Ụlọ akụ nke Republik Burundi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ụlọ akụ nke Republik Burundi
Óbá ego goomenti etiti
Oge/afọ mmalite19 Mee 1964 Dezie
onyeisi ocheJean Ciza Dezie
mba/obodoBurundi Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaBujumbura Dezie
Egofranc nke ndi Burundi Dezie
ọdịdị isi ụlọ ọrụBujumbura Dezie
webụsaịtịhttp://www.brb.bi/ Dezie

 

Ụlọ akụ nke Republic of Burundi (Kirundi: The Bank of the Republic of Burundi (Kirundi: Ibanki ya Republika y'uBurundi, French: Banque de la République du Burundi; BRB) bụ ụlọ akụ etiti nke Burundi. E hiwere ụlọ akụ ahụ na 1966 ma ụlọ ọrụ ya dị na Bujumbura.

Ụlọ akụ ahụ na-arụsi ọrụ ike n'ịkwalite iwu itinye ego ma bụrụ onye otu Alliance for Financial Inclusion. Ọ bụkwa otu n'ime ụlọ ọrụ nchịkwa 17 mbụ iji mee nkwekọrịta mba kpọmkwem maka ntinye ego n'okpuru nkwupụta Maya [1] n'oge 2011 Global Policy Forum mere na Mexico.[1]

Gọvanọ ugbu a bụ Jean Ciza.[2]

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Ụlọ akụ etiti gbanwere nzọụkwụ site na nzọụkwụ:

  • Royal Decree nke 27 Julaị 1887 guzobere franc dị ka ego nke akaụntụ maka steeti nwere onwe ya nke Congo, a gụnyekwara Burundi.
  • Nkwekọrịta Heligoland nke 1890 na-etinye Rwanda na Burundi n'ime mpaghara German nke mmetụta na Africa; German East African rupie bụ ego gọọmentị; mgbasa nke franc French na-aga n'ihu n'agbanyeghị.
  • N'ihi omume Belgium, Belgian Congo ghọrọ onye otu Latin Monetary Union na 1908.
  • Ụlọ akụ nke Belgian Congo guzobere na 1909.
  • Bank of Belgian Congo wepụtara akwụkwọ ego mbụ ya na 1912.
  • Rwanda na Burundi sonyeere mpaghara Congo Franc mgbe e meriri Germany na Agha Ụwa Mbụ; 1927
  • Colony nke Belgian Congo na Bank of Belgian Congo mepụtara mmekọrịta ọhụrụ; 1927 - 1952
  • Belgian Congo na Rwanda-Urundi Central Bank (BCCBRU) 1952 - 1960
  • Banque d'Emission du Rwanda et du Burundi (BERB) / (Issuing Bank of Rwanda and Burundi) - 1960 - 1964
  • Banque du Royaume du Burund (BRB) / Royal Bank of Burundi and the Banque Nationale du Rwanda (BNR) meghere na 1964.
  • Banque de la République du Burundi (BRB) meghere na 1966.

Ndị gọvanọ[dezie | dezie ebe o si]

Ebe e si nweta ya:

Hụ ihe nile[dezie | dezie ebe o si]

 

  • Frank nke Burundi
  • Ụlọ akụ etiti na ego nke Africa
  • Ọnọdụ akụ na ụba nke Burundi
  • Ndepụta nke ụlọ akụ etiti

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Inclusion. Maya Declaration Urges Financial Inclusion for World's Unbanked Populations (en). www.prnewswire.com. Retrieved on 2017-09-07.
  2. EAC bank governors agree to mitigate risks. www.busiweek.com. Archived from the original on 19 October 2017. Retrieved on 2016-09-06.
  3. (2003) Chiefs of State and Cabinet members of foreign governments / National Foreign Assessment Center. Sept 1991. 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]