Jump to content

Asụsụ Kairui-Midiki

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Kairui-Midiki
language family, modern language
obere ụdị nkeTimoric Dezie
mba/obodoEast Timor Dezie
ụmụ amaala kaManatuto Municipality, Viqueque Municipality, Baucau Municipality Dezie
Ọkwa asụsụ UNESCO2 vulnerable Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6b Threatened Dezie

 


'Kairui-Midiki' (nke a makwaara dị ka Midiki ma ọ bụ Kairui) bụ asụsụ East Timor nke mmadụ 23,000 na-asụ na 2015, ọkachasị na Venilale Administrative Post na Baucau, akụkụ nke Vique Municipality, na suco Kairui (Manatuto Municipality).

Kairui-Midiki nwere njikọ chiri anya na asụsụ Waima'a na Naueti. Ọnọdụ nghọta nke ụdị anọ a emeela ka ụfọdụ kewaa ha dị ka olumba nke otu asụsụ: Kawaimina . [1]

[2] depụtara Kairui na Midiki iche iche na ọnụ ọgụgụ mmadụ nke Timor-Leste 2010, mana a na-ewere ha dị ka olumba nke otu asụsụ, n'akwụkwọ a na-akpọ Kairui-Midiki.

Ụfọdụ ndị na-asụ Midiki na nso Ossu na-ezo aka n'asụsụ ha dị ka Osomoko.   [citation needed]

Ọmụmụ ụdaolu

[dezie | dezie ebe o si]

[1] maara asụsụ ahụ maka ihe ọhụrụ phonological pụrụ iche ma e jiri ya tụnyere asụsụ ndị ọzọ nke Timoric, gụnyere nkwekọrịta ụda, ụdaume aspirated na glottalized, na ụda olu na-enweghị olu na usoro ụda ha. Ọnụ ọgụgụ dị nta nke asụsụ ndị ọzọ dị na mpaghara Timor ka ukwuu na-egosikwa ụda olu na-enweghị olu, nkwụsị aspirated, na ụdaume glottalized. Asụsụ ndị a bụ Waima'a, Naueti, Semau Helong, na Meto. [3] Midiki, dị ka na Waima'a na Naueti, ụdaume ndị a na-apụta naanị na njikọ nke ụkwụ prosodic.

Ọnụ ọgụgụ [1]
Ọnụ ọgụgụ Tetun Kairui Midiki
1 ịga se se
2 okporo ụzọ Kirua kairuo
3 Tolu Kitele Kaitelu
4 Ụzọ kihoo kaihaa
5 Mmanụ ala Kiliim kailime
6 Enweghị ihe ọ bụla Kinee kainee
7 hitu Khiahiti Ịkwụsị akwụkwọ
8 Luulu kikoho kaikaha
9 Ọ bụ Kisia kaisiwe
10 sanulu ogwu dabere na ya

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]

2023, D. Sasseville gosipụtara asụsụ a na-amaghị ama echekwara na ọtụtụ iberibe mbadamba nkume sitere n'ihe ndekọ nke Hattusa ma kwuo na ọ bụ asụsụ Kaskean.

  1. 1.0 1.1 1.2 Geoffrey Hull (2004-08-24). "The Languages of East Timor". Macquarie University. Archived from the original on 2008-07-20.
  2. Eberhard, David M., Gary F. Simons, and Charles D. Fennig (eds.). 2023. Ethnologue: Languages of the World. Twenty-sixth edition. Dallas, Texas: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com.
  3. Culhane, Kirsten. 2022. The Phonology and Typological Position of Waima’a Consonants. Oceanic Linguistics 61(1). 528–559. https://doi.org/10.1353/ol.2022.0005.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]