2022 na mgbanwe ihu igwe

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Àtụ:Year nav topic Isiokwu a na-edekọ ihe omume, nchọpụta nchọpụta, mmetụta, na nzaghachi metụtara okpomọkụ ụwa na mgbanwe ihu igwe n'afọ 2022.

Nchịkọta[dezie | dezie ebe o si]

 

  • ~ 22 Jenụwarị: International Monetary Fund kwuru na "A ga-achọ ọtụtụ amụma zuru ụwa ọnụ achikọtara ọnụ - gụnyere ọnụ ala carbon - iji mezuo ebumnuche ọhụrụ ewepụtara na (Nọvemba 2021) ogbako ihu igwe Glasgow wee gbochie mgbanwe ihu igwe zuru ụwa ọnụ. . .  .. Ọ ga-adị mkpa ka e jiri atụmatụ ego ihu igwe dị iche iche enwetara nke ọma mee ka usoro ọkwa mba dị otú ahụ sikwuo ike iji hụ na mba niile nwere ike itinye ego na mbelata na usoro mgbanwe dị mkpa.
  • 13 Septemba: United in Science 2022 bụ WMO bipụtara akụkọ, na-achịkọta mmelite metụtara sayensị ihu igwe kachasị ọhụrụ yana nyocha ọganihu mbelata mgbanwe ihu igwe na nso nso a dị ka "ịga n'ụzọ na-ezighi ezi"

[1]26 October: Na 30th ncheta nke World Scientists' ịdọ aka ná ntị Humanity, ndị ọkà mmụta sayensị na a BioScience nnyocha kwubiri na "Anyị nọ ugbu a na 'code red' na planet Ụwa", na-egosi ọhụrụ ma ọ bụ emelitere ozi banyere esoro "na nso nso a metụtara ihu igwe ọdachi. , nyochaa[ed] ihe ịrịba ama dị mkpa nke mbara ala, na [...] ndụmọdụ amụma

  • Global Carbon Project na-akọ na ikuku carbon na 2022 ka dị na ọkwa ndekọ, na-enweghị ihe ịrịba ama nke mbelata nke dị mkpa iji belata okpomọkụ ụwa ruo 1.5 °C. Na ọnụego dị ugbu a, carbon nke a ka nwere ike ịpụta mgbe ọ ka na-ezute 1.5 °C ihe mgbaru ọsọ ụwa ga-bụrịrị (na ohere 50%) ga-apụta na ime naanị ihe dị ka afọ itoolu.[3][4][5]

Ntụziaka na ọnụ ọgụgụ[dezie | dezie ebe o si]

"Ihe ịrịba ama dị mkpa nke mbara ala" dị ka NASA gosipụtara na 31 Disemba 2022
Mgbasa ikuku carbon site na 2022
  • .[6][7].[8] <span data-cx="[{&quot;adapted&quot;:false,&quot;targetExists&quot;:false}]" data-mw="{&quot;parts&quot;:[{&quot;template&quot;:{&quot;target&quot;:{&quot;wt&quot;:&quot;tooltip&quot;,&quot;href&quot;:&quot;./Template:Tooltip&quot;},&quot;params&quot;:{&quot;1&quot;:{&quot;wt&quot;:&quot;substantial&quot;},&quot;2&quot;:{&quot;wt&quot;:&quot;around one-third of that tropical cooling effect&quot;}},&quot;i&quot;:0}}]}" data-ve-no-generated-contents="true" id="mwfQ" typeof="mw:Transclusion"> </span>
Akụkọ na 2022: ike ifufe na nke anyanwụ ruru pasent 10 nke ọkụ eletrik zuru ụwa ọnụ na 2021. E gosipụtara: mba iri a
12 Mee: Ndị na-eme nchọpụta na-achọpụta ọrụ 425 kachasị ukwuu n'ụwa niile, 40% nke ha amalitebeghị iwepụta, nke na-eyi egwu mbelata mgbanwe ihu igwe nke ebumnuche ihu igwe ụwa.
Nke ọ bụla n'ime ọdachi ndị metụtara ihu igwe na 2022 na-efu ọ dịkarịa ala ijeri $ 3.

Nkwupụta ebumnuche nke ibelata[dezie | dezie ebe o si]

  • 29 June: Ndị minista gburugburu ebe obibi maka mba European Union ruru nkwekọrịta iji wepụ ikuku carbon site na ụgbọ ala ọhụrụ site na 2035, na-akọwa nguzo steeti maka mkparịta ụka na EU Parliament na European Commission na Fit for 55 package.
  • 11 Ọktọba: na-ekwu na ngalaba ike na-akpata ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ụzọ atọ na uzọ anọ nke gas na-ekpo ọkụ, World Meteorological Organization hotara International Energy Agency ka ọ na-ekwu maka inye ike site na isi mmalite dị ala ga-eji okpukpu abụọ site na 2030 iji nweta efu efu site na 2050.

