driving Harmonization of Water-Related Terminology, Discussion Paper September 2014. Alliance for Water Stewardship, Ceres, CDP (formerly the Carbon Disclosure Project), The Nature Conservancy, Pacific Institute, Water Footprint Network, World Resources Institute, and WWF