Afọ Mba Nile nke Oké Ọhịa

Òtù Mba Ndị Dị n'Otu kpọpụtara afọ 2011 dị ka afọ oke ọhịa nke mba ụwa iji mee ka mmata na iwusi njikwa, nchekwa na mmepe na-adịgide adịgide nke ụdị ọhịa ọ bụla maka abamuru nke ọgbọ dị ugbu a na n'ọdịnihu.

Ihe ndị mere n'oge gara aga[dezie | dezie ebe o si]

Ọhịa bụ akụkụ dị mkpa nke mmepe na-adigide zuru ụwa ọnụ. Dị ka atụmatụ Bank World Bank si kwuo, ihe karịrị ijeri mmadụ 1.6 na-adabere n'oké ọhịa maka ihe ha ji ebi ndụ, ebe ihe dị ka nde 300 bi na ha. Ụlọ ọrụ na-emepụta ọhịa bụ isi iyi nke akụ na ụba na ọrụ, ebe a na-ere ahịa ahịa ọhịa zuru ụwa ọnụ na $ 327 ijeri.

Otu UN's Food and Agriculture Organisation (FAO) na-eme atụmatụ na kwa afọ 130,000 km² nke oke ọhịa dị n'ụwa na-efunahụ maka igbutu osisi. Ntugharị gaa n'ala ọrụ ugbo, iwepụta osisi na-adịghị adịgide adịgide, usoro nlekọta ala na-adịghị mma, na imepụta ebe obibi mmadụ bụ ihe kachasị akpata mfu a nke ebe ọhịa.

Dị ka Ụlọ Akụ̀ Ụwa si kwuo, igbukpọsị osisi na-akpata ihe ruru pasenti 20 nke ikuku ikuku na-ekpo ọkụ n'ụwa nile bụ́ nke na-eme ka okpomọkụ dị n'ụwa pụta. Ihe omuma FAO na-eme atụmatụ na oke ohia na ala ohia nke uwa na-echekwa ihe kariri otu puku ijeri carbon – okpukpu abuo nke ego a na-achọta na ikuku. Ụlọ akụ mba ụwa na-eme atụmatụ na oké ọhịa na-enye ihe dị ka ụzọ abụọ n'ụzọ atọ nke ụdị nile dị n'ụwa ebe obibi, na igbukpọsị ọhịa nke ọhịa mmiri ozuzo mechiri emechi nwere ike ime ka ihe dị ka 100 ụdị dị iche iche na-anwụ kwa ụbọchị.

Dị ka International Union for Conservation of Nature (IUCN) na Global Partnership on Forest Landscape Restoration si kwuo, "N'ụwa niile, ihe karịrị otu ijeri hekta nke ala ọhịa furu efu na nke mebiri emebi nke enwere ike iweghachi".

Mgbasa ozi[dezie | dezie ebe o si]

Secretariat nke United Nations Forum on Forests bụ ebe a na-elekwasị anya maka mmejuputa Afọ Mba Nile na mmekorita ya na Gọọmenti, Njikọ Njikọ na Ọhịa na òtù na usoro ndị ọzọ dị mkpa.

A na-atụ anya ka gọọmentị, òtù mpaghara na nke mba ụwa na òtù ndị obodo mepụta kọmitii mba ma họpụta ebe ndị a na-elekwasị anya na mba ha iji mee ka nhazi nke ọrụ iji kwado Afọ Ọhịa Mba Nile.

Ememe[dezie | dezie ebe o si]

The "Ememme ọhịa. Eme ememe ndụ." mkpọsa bụ emume U.S. N'ịbụ ndị otu National Association of State Foresters na-ahazi na mmekorita ya na US Forest Service, ememe US na-achọ ịkwalite mmata na nghọta nke uru nke ọhịa America na igosi njikọ dị n'etiti ọhịa dị mma, ndị mmadụ, gburugburu ebe obibi na akụ na ụba. Ebumnuche bụ inye ndị niile metụtara oke ọhịa echiche na akụrụngwa iji sonye na mmemme ahụ n'ime afọ.

Na 9 February 2011, osote onye isi oche nke Food and Agriculture Organisation nke United Nations, Ann Tutwiler, na onye enyemaka onye isi ngalaba nke ngalaba ọhịa, Eduardo Rojas-Briales, wepụtara mbipụta 2011 nke mbipụta flagship FAO State of the World. Oke ohia (SOFO). Steeti nke oke ọhịa nke ụwa na-akọ banyere ọnọdụ zuru ụwa ọnụ nke oke ọhịa, amụma dị mkpa na nso nso a na mmepe ụlọ ọrụ yana isi okwu gbasara mpaghara ọhịa.

N'abalị itoolu n'ọnwa Machị n'afọ 2011, Minista na-ahụ maka ọhịa na New Zealand, Hon David Carter, malitere Afọ Ọhịa nke Mba Nile na Ụlọ Nzukọ Ndị Omeiwu na Wellington, New Zealand.^[1] Hon Carter kwuru, "Ha [ọhịa] bụ akụkụ dị mkpa nke akụ na ụba anyị, ha na-enye ọtụtụ uru gburugburu ebe obibi, ha nwekwara ihe ọdịbendị dị mkpa".

N'ụbọchị nke ise n'ọnwa Mee n'afọ 2011, ụlọ akwụkwọ Romanian Academy kwadoro arụmụka mba gbasara "2011, Afọ Mba Nile nke Ọhịa".

N'abalị iri na ise n'ọnwa Julaị n'afọ 2011, iji sọpụrụ Afọ Ọhịa nke Mba Nile, Ngalaba Nchekwa Gburugburu Ebe Obibi nke New York State (DEC) nke Ala na Ọhịa malitere asọmpi foto nke Celebrating New York's Forests.^[2] Asọmpi a bụ mgbalị iji mee ka a mara na ekele maka ụdị ọhịa niile, obodo ukwu na ime obodo, nnukwu na obere, nke ọha na eze na nke onwe, gafee steeti ahụ.