Camanchaca
Camanchacas bụ ụsọ mmiri stratocumulus igwe ojii nke na-etolite n'ụsọ oké osimiri Chile, n'akụkụ ọzara kachasị akọrọ n'ụwa, Ọzara Atacama, ma na-aga n'ime ala. Na Peru, a na-akpọ anwụrụ ọkụ yiri nkè ahụ garúa, na Angola cacimbo. N'akụkụ ugwu ébé igwe ojii ndị a na-emepụta, camanchaca bụ nnukwu anwụrụ ọkụ nke na-adịghị eme ka mmiri ozuzo.[1] Mmiri nke mejupụtara igwe ojii ahụ dị n'agbata microns otu na iri anọ n'obosara, dị oké mmá iji mepụta mmiri ozuzo.[2]
Nchịkọta anwụrụ ọkụ[dezie | dezie ebe o si]
N'afọ 1985, ndị ọkà mmụta sayensị chepụtara usoro nchịkọta anwụrụ ọkụ nke polyolefin net iji jide mmiri na-agba n'ime anwụrụ ọkụ iji mepụta mmiri na-asọ asọ màkà ọbọdọ nta ndị dị n'ebe ndị a na-enweghị ihe ọzara. Ọrụ Camanchacas wụnyere nnukwu ụgbụ na-achịkọta anwụrụ ọkụ irí ise n'elu ugwu, nke na-ejide ihe dị ka pasent abụọ nke mmiri na anwụrụ ọkụ.[2]
N'afọ 2005, ntinye ọzọ nkè ogwe nké atọ na square mita (32 sq ) na-emepụta lita ise (1.1 gal; 1.3 ) kwa square mita kwa ụbọchị.[2]
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ Vesilind, Priit J. (2003). The Driest Place on Earth. National Geographic. Archived from the original on 18 December 2007. Retrieved on 12 September 2013.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 Lavars (August 25, 2015). How Chile's fogcatchers are bringing water to the driest desert on Earth. www.gizmag.com. Retrieved on 2015-08-25.