Arte di Calimala
[1]The Arte di Calimala, ndị guild nke ndị na-emecha ihe na ndị na-ere akara na akwa mba ọzọ, bụ otu n'ime nnukwu guild nke Florence, Arti Maggiori, bụ ndị isi onwe ha ikike obodo nke Republic of Florence n' oge oge ochie. [1] Ngosi elu nke Calimala sitere na nkọwa nke Florentine guilds, nke ọ blá nwere gonfaloniere na ncheta afụ nke iri na atọ, ruo mgbe ịrị elu nke Medici na ikike obodo ndị ọzọ niile na ndị awụ nke iri na ise. A na-eme eme mgbanwe ha na via di Calimala, naeduga-eduga ndị Rom nke obodo (ugbu a Piazza della Republica ) site na Mercato Nuovo gaa n'ọnụ ụzọ obodo mbụ, Por Santa Maria, dị ka isi Roman; okporo ụzọ, dị ka ochie dị ka Florence n'onwe ya, bụ isi ebe maka akara, n'agbanyeghị na, akara nke awara, igwe mmadụ, ma dị warara ụzọ ọ dị ugbu a, ọ bụ n'ezie callis. malis, [2] bụ "ụzọ nke ọrịa". Aha Calimala bụ nnukwu ihe ochie na usoro na-edoghị anya. Ọ bụ ebe na ebe nchekwa mbụ nke Arte di Calimala tụfuru n'ime ọkụ ọkụ afọ nke 18, [3] n'ụba, nke ebu na Archivio di Stato, Florence, detuo ikike ndị guild na ihe omume ya.
Azụmahịa akwa[dezie | dezie ebe o si]
.Ndị ahaha nke Arte di Calimala si n'ebe ugwu France na-ebubata akwa woolen, site na Flanders na Brabant, nke a na-esiji, gbatịa, juputara, kalenda ma mechaa na Florence. Ịkpa ụzọ bụ egwuregwu Arte della Lana, bụ onye si England na-ebubata ajị anụ, ma ndị, n'aka nke ha, nwere ike esiji ma ọ bụghị n'ụzọ ọzọ mechaa ọ gbala kpara akpa.
Azụmahịa woolen bụ injin mere akụ na nyere obodo ahụ. Site na uru sitere na ahia akwa, nke Arte di Calimala n'onwe ya na-egosi ya nke ọma, ma na-amachibido ya n'ime oke na usu nke ọtụka tọhapụrụ, ezi ikekete ego eserese na Florence na apụ nke iri na atọ. [1] Otu obere, nke na-ahụ nke dị iche ama nke ike awụ nke 14 ma ọ bụ compagnia, nke Francesco del Bene na ụlọ ọrụ, bụ ndị ebe nchekwa ha dịlarị, Armando Sapori njide. [2] Francesco nwere ndị mmekọ abụọ na-arụ ọrụ, onye na-ede akwụkwọ na ihe ma ọ bụ iri, na-ike ihe dị ka otu bolt akwa kwa ụbọchị. N'ọtụtụ buru ibu, a na-egosikwa compagnia nke ndị na-ere-ere-ahụhụ- akụ nke Scali, site na Silvano Borsari. [3] Mmasị Scali na-erute England, bụ isi iyi nke ajị anụ, na-eduga site na ogo na akara ego ha na 1326 na nsogbu ego . Uru a na-anabata nke ọma n'elu primo costo, nchoputa na-amafo maka North, nke elele echiche nke penny Chineke, maltolts ji eze France, njem na Paris, etiti ụlọ ọrụ na-esiji, nkwakọba ihe, na ndị nna, ịbịa na iri ngo n ụzọ, rụpụtara na vero costo, "ezigbo ọnụ aha", nke abụọ a na-ezo aka na ibu Calimala . [4] Enyere uru dị n'ọnụ 10 ruo 12, na-anya anya "ọnụahịa ziri ezi" nke na-eji ọrịka.
Iji hụ na a na-atụ uwe ahụ n'ụzọ kwesịrị ekwesị, ha nwere mkpara ígwè atọ ọkọlọtọ, ndị a dokwasịrị n'akụkụ dị iche iche nke obodo ahụ, iwu jikwa ndị òtù ha na-atụ mkpara ha kwa afọ megide onye ọchịchị a na-akpọ canna . [2]
Akụkọ ihe mere eme nke Guild[dezie | dezie ebe o si]
Akwụkwọ mbụ nke Arte di Calimala dị ihe dị ka 1182, nke ndị na-azụ ahịa akwa Florentine so na ndị mbụ jikọtara ọnụ na njikọ aka iji chịkwaa azụmaahịa bụ ihe ha ji ebi ndụ.
