Aili Nenola

Aili Annikki Nenola (na 1966–1988 Nenola-Kallio; amuru 27 October 1942) bu prọfesọ emerita nke Mahadum Helsinki.[1] Ọpụrụiche nchọcha ya bụ akụkọ ifo, ọ sụrụ ụzọ mụọ ọtụtụ ihe na ọmụmụ ụmụ nwanyị siri ike na Finland, na-emepụta usoro ọmụmụ na iwebata nkuzi na Mahadum Tartu. O mechara nyere aka n'ịkwado usoro ọmụmụ mba ụwa maka ọmụmụ ụmụ nwanyị, bụrụ onye isi na mmemme gụsịrị akwụkwọ na ọmụmụ ụmụ nwanyị na ụlọ akwụkwọ Kristiina, wee nweta nzere ikike nke ngalaba ahụ dị ka nzere nzere. Nenola bụkwa onye so na-eke usoro ọmụmụ nke ebe mmụta ụmụ nwanyị nke Vilnius, Lithuania. Site na 1995 ruo 2006 ọ kuziri ihe ọmụmụ ụmụ nwanyị na Mahadum Helsinki wee jee ozi n'otu oge dị ka Dean of Faculty of Humanities n'etiti 2004 na 2006. Na 1999, a na-asọpụrụ Nenola dị ka Knight, klas mbụ, nke Order of the White Rose nke White Rose. Finland wee hoputara ya na Finnish Academy of Science and Letters na 2002.

Mbido ndụ na agụmakwụkwọ

Aili Annikki Nenola mụrụ na 27 October 1942 na Haukipudas, Finland. Ọ malitere ọmụmụ ya na 1962, na mbụ n'asụsụ Finnish na akwụkwọ ntụnyere na Mahadum Turku. Ọ gbanwere isi ya gaa na nkà ihe ọmụma, nweta akara ugo mmụta bachelor na 1971. N'agbata 1970 na 1975, ọ jere ozi dị ka onye na-enyere aka nyocha na Turku nye Lauri Honko ma nweta ikike ya na 1975. N'oge ọ gụsịrị akwụkwọ, ọ rụrụ ọrụ dị ka onye inyeaka na okpukperechi. Ngalaba ọmụmụ site na 1975 ruo 1982. Ọ gụchara PhD na okpukperechi na Mahadum Turku na 1983 jiri akwụkwọ nta akụkọ, Studies in Ingrian Laments nke nyochara emume iru uju na iru uju nke ụmụ nwanyị Ingria. Isiokwu ahụ metụtara ya ịchụso ọrụ dabere na nyocha ọrụ omenala na mmekọrịta ụmụ nwanyị.

Ọrụ

Nenola malitere ọrụ ya dị ka Onye nkuzi dị elu nke Folklore na Religious Studies na Mahadum Turku na 1982. N'otu oge ahụ, ọ rụrụ ọrụ dị ka onye nkuzi maka ọmụmụ Folklore na Mahadum nke Oulu site na 1984. [2] N'afọ ndị 1980, ndị ọkà mmụta si n'ụlọ akwụkwọ dị iche iche mepụtara usoro mmeghe na ọmụmụ ụmụ nwanyị, na-enwe nkuzi na-egosi ọzụzụ dị iche iche. Ihe omume ahụ gbanwere n'etiti ebe, Nenola sonyere na ihe omume ahụ. N'afọ 1986, e mere mgbakọ mba nke ndị ọkà mmụta nwere mmasị n'ịmepụta mmemme nzere ọmụmụ ụmụ nwanyị na Kajaani iji guzobe ihe achọrọ maka nzere ahụ. E nyere usoro ihe omume mbụ na 1987 na Helsinki na n'afọ sochirinụ, Nenola chepụtara usoro mmụta ma webata usoro ọmụmụ ụmụ nwanyị na Turku.[7] Ọ bụ ebe a na-abụghị nke gọọmentị na-amụ ihe n'ime Ngalaba nke Folklore na Religious Studies. [8] N'agbata afọ 1990 na 1992, ọ duziri Kọmitii Na-eduzi Ọmụmụ Ụmụ nwanyị nke Mba maka Academy of Finland. Ọrụ ya gụnyere ileta mahadum niile dị na mba ahụ nke na-enye ọmụmụ ihe na ọmụmụ ụmụ nwanyị na ịtụ aro ohere netwọk na nhazi nke ụkpụrụ. N'ihi ọrụ ha, na 1991, e guzobere Kristiina Institute of Women's Research Studies na Mahadum Helsinki iji nye ọmụmụ gụsịrị akwụkwọ na ọmụmụ gbasara okike.[2]

