Asụsụ Koti

Asụsụ Koti, ma ọ bụ Ekoti (nke a na-akpọ ekoti), bụ asụsụ Bantu nke ihe dị ka mmadụ puku iri isi na anọ na narị abụọ na-asụ na Mozambique. A na-asụ Koti Island na Koti Island ma bụrụkwa asụsụ bụ isi nke Angoche, isi obodo nke mpaghara nwere otu aha na mpaghara Nampula.

N'ihe gbasara nchịkọta mkpụrụ ndụ ihe nketa, a na-ewere Koti dị ka onye otu Makhuwa (P.30 na nkewa Guthrie). Otú ọ dị, akụkụ dị ukwuu nke okwu ya sitere na Swahili dịgasị iche iche n'oge gara aga, taa bụ asụsụ a na-asụkarị n'ọtụtụ akụkụ ụsọ oké osimiri nke East Africa. A na-ekwukarị na mmetụta Swahili a sitere n'aka ndị ahịa si Kilwa ma ọ bụ ebe ndị ọzọ na Zanzibar Coast, bụ ndị biri na Angoche na narị afọ nke iri na ise. Arends et al. na-atụ aro na ọ nwere ike ịghọ asụsụ Makhua São Swahili.

Ọdịdị ala na ọnụ ọgụgụ mmadụ

Aha ebe Koti na-ezo aka n'àgwàetiti ahụ. Ụdị ochie bụ [ŋɡoji]; [dubious ] ụdị a na klasị 2 aha prefix a maka 'ndị mmadụ' mere ka aha Portuguese Angoche. Aha Africa ochie nke Angoche, nke a ka na-eji eme ihe, bụ Parápaátho. O yikarịrị ka ndị nnupụisi si Kilwa guzobere Angoche na narị afọ nke iri na ise. N'ime narị afọ ndị sochirinụ, ọ bara ọgaranya dị ka akụkụ nke netwọk azụmaahịa nke Oké Osimiri India.

A na-ahụ ihe dị ka obodo Koti iteghete n'akụkụ osimiri nke agwaetiti Koti; a na-ejikarị ụgbọ mmiri abanye na ha. Osisi mangrove (khava) kpuchiri akụkụ ka ukwuu nke ụsọ oké osimiri. N'ime ala, e nwere ihe dị ka obodo Koti ise ndị ọzọ, niile dị nso na Angoche. Ọrụ akụ na ụba bụ isi nke ndị ikom nọ n'ime obodo bụ ịkụ azụ; a na-ere ihe ndị a na-egbute n'ahịa Angoche. Ndị mmadụ na-azụ ọkụkọ na ewu ụfọdụ.

N'ime Makhuwa, asụsụ mpaghara kachasị n'ọtụtụ ebe ugwu Mozambique, a na-akpọ ndị Koti Maka, dịka obodo ndị Alakụba ndị ọzọ dị n'ụsọ oké osimiri bụ akụkụ nke netwọk azụmaahịa nke Oké Osimiri India. Ọtụtụ ndị Koti nwere ma ọ dịkarịa ala ihe ọmụma ụfọdụ banyere Makhuwa ma ọ bụ otu n'ime asụsụ ndị agbata obi ya; asụsụ abụọ a nwere mmetụta dị ukwuu n'asụsụ Koti n'afọ ndị na-adịbeghị anya.

Olu ụda

Ụdaume

Koti nwere ụdị ụdaume ise. A na-edekarị ụdaume na-emeghe ɛ na ɔ e na o. Mkpụrụedemede dị elu i na u anaghị apụta na mbụ. E nwere ụdị nkwekọrịta ụdaume na ndabere okwu nke na-eme ka /u/ na mgbatị okwu bụrụ [o] mgbe /o/ ọzọ gasịrị; ya mere, mgbatị nkewa -ul- na -uw- na-apụta dị ka -ol- na -ow- mgbe ụdaume o gasịrị. Ọzọkwa, nyocha nkesa na-egosi na /o/ na-emekarị mgbe /o/ ọzọ gasịrị, na ọ na-esikarị na ụdaume ndị ọzọ.

Koti	N'ihu	Central	Nlaghachi
N'akụkụ	i		u
Mepee n'etiti	ɛ		ɔ
Emeghe		a

Ogologo ụdaume dị iche na Koti, ma e wezụga n'ọnọdụ okwu ikpeazụ. A na-emeso ụdaume ogologo dị ka nkeji abụọ na-ebu ụda. Ọtụtụ usoro coalescence nke ụdaume na-ewere ọnọdụ, n'ime okwu yana gafee ókèala mofim: mathápá mawíxí apa → mathápá Mawíx'áapa 'akwụkwọ ndị a na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ' (apostrophe na-egosi ọnọdụ nke coalescence). N'ihe banyere okwu ikpeazụ 'i' ọ na-esonyere mgbe ụfọdụ nhazi glide: olíli áka → olíly'aáka 'àkwà m'.