Nkwupụta ebumnuche mmuta[dezie | dezie ebe o si]

  • Febụwarị: Atụmatụ ihu igwe nke ndị agha US gụnyere ịnye 100% ọkụ eletrik na-enweghị mmetọ carbon maka mkpa nke ndị agha site na 2030, na-enweta mbelata 50% site na ọkwa 2005 na ikuku GHG sitere na ụlọ ndị agha niile site na 2032, na-enweta ikuku GHHG na-enweghị ikuku site na ntinye ndị agha site n'afọ 2045, na-etinye ụgbọ ala ụgbọ ala na-enweghị ọrụ eletrik site na 2027, na-arụ ọrụ ụgbọ ala hybrid-drive nke ebumnuche site na 2035 na 2050, na-enweghị mgbochi ikuku ikuku ikuku ikuku na 2050,-enweghị ikuku ikuku ikuku GHingen site na 2050.
  • 1 Nọvemba: nchọpụta dị mkpa nke Akụkọ Adaptation Gap nke United Nations Environment Programme 2022 bụ na "ihe akaebe na-egosi na maka mba ndị na-emepe emepe, atụmatụ mgbanwe na-efu ma ọ ga-achọ ego maka mgbanwe nwere ike ịbụ okpukpu ise ruo iri karịa ego mgbanwe mba ụwa ugbu a".
  • 12 Jenụwarị: nnyocha nke Yale Program on Climate Change Communication na George Mason University Center for Climate Change Communications mere gosiri na ndị America "na-atụ egwu" (33%), "na-echegbu onwe ha" (25%), "na'akpachara anya" (17%), "na na-enwnhị ọrụ" (5%), "na enwe obi abụọ" (10%), na "na-eleghara anya" (9%) banyere mgbanwe ihu igwe.
  • 25 Julaị: na IEEE Access ndị na-eme nchọpụta na-enyocha akwụkwọ sayensị na 100% renewable energy, na-ekwu maka nsogbu dị iche iche, na-akọwa ajụjụ nyocha, ma na-ekwubi na a ga-enwe nkwekọrịta na-arịwanye elu, nyocha na ihe akaebe banyere ike ya n'ụwa niile.[13]
  • 29 Septemba: Nnyocha e bipụtara na Nature Sustainability na-eme atụmatụ enweghị nkwekọ nke ndị na-akwọ mgbanwe ihu igwe site na akụ na ụba ma kwubie na ngụkọta ikuku, itinye ego nke 1% kachasị elu n'ụwa dị mkpa karịa ihe ha na-eri nakwa na ọdịiche mmetọ dị ukwuu n'ime mba karịa na etiti mba.[14][15]
A na-atụ anya na ọnụ ọgụgụ nke ikuku na-ekpo ọkụ na-ebelata ga-emetụta ọnụ ọgụgụ nke ebe egwuregwu Olympic nke oge oyi ga-enwe ọnọdụ oyi a pụrụ ịdabere na ya.
  1. United in Science 2022 (en). public.wmo.int (19 September 2019). Archived from the original on 6 October 2020. Retrieved on 21 October 2022.
  2. Ripple (26 October 2022). "World Scientists' Warning of a Climate Emergency 2022". BioScience 72 (12): 1149–1155. DOI:10.1093/biosci/biac083. 
  3. "COP27: Key climate goal of 1.5C rise faces new challenge", BBC News, 11 November 2022. Retrieved on 13 November 2022.
  4. "Global Carbon Budget", Global Carbon Project, 11 November 2022. Retrieved on 13 November 2022.
  5. Friedlingstein (11 November 2022). "Global Carbon Budget 2022" (in English). Earth System Science Data 14 (11): 4811–4900. DOI:10.5194/essd-14-4811-2022. ISSN 1866-3508. 
  6. "Climate crisis: Amazon rainforest tipping point is looming, data shows", The Guardian, 7 March 2022. Retrieved on 18 April 2022. (in en)
  7. Boulton (March 2022). "Pronounced loss of Amazon rainforest resilience since the early 2000s" (in en). Nature Climate Change 12 (3): 271–278. DOI:10.1038/s41558-022-01287-8. ISSN 1758-6798. 
  8. Spring. "Deforestation in Brazil's Amazon hits second straight monthly record", Reuters, 11 March 2022. Retrieved on 18 April 2022. (in en)
  9. Friedlingstein (26 April 2022). "Global Carbon Budget 2021" (in English). Earth System Science Data 14 (4): 1917–2005. DOI:10.5194/essd-14-1917-2022. ISSN 1866-3508. 
  10. Wang-Erlandsson (26 April 2022). "A planetary boundary for green water" (in en). Nature Reviews Earth & Environment 3 (6): 380–392. DOI:10.1038/s43017-022-00287-8. ISSN 2662-138X. Retrieved on 8 August 2022. 
  11. "Water scarcity predicted to worsen in more than 80% of croplands globally this century", American Geophysical Union. Retrieved on 16 May 2022. (in en)
  12. Liu (April 2022). "Global Agricultural Water Scarcity Assessment Incorporating Blue and Green Water Availability Under Future Climate Change". Earth's Future 10 (4). DOI:10.1029/2021EF002567. Retrieved on 3 January 2023. 
  13. Breyer (2022). "On the History and Future of 100% Renewable Energy Systems Research". IEEE Access 10: 78176–78218. DOI:10.1109/ACCESS.2022.3193402. ISSN 2169-3536. 
  14. "Top 1 Percent of Emitters Responsible for One Quarter of Emissions Since 1990", Yale E360. Retrieved on 19 October 2022.
  15. Chancel (29 September 2022). "Global carbon inequality over 1990–2019" (in en). Nature Sustainability 5 (11): 931–938. DOI:10.1038/s41893-022-00955-z. ISSN 2398-9629.