Akwụkwọ ndekọ ụra
Akwụkwọ ndekọ ụra bụ ihe ndekọ nke oge ụra na oge ịmụrụ anya nke mmadụ na ozi metụtara ya, na-abụkarị n'ime ọtụtụ izu. Ọ na-akọ onwe ya ma ọ bụ onye na-elekọta ya nwere ike idekọ ya.
Akwụkwọ ndekọ ụra, ma ọ bụ akwụkwọ ụra, bụ ngwá ọrụ ndị dọkịta na ndị ọrịa na-eji.[1][2][3] Ọ bụ ihe bara uru na nchọpụta na ọgwụgwọ nke nsogbu ụra na afo iri na uma, yana nlekota ma ọgwụgwọ nke ndị ahụ na nsogbu ụra ndị ọzọ na-aga nke ọma.
Enwere ike iji akwụkwọ ndekọ ụra mee ihe na njikọ aka na actigraphy
Na mgbakwunye na ịbụ ngwá ọrụ bara uru maka ndị ọkachamara ahụike na nchọpụta nke nsogbu ụra, akwụkwọ ndekọ ụra nwere ike inyere aka mee ka ndị mmadụ mara ihe ndị na-emetụta ụra ha. Naanị data a nwere ike inyere ndị mmadụ aka ịchọpụta onwe ha ihe na-enyere ha aka ihi ụra nke ọma.
Ihe ndị mejupụtara ya[dezie | dezie ebe o si]
Ozi dị na akwụkwọ ndekọ ụra gụnyere ụfọdụ ma ọ bụ ihe niile na-esonụ:
- Oge onye ahụ chọrọ ma ọ bụ bu n'obi ịkpọte
- Oge onye ahụ tetara
- Ma onye ahụ tetara n'onwe ya, site na elekere mkpu, ma ọ bụ n'ihi nsogbu ọzọ (a kapịrị ọnụ)
- Oge onye ahụ si n'àkwà pụta
- Okwu ole na ole banyere otú onye ahụ si eche n'ehihie (ọnọdụ, ụra, wdg), mgbe mgbe na ọkwa site na 1 ruo 5 na isi ihe kpatara ya
- Oge mmalite na njedebe nke ụra ọ n'ee nan mmega ahụ
- Aha, ngwugwuosage na oge nke ọgwụ ọ bụla a na-eji gụnyere ọgwụ, ihe enyemaka ụra, caffeine na mmanya
- Oge na ụdị / ịdị arọ nke nri mgbede
- Ihe omume n'awa ikpeazụ tupu oge ihi ụra, dị ka ntụgharị uche, ikiri TV, igwu egwuregwu PC
- Ọnọdụ nrụgide tupu oge ihi ụra, mgbe mgbe na ọkwa site na 1 ruo 5 na isi ihe kpatara ya
- Oge onye ahụ nwara ihi ụra
- Oge onye ahụ chere na ụra malitere
- Ọrụ n'oge oge abụọ a kpọtụrụ aha n'elu (ịmechi anya, ntụgharị uche, wdg.)
- Ihe a na-eche na ọ bụ ya kpatara ya, ọnụ ọgụgụ ya, oge ya, na ogologo oge ọ bụla a na-eme n'abalị n'oge ndị a
- Àgwà ụra
- Ọnọdụ nkasi obi nke nrọ ọ bụla echetara nke ọma ma ọ bụ nke ọjọọ
Nchịkọta ozi[dezie | dezie ebe o si]
A na-ejikarị aka adọta akwụkwọ ụra na akwụkwọ eserese, dịka iwu otu izu na ibe ọ bụla. A na-enwetakwa ngwanrọ pụrụ iche maka ịmepụta ndekọ ụra; a pụkwara iji mpempe akwụkwọ ma ọ bụ ngwanrọ nchekwa data. Enwere ike iji ọrụ ịntanetị soro usoro ụra kwa ụbọchị.
Dị ka ngwá ọrụ nyocha na itinye aka[dezie | dezie ebe o si]
Akwukwo ura na ano ebe igodo akurungwa nke nyocha na ogwugwo. Ha na eme ka odi mfe itu na onu ogugu maka adighi aruhu ora yana inye aka gbakwunye ma duzie site na ichota mganwo di na ura. Ha na emekwa ma odi mfe iha ogwugwo putara na ebe kwesiri. Insomnia II. Agakwa n'ihu,ha nwere ike i weta oga n'ihu iji mata make nke oma onye na ajighi ahh jiri na anakweta ogwugwo ura enyere ya.Uru akwukwo ura bara maria nha bu idi mfe na idi onu ala ya, ha dikwa mfe ike mee ihe ma na enyekwa ozi ziri ezi ma dirikwa na igwe oha. Ihe oghom do na akwukwo ura bu na ezughi oke yana obughi ozi nile ka ana ezi ndị oria,mmeri oge site na Ndi ulo ogwu na nke si na akuku ha.
- Akwụkwọ nrọ
Ebe nsi bia[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Michael L Perlis (2005). The Cognitive Behavioral Treatment of Insomnia: A Session-by-session Guide. Springer-Verlag New York Inc, 33, 50. ISBN 978-0-387-22252-3.
- ↑ Morin (1996). Insomnia: Psychological Assessment and Management (Treatment Manuals for Practitioners). Guilford Publications, 61. ISBN 978-1-57230-120-7.
- ↑ Charles M. Morin (2003). Insomnia: A Clinician's Guide to Assessment and Treatment. Kluwer Academic / Plenum Publishers. ISBN 978-0-306-47750-8.
Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]
- Enweghị ụra na Circadian Rhythm Disorder - nkọwa nke Mary E. Cataletto, MD na eMedicine, August 2008
- Chaatị na nyocha nke ọnọdụ ụra - Dr Piotr Woźniak na Prọfesọ. Edward Gorzelanczyk, na njikọ na ngwa SleepChart (Windows)
- Chaatị diary ụra a na-ebipụta [njikọ nwụrụ anwụ] - Chaatị ọcha niile na chaatị ehihie / abalị, nke enwere ike ibipụta ma jupụta.
Akwụkwọ akụkọ ihe atụ[dezie | dezie ebe o si]
- Trinitas Regional Medical Center - awa dị larịị, na ndò
- Circadian Sleep Disorders Association - ụbọchị na-aga n'ihu
- [1] - ụbọchị na-agba n'ala, isi ihe