Jump to content

Ụlọ alakụba Quba

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ụlọ alakụba Quba
mosque
Oge/afọ mmalite622 Dezie
okpukpere chi/echiche ụwaOkpukpere Alakụba Dezie
onye hiwereMuhammad Dezie
mba/obodoSaudi Arabia Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaMedina Dezie
nhazi ọnọdụ24°26′21″N 39°37′2″E Dezie
akitekitiAbdel-Wahed El-Wakil Dezie
ụkpụrụ ụlọIslamic architecture Dezie
Map

Ụlọ alakụba Quba ( Arabic ) bụ ụlọ alakụba dị na Medina, na mpaghara Hejaz nke Saudi Arabia, nke e wuru n'oge ndụ onye amụma Alakụba Muhammad na narị afọ nke asaa OA [1] [2] [3] A na-eche na ọ bụ ụlọ alakụba mbụ n'ụwa., nke e wuru n'ụbọchị mbụ nke njem Muhammad na Medina. [4] [5] E kwuru na ọ bụ onye amụma tọrọ nkume mbụ ya, ndị enyi ya rụzikwara ihe owuwu ya. [6]

Dị ka ederede islam akụkọ ihe mere eme, Muhammad kwagara n'akụkụ Abu Bakr wee nọrọ ụbọchị iri na anọ n'ụlọ alakụba a na-ekpe ekpere qaṣr ( Arabic </link> , ekpere dị mkpirikpi) mgbe ọ na-eche Ali ka ọ bịarute Medina, mgbe ọ nọrọ n'azụ na Mecca iji chebe ndụ Muhammad na ịgbapụ, site n'ịrahụ ụra n'àkwà Muhammad n'ọnọdụ ya. [7] Ime Wuḍūʾ ('Ablution') n'ụlọ mmadụ, wee na-ekpe ekpere Raka'āt abụọ nke NaFL (Nhọrọ) n'ụlọ alakụba Quba, a na-ewere ya na ịme otu Umrah hà nhata. Muhammad na-aga ebe ahụ, na-agba ịnyịnya ma ọ bụ ụkwụ, kwa Satọdee ọ bụla wee kpee ekpere raka'at abụọ. Ọ dụrụ ndị ọzọ ọdụ ka ha mee otu ihe ahụ, na-ekwu, sị, "Onye na-eme ihe n'ụlọ ma gaa kpee ekpere na ụlọ alakụba Quba, ọ ga-enweta ụgwọ ọrụ dịka nke Umrah." [8] Ahmad ibn Hanbal, Al-Nasa'i, Ibn Majah na Hakim al-Nishaburi kọrọ akụkọ a .[ mbụ ] e wuru ụlọ alakụba ahụ 6 kilometres (3.7 miles) site na Medina n'ime ime obodo Quba, tupu Medina gbasaa n'ime obodo a. [9]

Nrụpụta ihe owuwu[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe onye mmeri Driehaus na onye na-ese ụkpụrụ ụlọ ọhụrụ Abdel-Wahed El-Wakil nyere ọrụ na 1986, ka ọ chepụta ụlọ alakụba buru ibu, o bu n'obi itinye ihe owuwu ochie na nhazi ya. Mana a kwaturu ụlọ alakụba ochie ma were nke ọhụrụ dochie ya. [10]

Ụlọ alakụba ọhụrụ ahụ nwere ọnụ ụlọ ekpere nwere akụkụ anọ ewelitere n'elu ikpo okwu nke abụọ. Ụlọ ekpere ahụ jikọtara na ụyọkọ nwere ebe obibi, ụlọ ọrụ, ụlọ ịsa ahụ, ụlọ ahịa na ọbá akwụkwọ.[ a chọrọ nkọwa ]

Ihe owuwu ọhụrụ nke ụlọ alakụba Quba na nso nso a nke mere na 1984 gụnyere ọtụtụ mgbakwunye ọhụrụ, dị ka ọnụ ụzọ mbata 7, minarets 4 yiri ya, na obere ụlọ 56 gbara okirikiri ụlọ alakụba ahụ n'elu elu. [9] Ogige ụlọ alakụba a bụ oji, ọbara ọbara na mabul ọcha, [11] na ọtụtụ n'ime ihe owuwu na ime ụlọ dị ka minbar na mihrab bụcha mabul ọcha. Na mbụ, e nwere otu minaret, ọhụrụ nrụzigharị gụnyere mgbakwunye na nke ọzọ minarets atọ, ha na-ezu ike na square bases, nwere octagonal aro nke na-ewere a okirikiri udi ka ha na-eru n'elu. [ a chọrọ nkọwa ]

Ụlọ ekpere[dezie | dezie ebe o si]

A na-ahazi ụlọ ekpere ahụ n'okirikiri etiti, nke nwere nnukwu ọnụ ụlọ isii na-ezu ike na kọlụm gbakọtara. Otu ọnụ ụzọ mbata, nke bụ ọnụ mmiri abụọ n'ime omimi, gbara ogige ahụ n'akụkụ ọwụwa anyanwụ na ọdịda anyanwụ, ebe ọnụ ụzọ mbata nke nwere otu baịd dị n'akụkụ ya na ugwu, wee kewapụ ya na mpaghara ekpere ụmụ nwanyị.

