Aino (akụkọ ifo)

The Aino Myth triptych (fi) nke Akseli Gallen-Kallela sere na 1891, ya na nwunye ya Mary dị ka ihe nlereanya. Ọ na-egosi akụkọ ahụ na mpempe akwụkwọ atọ: Nke aka ekpe bụ maka nzute mbụ nke Väinämöinen na Aino n'ime ọhịa. Nke aka nri na-egosi Aino na-eru uju na-ebe ákwá n'ikpere mmiri ma na-ege ntị na oku nke ndị na-arụ ọrụ na Vellamo na-egwuri egwu na mmiri. Ogwe etiti ahụ na-egosi igbu azụ Väinämöinen tụfuru obere azụ, ugbu a ọ bụ Aino, onye na-achị ya ọchị ma pụọ ruo mgbe ebighị ebi.

Aino (fifi: [ˈɑi̯no]) bụ onye dị na akụkọ mba Finland Kalevala . fi

Nkọwa

Ọ na-akọ na ọ bụ nwanne nwanyị mara mma nke Joukahainen. Nwanne ya nwoke, ebe furu efu asọmpi ịbụ abụ na storied Väinämöinen, kwere Aino "aka na ụkwụ" na alụmdi na nwunye ma ọ bụrụ na Väinämöinen ga-azọpụta ya na mmiri na-eri na apiti nke Joukahainen tụbara. Nne Aino nwere obi ụtọ n'echiche nke ịlụ nwa ya nwanyị na onye a ma ama na onye a mụrụ nke ọma, ma Aino achọghị ịlụ ụdị agadi nwoke ahụ. Kama ido onwe ya n'okpuru akara aka a, Aino riri onwe ya (ma ọ bụ gbanwee ghọọ nixie). Otú ọ dị, ọ laghachiri ịkwa emo Väinämöinen na-eru uju dị ka perch.

Aha Aino, nke pụtara "naanị", bụ Elias Lönnrot chepụtara ya bụ onye dere Kalevala. N'ime uri mbụ a kpọtụrụ ya aha dị ka "naanị nwa nwanyị" ma ọ bụ "naanị nwanne nwanyị" (aino Asateen, aino sisko).

Ịhụnanya Mba

N'ime oge ịhụnanya nke mba na njedebe nke narị afọ nke 19, ndị na-akwado Fennoman nabatara aha akụkọ ifo Aino dị ka aha Ndị Kraịst. Otu n'ime ndị mbụ akpọrọ aha ya bụ Aino Järnefelt (Aino Sibelius), a mụrụ 1871 na Aino Krohn (nke mechara Aino Kalas), a mụrụ 1878.

Dị ka Finnish Population Register Centre si kwuo, e nyela ihe karịrị ụmụ nwanyị 60,000 aha ahụ. Ọ na-ewu ewu karịsịa na mmalite narị afọ nke 20, na aha mbụ a na-ahụkarị maka ụmụ nwanyị na 1920s. ^[1]Ọ laghachiri n'ihu ọha na narị afọ nke 21; ọ bụ aha kachasị ewu ewu maka ụmụ agbọghọ na Finland na 2006 na 2007. ^[2]