Asụsụ Kunimaipa
Kunimaipa bụ Asụsụ Papua nke New Guinea. Ụdị dị iche iche dị iche iche, na njedebe nke ịbụ asụsụ dị iche iche.
Phonemes[1][dezie | dezie ebe o si]
Mkpụrụ okwu[dezie | dezie ebe o si]
N'okpuru ebe a bụ chaatị nke ụdaume Kunimaipa.
| Akpụkpọ ahụ | Coronal | Velar | Mkpịsị aka | |
|---|---|---|---|---|
| Ụgbọ imi | m | n | ŋ | |
| Plosive | b | t d | k g | |
| Ihe na-esiri ike | v | s | h | |
| Ihe atụ dị n'akụkụ | l | |||
| Ihe na-atọ ụtọ | r |
Mkpụrụedemede[dezie | dezie ebe o si]
- "m, e, a, o, na u"
Ọdịdị ụdaolu[2][dezie | dezie ebe o si]
<u id="mwUa">o ọ bụla nke na-ejedebe na a nwere ụdị allomorphs atọ: a, o, na e. Allomorphs na-ejupụta na a n'okwu n'ikpeazụ ma ọ bụ n'ihu mkpụrụedemede nwere a. Ọ bụ njedebe a na-ahụkarị. <u id="mwVA">o na-apụta n'ihu mkpụrụedemede na o, u, ma ọ bụ ai. i="mwWA">E na-agwụcha na-apụta n'ihu mkpụrụedemede na e ma ọ bụ i. Ihe niile dị n'elu bụ eziokwu, ma e wezụga mkpụrụedemede ikpeazụ tupu -ma. N'ime iwu morphophonemic n'ozuzu, njedebe a na-apụta n'ihu mkpụrụedemede na a. N'ihe banyere -ma, o na-apụtara n'ihu nkeji okwu na a. Dịka ọmụmaatụ, ahịrịokwu so-ma, nke pụtara 'M ga-aga'.
Okwu [3][dezie | dezie ebe o si]
Enweghị akaransonaazụ[dezie | dezie ebe o si]
Klas okwu ndị a na-ejikarịghị eme ihe bụ nzaghachi, mkpu, ihe ndị na-adọrọ mmasị, ihe ndị a na'okwu, njikọ, aha, na ihe ndị a. Azịza bụ azịza dị mkpirikpi na mkparịta ụka; dịka, kara 'ee', ee 'ee', gu 'ee', ev 'ee'. A na-emekarị mkpu na ókèala ahịrịokwu; dị ka, Auma 'ihe ijuanya', au 'mmejọ', ọka 'mwute', na aip 'enweghị mmasị'. A na-eji ihe ndị na-adọrọ mmasị eme ihe naanị n'okwu a kọrọ; dị ka, gui 'ịkpọ oku ka ọ bịa', ae 'onye na-adọta uche', na siu 'onye na'ahụ anya -na-emechi'. Akụkụ olu na-amalite adreesị na ókè ahịrịokwu; dị ka, engarim 'hey, nwanyị', erom 'hey, nwoke', engarohol 'hey, ụmụaka', na Guay 'nne'. Njikọ bụ njikọ na "ahịrịokwu, ahịrịokwu, na ahịrịokwu"; dị ka, mete 'na, ma, mgbe ahụ', ma 'ma ọ bụ, na', povoza 'ya mere', na ong 'ma, mgbe ahụ'. Aha akara onye, ebe, ụbọchị, na ọnwa; dị ka, made-ta-ka, 'na Mọnde', na pode-ta- ka, 'na Thursday'. N'ikpeazụ, otu ihe eji eme ihe na iwebata ihe a na-Ụkwụ anaghị etinye ya, pata pụtara 'azaghachi'.
Suffixed ma ọ bụ non-suffixed[dezie | dezie ebe o si]
Klas okwu gụnyere adjectives, nnọchiaha, okwu ajụjụ, aha, na ngwaa nwere ike ịgwakọta ma ọ bụ na-abụghị ịgwakọta dabere na ihe ọ pụtara na ojiji. Ihe atụ ụfọdụ nke adjectives na Kunimaipa bụ tina 'ezi', Go 'obere', na hori 'ajọ'. Asụsụ Kunimaipa nwere nnọchiaha asaa, gụnyere eze, ni, pi, rei, rari, aru, na paru. Ihe atụ nke okwu ajụjụ od bụ tai na tai nke pụtara 'ihe'. Aha bụ nnukwu okwu gụnyere okwu ndị dị ka abana 'ndị ikom', abanaro 'ndị na-eto eto', na nai 'ihe niile', na mapo 'ihe niile'.
A naghị ekewa ya dị ka nsonaazụ[dezie | dezie ebe o si]
Ụdị okwu ndị a na-enweghị ike ịhazi site na nsonaazụ bụ ebe, oge, adverbs, na ndị enyemaka.
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
adọrọ mmasị eme ihe naanị n'okwu a kọrọ; dị ka, gui 'ịkpọ oku ka ọ bịa', ae 'onye na-adọta uche', na siu 'onye na'ahụ anya -na-emechi'. Akụkụ olu na-amalite adreesị na ókè ahịrịokwu;
- ↑ Geary, Elaine (1977). Kunimaipa grammar: morphonemics to discourse. Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics.
- ↑ Geary, Elaine (1977). Kunimaipa grammar: morphonemics to discourse. Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics.
- ↑ Geary, Elaine (1977). Kunimaipa grammar: morphonemics to discourse. Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics.
Ịgụ ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]
- Aki (2013). "Tentative Grammar Description".
- Boxwel (1992). "Organised Phonology Data". Retrieved on 2018-07-23.
- Dobrin, Lisa n.d. Nchịkọta aha na Weri. Akwụkwọ mpịakọta a na-ebipụtaghị, Ngalaba Anthropology, Mahadum Virginia.