Ndị otu Guild[dezie | dezie ebe o si]
Otu Calimala bụ ndị ama ama nke Florence: Ndị ahịa ndị Bardi, Cerchi, Pazzi, Peruzzi, Mozzi, Pulci, Canigiani na Spini . naanị mgbe ọrịa 1348, ha kwere ka ndị ọhụrụ òtù sonye. [1] Isi obodo na onye ọrụ kredit nke mere ka ọ onye ọrụ, isi na ndị otu Calimala dị ka Scali tụ na ụlọ akụ iji mejuo ọrụ ha dị ka ndị aha, ndị nwera ike uru na ọka ma ọ bụ n'ime ụlọ, ma ọ bụ, dị ka Scali na. 1326, nwere ike chere ikpe mwepu n'iche ikpe ndị nke Mercanzia. [2] Ihe atụ nke Scali na-egosi ogologo ọrụ nke Arte di Calimala: ndị Scali nọ na-arụsi ọrụ ike na 1220 na England, isi iyi nke ajị ajị anụ na Flanders na Brabant; n'oge ndị nke Henry nke Atọ, ha jere ozi dị ka ndị isi ego n'etiti Eze na popu curia; Ya mere, mgbe agha nke Montaperti (1260) nchebe, ndị Scali bụ ndị Guelf na-eso ụzọsi ike n'ihe na-akwado ọrụ pop na Italy, ruo mgbe akara ha ụdị, dịka Pope Boniface nke Asatọ tụ gaa n'aka onye ọrụ. bank ndị ọzọ nke Florence na Pistoia, na Ricciardi nke Lucca, ndị ọrụ ụlọ akụ na-ama na England. N'ịbụ ndị nwere ikike ka mma na akara awụ nke iri na anọ, ndị Scali na-azụta ajị na England na Burgundy, na-arụsi ọrụ ike na France na Germany, na ihe ndị dị na Perugia, Milan na Venice, na -ebupụ ọka site na Apulia gaa Ragusa n'ofe Adriatic, ruo mgbe nsogbu ego. knocka ha n'ihu Mercanzia ma maa jijiji nkenke Florentine na mba ọzọ.
Iwu na nkwado[dezie | dezie ebe o si]
Ruo 1237 ebe ihe nke Arte di Calimala dị na ala nke otu n'ime ụlọ elu nke Cavalcanti chere Mercato Nuovo. Mgbe ahụ, na njedebe nke ọnwụ, e wuru palazzo ọhụrụ site na Calimaruzza. Facade ka nwere akara ugo nwere ọla edo. N'ebe a, ndị òtù guild na-ezukọ kwa izu iji kparịta ma na-hazi ọrụ ha na-echekwa chiri anya na nke iche, na-etinye akwụkwọ azụmahịa niile n'ihu kansụl, na aha Rom na-echeta nke nke Collegio dei Consoli . àgwà ndị Consoli ka ọ pụtara ala iri afọ iri atọ, ka ha bụrụ Florentine site na ọnwụ, ọ dịghị mkpa ikwu, na ịdenye aha, na ngwá agha obodo, nye ndị otu Guelph . Òtù ahụ ndị òtù òtù ya, kwadoo otuto ha n'obodo ukwu na ná mba ọzọ, na-enye ndị òtù ha meworo agadi na ndị ọrụ ogologo oge ego, ma na-elekọta ndị inyom ha di ha ọnwụ na ụmụ ha
[3]Enyere ndị Consuls nke Arte di Calimala ka ha na-edobe Baptistery nke San Giovanni n'etiti akpan afụ nke iri na abụọ, dị ka Giovanni Villani si kwuo; ya mere, ọ bụ Calimali nyere ọrụ site na Lorenzo Ghiberti ọnụ ụzọ kọpa nke a na-akpọ "Ụnụ Ụzọ Ámá Paradaịs" na ihe oyiyi ala nke onye na-elekọta ha, Jọn Baptist, maka niche na Orsanmichele . Calimala nkwado na San Miniato al Monte na ọtụtụ ụlọ ọgwụ
Ebibie[dezie | dezie ebe o si]
The Arte di Calimala, ụgbọ dị iche iche ichea obere ruo ihe ezinụlọ a confraternity, n'N'ikpeazụ nsogbu na 1770 site enlighted despot Pietro Leopoldo, Grand Duke nke Tuscany, onye ụlọ n'ike ya ụlọ azụmahịa ọgbara ọhụrụ, Camera di Comercio, nke dina. ụzọ n'okpuru nduzi ya
Ihe ndetu[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Copies of the lost early archives made by Carlo Strozzi (1587-1670) a 17th-century scholar, are in the Spoglie Strozziani in the Archivio di Stato.
- ↑ Eve Borsook, The Companion Guide to Florence, Companion Guides, Woodbridge 1966, sixth revised edition 1997², p. 180.
- ↑ Borsook 1997, p. 180.