Asụsụ Ligbi
| obere ụdị nke | Asụsụ egwuregwu  |
|---|---|
| mba/obodo | Ghana |
| ụmụ amaala ka | Obuga na Ahafo |
| Ọkwa asụsụ Ethnologue | 6a Vigorous |
Ndị Ligbi (ma ọ bụ Ligby) na-asụ asụsụ Mande na Ghana, n'akụkụ ugwu ọdịda anyanwụ nke mpaghara Brong-Ahafo. Ihe dị ka ndị ọkà okwu 10,000 na-asụ Ligbi (1988 GILLBT / SIL). Ọ nwere njikọ chiri anya na Jula, Vai na Kono. A na-akọ na obere ndị na-asụ asụsụ Ligbi (ihe dị ka 4,000) bi na Ivory Coast (Vanderaa 1991). A makwaara Ligbi dị ka Wela (Hwela) ma ọ bụ Numu. Nke ikpeazụ n'ime ndị a na-ezo aka na akụkụ nke ndị Ligbi; Numu bụ Dyula maka 'onye na-eji oji'. (Lee ndị na-akpụ ihe n'ebe ọdịda anyanwụ Afrịka.)
Nafaanra, asụsụ Senufo nke ndị Nafana, gbara mpaghara Ligbi dị na Ghana n'ebe ọdịda anyanwụ. Ndị Ligbi abịala n'ógbè Begho (Bighu), obodo azụmaahịa oge ochie n'osimiri Tain na Ghana, na mmalite narị afọ nke 17 tupu Nafana. Ligbi nwere ụdaume ọnụ asaa na ụdaume imi asaa. Ọ bụ asụsụ ụda olu nwere ụda abụọ, High na Low. Mkpụrụ okwu bụ ụdị (C1)V(C2) ma ọ bụ N (a syllabic nasal), ebe CV bụ ụdị mkpụrụ okwu a na-ahụkarị. C1 nwere ike ịbụ nke ọ bụla gbám mádáánè ụdaume, ebe oghere C2 nwere ike ịnwe naanị imi homorganic na ụdaume ndị a, dịka, gbám mádáánè "ụlọ itoolu," gbán táà "ụlọ iri". V (a vowel) naanị á jádɛ̀-apụta okwu-mbido naanị na nnọchiaha onwe onye, ụfọdụ okwu mgbazinye, na aha, dịka, á jádɛ̀ "anyị abịala. "