N'afọ 1992, Nenola laghachiri dị ka onye nkuzi dị elu na Mahadum Turku . [2] N'afọ ahụ, Lithuanian Association of University Women guzobere Women's Studies Centre nke Mahadum Vilnius. Ụlọ ọrụ ahụ kpọrọ ndị ọkà mmụta si Scandinavia na United States ka ha nyere aka n'ịmepụta usoro mmụta ahụ. A kpọrọ Nenola ka ọ sonye na Mahadum Helsinki. Ndị ọzọ metụtara gụnyere Berit Ås na Suzanne Lie si Mahadum Oslo, Inger Lövkrona na-anọchite anya Mahadum Lund, Isabel Marcus nke Mahadum Buffalo, Bruce Nordstrom-Loeb si Mahadim Minnesota, Elżbieta Pakszys nke Mahadum Adam Mickiewicz, na Hildur Ve si Mahaduma Bergen. [9] E were Nenola n'ọrụ na 1995 dị ka prọfesọ na Mahadum Helsinki na onye nduzi nke Kristiina Institute.[10] N'afọ 1999, a kwanyeere ya ugwu dị ka Knight, klas mbụ, nke Order of the White Rose nke Finland [2] na 2002, a họpụtara ya ka ọ bụrụ onye otu na Finnish Academy of Science and Letters . [11][12][13] N'afọ 2003, mgbe ọtụtụ afọ nke Nenola lobbying gasịrị, e nyere mmemme ọmụmụ ụmụ nwanyị na Mahadum Helsinki ikike zuru oke dị ka nnukwu ogo. Ọ bụ ezie na ọ rịọrọ ka mmemme ahụ nweta nnwere onwe, ọ chọkwara ka a jikọta ya n'ime ndị ọzọ, mana nke ahụ emeghị n'oge ọ nọ n'ọkwa.[14] N'afọ 2004, Nenola banyere n'ọchịchị, na-eje ozi dị ka nwanyị mbụ ịbụ Dean nke Faculty of Arts na Mahadum Helsinki ruo n'afọ 2006. [2][5] E nyere ya Maikki Friberg Equality Award na 2006 wee laa ezumike nká na 2007.[15]

Nnyocha

Nenola nyochara usoro okike na Finland ka a na-anọchite anya ha na ọha mmadụ nke oge a na ọdịbendị ọdịnala Finnish-Karelians site na nyocha ya nke akụkọ ọdịnala.[16] Ọ nyochara netwọkụ ndị ikwu na omenala alụmdi na nwunye dị ka egosiri n'akwụkwọ, na-ekwu na omenala ụmụ nwoke nwere ike na ikike. A na-akọwa ihe osise ụmụ nwanyị, ọbụlagodi na ha bụ ndị na-eme ihe nkiri, dị ka ndị na-edo onwe ha n'okpuru. Ọ chọpụtara na ọ bụ ihe a na-ahụkarị maka ụmụ nwanyị na-eme ihe omume maka omume nke ndị nwoke ibe ha.[17] Ọrụ ya bụ isi site na 1970s mgbe ọ nyeere Honko aka bụ na nsụgharị nke Ingrian Laments.[18] O were afọ iri abụọ iji mee ka akwụkwọ edemede ya pụta n'akwụkwọ ikpeazụ.[19] Ọ chịkọtara n'etiti 600 na 700 ederede, ọtụtụ n'ime ha bụ mkpesa agbamakwụkwọ ma nye ma ederede mbụ na nsụgharị n'asụsụ Bekee.[18][19] Nenola nyochara ọdịnala nke ederede iru uju ka ha pụtara na mpaghara Ingrian gafee Finland na Russia. Kama inyocha ọnọdụ agha na ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke mpaghara ahụ, dị ka ọ dị na ọmụmụ ihe ndị ọzọ nke ọdịbendị Ingrian, ọ lere anya na ọdịnala dị iche iche nke uri ụmụ nwanyị. N'iji usoro interdisciplinary gụnyere anthropology, social psychology, sociology, na theology, ọrụ ya chọrọ ịchọpụta otu esi eji akwa ákwá na ọha mmadụ na ihe ọdịnala pụtara. Ụzọ o si eme ihe, site na iji usoro sitere na ọmụmụ ụmụ nwanyị nwere mmetụta, a pụkwara ịhụ ya na nyocha ndị ọzọ nke ụdị ahụ, dị ka ọmụmụ ihe, Kahden Gatan (N'etiti Ụwa Abụọ) nke Laura Jetsu.[19]

Ndụ onwe onye

Na 1966-1988 Aili Nenola lụrụ Jussi Kallio, ha nwere ụmụ abụọ. Nwa ha nwanyị Helena Kallio bụ onye na-eme ihe nkiri na onye edemede.

Ọrụ ndị a họọrọ

• Nenola (1981). "Inkeriläiset itkuhäät [Ingrian Laments Wedding]", in Sarmela: Pohjolan häät, Tietolipas (in Finnish). Helsinki: Suomalaisen kirjallisuuden seura. ISBN 978-951-717-235-6. [21]
•  
• Nenola (1986). Miessydäminen nainen: naisnäkökulmia kulttuuriin, Tietolipas (in Finnish). Helsinki: Suomalaisen Kirjallisuuden Seura. ISBN 978-951-717-432-9. [21]
• Nenola (1994). "Folkloristiikka ja sukupuolitettu maailma [Folklore and the Gendered World]", in Kupiainen: Kulttuurintutkimus: johdanto, Tietolipas (in Finnish). Helsinki: Suomalaisen Kirjallisuuden Seura. ISBN 978-951-717-793-1. [21]
• (1998) in Apo: Gender and Folklore: Perspectives on Finnish and Karelian Culture, Studia Fennica Folkloristica. Helsinki: Finnish Literature Society. ISBN 978-951-717-836-5. [16]
• Nenola (2002). Inkerin itkuvirret (in Finnish). Helsinki: Suomalaisen Kirjallisuuden Seura. ISBN 978-951-746-058-3.