Agụụụ na Zimbabwe
Òtù Mba Ndị Dị n'Otu de ozi nke mbụ ndị na Zimbabwe na 2004. Otú ọ dị, o nwere ogologo ihe mere eme nke na-egosi 2000. ngosi mba ahụ nwechara onwe ya, Zimbabwe enweela ihe dị iche iche nke butere oke. oke ụnwụ nri nke mba ahụ. Ihe ndị a na-akpọ ma ọnwe oke na: onu oriri, oke ndabara, ọnụ ọgụgụ ọrụ dị elu, naghị ike SAP . [1] Na mgbakwunye na nke a, ọzọ Zimbabwe, NGO dị n'ime Zimbabwe na ndị na-eme ihe nkiri mba ụwa nwere ike ngosi dị iche iche ha aka ime n'ime mba ahụ iji mee ka akara akụ na-egosi elu elu . Otú ọ dị, ndị a na-ahụ ọkụ ọkụ ọkụ n'ime mba ahụ
Mmalite nke ime obodo[dezie | dezie ebe o si]
Oge ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]
. [1]Tupu onwe, ime obodo ji inye onyinye na mkpa n'ime ime obodo mkpa. E ndị iwu ndị dị n'ọnụ colonial ji mee ka ndị Zimbabwe na- mu ọrụ n'obodo mepere emepe nke butere obere ụkọ nri n'etiti mpaghara ndị a. nkuzi, nke a akwụkwọ n'afọ ndị 1970 n'oge oge akwụkwọ onwe nke Zimbabwe. Ime obodo dị na Zimbabwe dị oke egwu n'oge ogụ a na-alụ maka akwụkwọ onwe, nke a mere ka ndị gbara ọsọ ndụ si mpaghara ndị a kwaga obodo mepere dị ka Harare, isi obodo Zimbabwe. Site na mbata ụmụ amaala ọhụrụ, ọrụ siri ike ma amụ ego ezughi oke. Nke a mechara bute ịrị elu nke ogbenye n'ime obodo mepere emepe
Nnwere onwe na mgbe nnwere onwe[dezie | dezie ebe o si]
Na 1980, Zimbabwe nwetara nnwere onwe mana ọnọdụ akụ na ụba ha nọgidere na-ata ahụhụ. E wepụrụ iwu mmachi nke ndị ọchịchị mbụ mebere na nke a nyere ụmụ amaala Zimbabwe niile ohere ịkwaga obodo mepere emepe. [1]
[1]akara akwụkwọ onwe site na imeziwanye enyo , ngwaọrụ, na ngwaọrụ. Otú ọ dị, okwu akụ na dị ndị ọzọ dị ka nkesa ego ka bụ nsogbu n'ime Zimbabwe na n'ịgba ike imezi ike na ha, a na-ebute mgbasa ozi ndị ụzọ na echiche nke osisi akụ na ahụ ahụ. ikpe. Nke a butere 50% nke GDP nke mfu site na 1990 yana ntụ ntụ dị ukwuu nke ọrụ nke rigoro site na 8% na 1980 ruo 26% na 1990. Nke a mere ka o siere ụmụ amaala ike ịrụ ihe ndị bụ isi ha. nwewe
Okwu gbasara gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]
Agriculture na oké ọkọchị[dezie | dezie ebe o si]
.Zimbabwe enwetala oke nke ọrụ ugbo na iche. Oké ọkọchị bụ nnukwu ihe na-ebute ụnwụ nke mba Zimbabwe na ọ na-emekarị, ọ na-ebute mbelata nke nri-oke na ego ego na-abata na mba ahụ. Nke a na-eme ka a mata nsogbu ndị na-adabere na mba ahụ ma mee ka mba ahụ nwere SAPs na-agba site na World Bank na International Monetary Fund na 1991. [1]
Mmemme mmezi nhazi[dezie | dezie ebe o si]
Emebere mmemme ngbanwe nhazi ndị a iji kwalite uto akụ na ụba, na-akwụ ụgwọ ụgwọ ha na ịkwado ahia, nnwere onwe, nkwụsịtụ ụlọ / nkwalite itinye ego na ibelata mmefu gọọmentị. Agbanyeghị, enwere obere ọganihu ma ndị nyocha na-atụ aro n'ezie na nke a bụ ọdịda Zimbabwe. Usoro ndị etinyere n'ọrụ butere mmechi nke ọtụtụ ụlọ ọrụ, enweghị ọrụ na ụbara ọnụ ahịa ndị ahịa. Nke a belatara ọnọdụ obibi ndụ n'ime obodo mepere emepe n'ihi "dabere na akụ na ụba ego." [1]
ndakpọ akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]
Zimbabwe enweela nnukwu ndakpọ akụ na ụba kemgbe 2000. N'ime afọ 2003, edere ọnụ ọgụgụ ịda ogbenye kasị ukwuu n'obodo mepere emepe, na 65% mụbara kemgbe 1995 yana mmụba 45% n'ime ime obodo. N'ihi na ọnụ ọgụgụ ịda ogbenye nọ n'ọkwa kachasị dị ka ọ dị na mbụ, na 2008, atụmanya ndụ n'ime mba ahụ ruru oge niile dị ala nke afọ 37, n'adịghị ka afọ 61 na nnwere onwe na 1990. [1]
Ọchịchị na esemokwu[dezie | dezie ebe o si]
N'ọnwa Mee 2004, gọọmentị nyere iwu ka ndị otu UN "ntụle ihe ubi" 3 kwụsị ọrụ ha n'ime ime obodo. Robert Mugabe, onye bụbu onye isi ala Zimbabwe, kwughachiri, n'okwu Mgbakọ ya, na "Zimbabwe ga-ezuru onwe ya na nri n'afọ a." [2] Agbanyeghị, ọtụtụ ndị Zimbabwe na ndị na-ekiri ihe ndị ọzọ atụkwasịghị nkwupụta ndị a obi. Òtù na-ahụ maka nri na ọrụ ugbo kwenyere n'ụzọ dị iche na nke Mugabe na-ekwu ma tụọ aro na Zimbabwe ga-enwe ike ihu "nchịkọta nri zuru ezu nke 1 nde tọn." [2] James Morris, onye isi World Food Programme (WFP), kwuru na ya "nwere ike ịnwụ n'onwe ya," gbasara nsogbu agụụ mgbe ọ gara Zimbabwe na June, 2004. N'ikpeazụ, ndị mmegide Movement for Democratic Change kwenyesiri ike na gọọmentị na-eme atụmatụ iji nri dị ka ngwá ọrụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị iji mee ka ndị na-eme ntuli aka gbanwee. [2]
Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Tawodzera (August 29, 2011). "Vulnerability in Crisis: Urban Household Food Insecurity in Epworth, Harare, Zimbabwe". Food Security 3 (4): 503–520. DOI:10.1007/s12571-011-0152-1. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; name ":0" defined multiple times with different content - ↑ 2.0 2.1 2.2 Kapp (October 30, 2004). "Health and Hunger in Zimbabwe". World Report 364 (9445): 1569–1572. DOI:10.1016/S0140-6736(04)17331-5. PMID 15519619.
Ọgụgụ ọzọ[dezie | dezie ebe o si]