Mgbochiume

Tebụl dị n'okpuru na-egosi ndepụta nke ụdaume nke Koti. Mmanya abụọ w na y bụ naanị n'ụzọ ihe atụ dị iche na ọnọdụ ụfọdụ; na ụfọdụ ọnọdụ ndị ọzọ, ha nwere ike inweta site na ụdaume. Mkpụrụ okwu ndị dị n'ime oghere dị oke ụkọ, naanị ihe atụ nke dh na S&M's corpus, adhuhuri 'ekpere nke abụọ n'ụtụtụ', na-adị iche na ihu ihuuri; fricative zh na-apụta naanị na ụfọdụ mgbazinye ego na nso nso a site na Portuguese. Nkwụsị olu anaghị adịkarị n'ozuzu ya, ha na-emekarị mgbe homorganic, ụda imi. Tụkwasị na nke a, nkwụsị ụda olu na-adịkarị iche na ndị na-enweghị ụda olu na ndị na'enweghị ụda.

	egbugbere ọnụ	ezé ezé	alveolar	retroflex	ọnụ ọnụ	anya	akpịrị
Kwụsị	p b	t d		[Xi] dd [ɖ]	c j [ɟ]	k g
Ọ ga-akwụsị	ph [pʰ]	[t̪ʰ]		tth [nke a]	ch [cʰ]	kh [kʰ]
fricative	f v	(dh [ð])	s z		x [ʃ] (zh [ʒ])		h
Ụgbọ imi	m		n		ny [ɲ]
trill			r
Ihe atụ			l		na [j]	w

Mkpụrụ okwu na Koti na-egosi enweghị nkwekọ nke ụdaume aspirated; a na-akpọ ihe omume a Iwu Katupha na Schadeberg (1999), a na-ahụkwa ya n'asụsụ Makhuwa ndị metụtara ya. Ọ bụrụ na a na-ejikọta ụdaume abụọ na-achọ n'otu ogwe, ụdaume mbụ dị otú ahụ na-efunahụ ọchịchọ ya. Mmetụta ahụ doro anya karịsịa na okwu reduplicated: kopikophi 'eyelash'; piriphiri 'pepper' (cf. Swahili 'piripiri'); okukuttha 'ehichapụ'. Enweghị nkwekọrịta ọzọ na-emetụta ụdaume ezé na retroflex, nke na-adịghị apụta ọnụ n'ime ogwe, ma na-ejikarị mgbe a na-ejikọta ya. Tụlee klas 1 na-egosi ihe dịka ọmụmaatụ: o-tthu-o-tu na-aghọ othuutu n'okpuru mmetụta nke enweghị nkwekọ dentral-retroflex.

Ụda

Koti, dị ka ọtụtụ asụsụ Bantu, bụ asụsụ ụda ndekọ nwere ụda abụọ: Elu na Ala. Ụda anaghị eme ka ngwaa dị iche iche dị iche iche, mana ọ dị ezigbo mkpa na ntụgharị okwu na akụkụ ndị ọzọ nke ụtọ asụsụ. Ụda ụda (ụda na-arị elu) na-eme, mana ọ bụ naanị na ụdaume ogologo, ya mere a na-enyocha ha dị ka usoro nke ụda H na L. Enwere usoro nke High Doubling nke na-agbasa ụda H ọ bụla na ụda na-esonụ, na usoro nke Final Lowering nke na-ehichapụ ụda ọ bụla dị elu. Enwere ike ịhụ ha abụọ n'ihe atụ na-esonụ (A maghị akara ụda dị ala): kaláwa 'ụgbọ mmiri', kaláwá khuúlu 'ụgbọ kachasị ukwuu'. Na kaláwa, a na-akagbu okpukpu abụọ dị elu n'ihi na Final Lowering na-emetụta, yabụ mkpụrụedemede ikpeazụ nwere ụda dị ala. N'ihe atụ nke abụọ, ụda H mbụ na kaláwá agbasaala na nkeji okwu na-esote (High Doubling) na Final Lowering ọzọ na-eme ka nkeji okwu ikpeazụ nke okwu ahụ dị ala na ụda.

Akwukwo okwu

Koti nwere usoro klas nke Bantu, nke aha ọ bụla bụ nke klas aha nke akara klas n'ime ahịrịokwu ahụ kwekọrọ na ya. Klas na-ejikọta na 'ndị nwoke na nwanyị' maka inweta ọtụtụ. Okwu ọnụ nwere ogwe nke enwere ike itinye morphemes na clitics dị iche iche.

 

Edensibia

• Schadeberg, Thilo C. (1999) 'Katupha's Law in Makhuwa', na asụsụ akụkọ ihe mere eme nke Bantu: Theoretical and empirical perspectives, nke J.-M. Hombert na L.M. Hyman dezigharịrị. Stanford: CSLI, peeji nke 379X394.
• Schadeberg, Thilo C. & Mucanheia, Francisco Ussene (2000) Ekoti: Maka ma ọ bụ asụsụ Swahili nke Angoche. Köln: Rüdiger Köppe.

Njikọ mpụgara

• Mkpụrụ akwụkwọ na ịkpọpụta