Ali Babba bin Bello

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ali Babba bin Bello
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha enyereAli Dezie
aha ọmasultan Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1808 Dezie
Ebe ọmụmụWurno Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya21 Ọktoba 1859 Dezie
Ebe ọ nwụrụSokoto Dezie
ŃnàMuhammed Bello Dezie
nwaMuhammadu Attahiru II Dezie
Ọkwá o jiSultan of Sokoto Dezie

Àtụ:Infobox Monarch Ali Babba bin Bello pronunciationi (Arabic) (1804-1859 - dị afọ 55) bụ Sultan nke anọ nke Sokoto Caliphate site na 1842 ruo 1859.

A maara Ali bin Bello site na aha dị iche iche n'ebe dị iche iche, gụnyere: Ali bin Belro, Aliyu Babba (ekwesịghị ịgbagwoju anya na nwa nwa ya na aha ya, Emir nke Kano site na 1894 ruo 1903 na otu aha ahụ), na Mai Cinaka.

Oge ọ malitere[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Ali Babba bin Bello n'afọ 1804 nwa Ladi, onye iko nwanyị Hausa nke Muhammed Bello, Sultan nke abụọ nke Sokoto, na nwa nwa Usman dan Fodio, Sultan mbụ.[1] Ọ bụ ezie na a mụghị ya n'aka otu n'ime ndị nwunye Bello, a na-emeso ya dị ka onye si n'agbụrụ Bello ma nwee ike ịghọ onye nọchiri Abu Bakr Atiku na 1842. Na nhọpụta ya dị ka Sultan, a họpụtara ya kama ụmụ nwoke atọ ndị ọzọ nke Muhammadu Bello na otu n'ime ụmụnne nna ya maka ọnọdụ ahụ.[1]

Ọchịchị Dị ka Sultan[dezie | dezie ebe o si]

Ali Babba batara n'ọchịchị n'oge ọgba aghara na Caliphate Sokoto. Usman dan Fodio na Muhammed Bello emeela ọtụtụ mgbasawanye nke alaeze ukwu ahụ, mana n'afọ ndị na-adịbeghị anya, e nwere ọtụtụ nnupụisi sitere n'aka ndị eze dị iche iche na Caliphate ma enwere ime ihe ike mgbe niile n'etiti Sokoto na Alaeze Ukwu Bornu. Ali Babba wusiri nchịkwa nke Sokoto Caliphate ike, wepụ ọtụtụ esemokwu dị n'etiti Sultan na Emirs, mee ka esemokwu kwụsị na Bornu, wee malite ịzụ ahịa na Alaeze Ukwu Britain.

Ọtụtụ n'ime ndị Emirs enwetala onwe ha site na Caliphate n'oge Ali Babba malitere ịchị. Ali Babba kwụsịrị nnupụisi na Kebbi, Dendi, na Zamfara n'oge ọ nọ n'ọchịchị.[2] Na mgbakwunye, esemokwu dị na Adamawa Emirate, na Emir Adama na-eyi egwu ịhapụ Sokoto Caliphate, esemokwu nke ruru n'ókè dị elu n'ọnwa ndị ikpeazụ nke ọchịchị ndị bu ya ụzọ, ka e doziri ngwa ngwa na Ali Babba na-ekwughachi ikike nke Adama ma kwụsị ịnakwere ndị iro ya.[3] Otú ọ dị, n'oge ọ nọ n'ọchịchị, Hadejia Emirate nwere ihe ịga nke ọma n'inupụrụ Caliphate isi. Emir nke Hadejia, Buhari, jụrụ ido onwe ya n'okpuru ajụjụ Ali Babba banyere obi ọjọọ Buhari nke dugara n'ọgụ ogologo afọ iri na Hadejia nọgidere na-enwe nnwere onwe ruo ọnwụ Buhari.[4]

N'otu oge ahụ, ime ihe ike n'etiti Sokoto na Bornu anọwo na-aga n'ihu n'ihe ka ukwuu n'ọchịchị onye bu ya ụzọ. Ali Babba nwere ike ịkwụsị mwakpo ohu nke ndị agha ya n'ókèala Bornu, nye Bornu ala ụfọdụ, ma kwurịta nkwụsị nke esemokwu.[5]

N'afọ 1853, onye na-eme nchọpụta Heinrich Barth na Ali Babba kwurịtara nkwekọrịta azụmahịa dị ukwuu n'etiti ndị Britain na ndị Sokoto Caliphate.[2]

Ezinụlọ[dezie | dezie ebe o si]

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Fisher (2001). Slavery in the History of Black Muslim Africa. New York University: New York University Press, 195. 
  2. 2.0 2.1 Falola (2009). Historical Dictionary of Nigeria. Lanham, Md: Scarecrow Press. 
  3. Njeuma (2012). Fulani Hegemony in Yola (Old Adamawa) 1809-1902. Cameroon: Langa. 
  4. Falola (2008). A History of Nigeria. London: Cambridge University Press. 
  5. Stenning (1959). Savannah Nomads. London: Oxford University Press. 

Àtụ:S-start

Àtụ:Succession box Àtụ:S-end