A na-ekewa ebe ekpere ụmụ nwanyị, nke ihe mkpuchi gbara ya gburugburu, ụzọ abụọ dịka ụzọ okporo ụzọ jikọtara ọnụ ụzọ ugwu na ogige. Mgbe e wughachiri ụlọ alakụba Quba na 1986, a na-edobe ihe owuwu Medina - domes ọcha, na basalt chere ihu na mpụta dị mma - àgwà ndị ] - [ ịdị mfe Madina. Ogige ahụ, ejiri mabul ojii, ọbara ọbara na ọcha mara ọkọlọtọ. A na-ekpuchi ya n'elu kwa ụbọchị site na ọkụ na-ekpo ọkụ na ndò. Ọrụ lattice nke Arabesque na-enyocha ìhè nke nkwụ n'èzí. Akụkụ nke ụlọ ọhụrụ ahụ gụnyere ọrụ nke onye na-ese ụkpụrụ ụlọ Egypt Abdel-Wahed El-Wakil, onye na-ese ụkpụrụ ụlọ Pakistan Hassan Khan Sayyid na onye na-ese ụkpụrụ ụlọ Stuttgart Mahmoud Bodo Rasch, nwa akwụkwọ Frei Otto .

Ala ala[dezie | dezie ebe o si]

  • Masjid Dirar (nke gara aga)

Ọnọdụ dị ka ụlọ alakụba mbụ na akụkọ Islam[dezie | dezie ebe o si]

Dabere na ma ụlọ alakụba nke ndị enyi na obodo Massawa nke Eritrea [12] ọ tọrọ ma ọ bụ na ọ bụghị, ọ nwere ike ịbụ ụlọ alakụba mbụ n'ụwa, mana dịka akụkọ akụkọ si kwuo, ebe nsọ nke Kaaba dị na Mecca bụ oge Ibrahim. ( Abraham ) na Isma'il ( Ishmael ). [13]  

Na Quran[dezie | dezie ebe o si]

Ekwenyere na ọ bụ ụlọ alakụba nke Quran kwuru ka e hiwere ya na nsọpụrụ na nsọpụrụ ( Masjid al-Taqwa )  

Osisi[dezie | dezie ebe o si]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Saịtị kacha dị ọcha na Islam
  • Islam ije
    • Ndepụta nke ụlọ alakụba
      • Ndepụta alakụba na Saudi Arabia
  • nka Islam
  • Quba na Azerbaijan
  • Usoro iheomume nke akụkọ ihe mere eme Muslim

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Michigan Consortium for Medieval and Early Modern Studies (1986). in Goss, V. P.: The Meeting of Two Worlds: Cultural Exchange Between East and West During the Period of the Crusades. Medieval Institute Publications, Western Michigan University. ISBN 0-918720-58-3. 
  2. Mustafa Abu Sway. "The Holy Land, Jerusalem and Al-Aqsa Mosque in the Qur'an, Sunnah and other Islamic Literary Source", Central Conference of American Rabbis.
  3. Dyrness, W. A. (2013-05-29). Senses of Devotion: Interfaith Aesthetics in Buddhist and Muslim Communities. Wipf and Stock Publishers. ISBN 978-1-62032-136-2. 
  4. Macca (16–18 November 2016). "The Domes: El Wakil's Traditionalist Architecture of Quba Mosque". IOP Conference Series: Materials Science and Engineering 180. DOI:10.1088/1757-899X/180/1/012092. 
  5. Alahmadi, M. (2021). "Using daily nighttime lights to monitor spatiotemporal patterns of human lifestyle under covid-19: The case of Saudi Arabia.". Remote Sensing 13 (22). DOI:10.3390/rs13224633. 
  6. Masjid Quba is the first mosque in Islam's history. Masjid Quba'. The Ministry of Hajj, Kingdom of Saudi Arabia. Retrieved on 2010-10-19.
  7. Ali in the Quran (en). Balaghah.net. Retrieved on 2021-03-02.
  8. "Quba — the first mosque in the history of Islam", Arab News, 12 July 2014. Retrieved on 14 August 2021. (in en)
  9. 9.0 9.1 Çakmak, Cenap (2017-05-18). Islam: a worldwide encyclopedia. ISBN 978-1-61069-217-5. OCLC 962409918.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":02" defined multiple times with different content
  10. Description of the new mosque and architectural documents at archnet.org. Archived from the original on January 8, 2009.
  11. Masjid al-Quba – 3D Virtual Tour. www.3dmekanlar.com. Retrieved on 2019-12-09.
  12. Reid (12 January 2012). "The Islamic Frontier in Eastern Africa", A History of Modern Africa: 1800 to the Present. John Wiley and Sons. ISBN 978-0-470-65898-7. Retrieved on 15 March 2015. 
  13. Lings (1983). Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources. Islamic Texts Society. ISBN 978-0-946621-33-0. 
  • Muhammad: Onye ozi Islam nke Hajjah Amina Adil (p. 286)
  • Akwụkwọ ntuziaka ọdịnala nke Naqshbandi Sufi nke omume na omume kwa ụbọchị nke Hisham Kabbani (p. 301)
  • Happold: Ntụkwasị obi nke Derek Walker na Bill Addis wulite (p. 81)

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]