Central Bank nke Gambia

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Central Bank nke Gambia
Óbá ego goomenti etiti
Oge/afọ mmalite1971 Dezie
office held by head of the organizationGovernor of the Central Bank of The Gambia Dezie
mba/obodoThe Gambia Dezie
Egodallas Dezie
ọdịdị isi ụlọ ọrụBanjul Dezie
webụsaịtịhttp://www.cbg.gm/ Dezie

Central Bank of The Gambia bụ ụlọ akụ etiti nke Gambia. A na-eme ka aha ya dị mkpirikpi ka ọ bụrụ CBG. Ụlọ akụ ahụ dị na Banjul ma guzobe ya n'afọ 1971.[1] Buah Saidy bụ Gọvanọ ugbu a.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka ụlọ akụ etiti, CBG na-ahụ maka ịnye ọrụ ụlọ akụ na gọọmentị Gambia, maka ijikwa ọnụego ọmụrụ nwa na mgbanwe mba ọzọ, maka imekọrịta ihe na ụlọ ọrụ Gambia, iji kwado microfinance, na maka ijikwa uru nke dalasi, nke bụ ego Gambia. [1] Ụlọ akụ ahụ na-ahụ maka ijikwa ire nke mbikọ Gambian na ụgwọ ụlọ akụ na ahịa nchekwa mba ụwa. Ụlọ akụ ahụ na-etinye aka na nyocha akụ na ụba gbasara ọdịnihu Gambia na West Africa.

CBG na-arụkọ ọrụ na GIPFZA, Gambia Investment Promotion and Free Zones Agency, n'ịmepụta azụmahịa 1.6 square kilomita na ogige mmepụta ihe dị nso na Banjul International Airport.

CBG bụ naanị ụlọ ọrụ dị na Gambia nke enyere ikike inye dalasi Gambian.

Ndị gọvanọ nke Central Bank of The Gambia[dezie | dezie ebe o si]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ụlọ akụ etiti na ego nke Africa
  • Ọnọdụ akụ na ụba nke Gambia
  • Ndepụta nke ụlọ akụ etiti

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. History of CBG. Archived from the original on 17 August 2012. Retrieved on 30 August 2012.
  2. 2.0 2.1 2.2 (18 April 1993) Central Banking Directory. Central Banking Publications. ISBN 9780951790311. 
  3. (2003) Chiefs of State and Cabinet members of foreign governments. 
  4. (2003) Chiefs of State and Cabinet members of foreign governments. 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:Central banks