Cecilia Ibru

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Cecilia Ibru
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha enyereCecilia Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya22 Maachị 1946 Dezie
Ebe ọmụmụNaijiria Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnyeisi azụmahịa Dezie
ebe agụmakwụkwọSchool of Oriental and African Studies, University of London Dezie
nnọchiaha nkeonweL484 Dezie

Cecilia Ibru (amụrụ 22 Maachị n'afo 1946) bụ onye bụbu onye isi nchịkwa na onye isi ọrụ nke Oceanic Bank . [1] Ibru bidoro oru ya na ndi Ibru Organization . N'afọ 2009, e jidere ya ma kweta ikpe ebubo aghụghọ. A tụrụ ya mkpọrọ ma maa ya ikpe ihe ruru otu ijeri euro. [2]

Di ya nwụrụ, Michael Ibru nwụrụ na Septemba n'afọ 2016.

Mmalite ndu na mmuta[dezie | dezie ebe o si]

Ọkpara Edward na Victoria Sido, Ibru gụrụ ụlọ akwụkwọ Grammar nke Saint Margaret na Ilesa site na n'afọ 1960 ruo n'afo 1965 wee gụọ akwụkwọ na Mahadum Tutorial College dị na London site n'afọ 1967 ruo n'afọ 1968.

Ọ gụsịrị akwụkwọ na Mahadum London n'afọ 1971 na BS na sociology. Ibru gbasoro akwukwo omumu ya na mahadum ma nweta Masters of Philosophy nke School of Oriental and African Studies n'afọ 1977.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 1978, Ibru sonyeere Ibru Organization dika onye isi oru onye nduzi. Mgbe afọ abụọ rụchara ọrụ a, Ibru gara n'ihu na-arụ ọrụ dị ka onye nhazi ego mba ụwa, ọkwá ọ nọrọ ruo n'afọ 1990.

Ibru bidoro ịrụ ọrụ na Oceanic Bank n'afọ 1990 dịka onye isi njikwa. Mgbe ya na Oceanic nọrọ afọ asaa, e buliri ya n’ọkwa onye isi ọrụ. Oceanic bidoro dị ka obere ụlọ akụ ezinụlọ nwere, mana o toro n'otu n'ime ụlọ ọrụ Naịjirịa kachasị na-ekwu okwu n'ihu ọha n'oge nlekọta Ibru.

N'ọnwa asatọ iri na atọ n'afọ 2009 Ibru so na otu onye isi ụlọ akụ ise CEOs ndị a chụrụ . Mmadụ ise ndị gbanwere aha ya bụ Central Bank of Nigeria . Osote gọvanọ, Sarah Alade, kwupụtara na John Aloh ga-anọchi Ibru na Oceanic. Ndị ọzọ gbanwere n'otu ụbọchị ahụ gụnyere onye isi oche nke Union Bank of Nigeria, Dr. Bath Ebong, onye nọchiri ya Olufunke Iyabo Osibodu . [3]

Ibru pụtara n'ụlọ ikpe tinyere ndị isi ụlọ akụ atọ ọzọ na Naịjịrịa. Ha niile gọrọ ebubo eboro ha na ha tinyere aka n'ọgbaaghara ijeri kwuru ijeri ego. A mara ya ikpe na 8 Ọktoba n'afọ 2010 na ikpe 25 nke aghụghọ ma nye iwu ka ọ kwụghachi 1.29bn (ihe dị ka otu ijeri Euro, ma nye ya iwu ịga mkpọrọ ọnwa isii. [4] Ndị uweojii na-ahụ maka nrụrụ aka wetara ebubo mpụ megide ndị isi si n'ụlọ akụ ise napụtara na ego 400bn naira ($ 2.6bn; £ 1.6bn) mgbapụta gọọmentị. Achọpụtara na ụlọ akụ niile nwere ego dị ala n'ihi mgbazinye ego na-adịghị mma. Ibru agbatịgo ụlọ ọrụ kredit nke ijeri NAIRA iri na isii na ụlọ ọrụ na-enweghị nkwado. Lọ ikpe ahụ napụrụ ya ihe karịrị otu narị ihe onwunwe dị na Naijiria, Dubai na United Steeti. [5]

Michael na Cecilia Ibru Foundation[dezie | dezie ebe o si]

Ibru kere Michael na Cecilia Ibru Foundation n'afọ 2006, nke na-enye ego iji kwado ọrụ aka, [6] nlekọta ndị agadi, mmemme ahụike, mgbochi ọrịa, na mmepụta nri. [7]

Ebe m si nwete[dezie | dezie ebe o si]

  1. Online Nigeria, "Cecilia Ibru", Online Nigeria, Accessed December 9, 2012.
  2. She’s sleek and a fighter; tale of a rogue Nigerian billionaire, October 2009 The Nation, Retrieved 23 February 2016
  3. CBN sacks 5 Banks Directors, Gabriel Omoh and Babajide Komolafe, 14 August 2009, VanguardNGR, Retrieved 23 February 2016
  4. BBC report
  5. AUTHORITY STEALING: How Greedy Politicians and Corporate Executives Loot the World’s Most Populous Black Nation. AuthorHouse. 
  6. http://guardian.ng/news/michael-and-cecilia-ibru-university-inaugurates-governing-council/
  7. "About Us", Michael and Cecilia Foundation. Retrieved on 2010-07-23.