Bouli Ali Diallo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Ndụ na ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Ali Diallo gara ọtụtụ ụlọ akwụkwọ nkuzi n'oge akwụkwọ ya, akwụkwọ ụlọ akwụkwọ ndị nkuzi Nktị Nktị na Tillabéri, nke na-anabata ịtịta nwata n'oge ahụ dị ka ụmụ akwụkwọ.  Ọ gara na Mahadum Dakar, ebe ọ ngo kemistri na bayoloji wee wee akara akara ugo ịhọrọ doctorate na etinyere microbiology na 1978, yana Mahadum Sayensị na Teknụzụ nke Languedoc na Montpellier, nke o matsayin doctorat d'État na etinyere entomology na 1991 [1]

.

Ọ la dị iche na Niger ka ọ ichee ihe gbasara bayoloji na Mahadum Abdou Moumouni, [1] ọrụ nke ọ were na mbụ na 1978. Ọ rụkwara ọrụ n'ibu ọrụ n'ibu akwụkwọ ahụ;  site na 1987 ruo 1993 ọ bụ director nke ụkpụrụ, site na 1993 ruo 1995 osote rector, na site na 1999 ruo 2005 rector.  Ọ bụ onye minista na-ahụ maka njikọ mba na 1995 na 1996, wee jee ozi dị ka osote onye isi oche nke Mahadum Virtual Africa site na 2002 ruo 2004

[2]Ọ bụ onye so na ọdụ nke Institut de recherche pour le développement na NGO Aide et Action, na site na 1999 ruo 2004 na-elekọta Forum for African Women Educationalists, nke Niger isi isi ya ntọala ntọala.  Ali Diallo enwetala ọtụtụ nri sitere na France n'oge ọrụ ya, pịa Ordre des Palmes Académiques, nke ọ bụ onye isi, maka mmezu ọrụ ya.  [1] Ọ bụrụ onye na-eme ihe ike na Niger, na-ekwu maka mkpa ọ dị ichebe maka ụmụ anụmanụ.

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Abdourahmane Idrissa (1 June 2012). Historical Dictionary of Niger. Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-7090-1. 
  2. Alison Behnke (15 December 2007). Niger in Pictures. Twenty-First Century Books, 70–. ISBN 978-0-8225-7147-6.