Clotilde Niragira

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Clotilde Niragira
Personal details
Children2011
Clotilde Niragira
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịBurundi Dezie
Aha enyereClotilde Dezie
aha ezinụlọ yaNiragira Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1968 Dezie
Ebe ọmụmụCommune of Bugenyuzi Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya19 Febụwarị 2021 Dezie
Ebe ọ nwụrụNairobi Dezie
ihe kpatara ọnwụọrịa strok Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Dezie
Ọkwá o jiMinister of Justice Dezie

Clotilde Niragira (1968 na 19 Febụwarị na afọ 2021) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị na onye ọka iwu Burundi. Ọ rụrụ ọrụ dị ka onye isi nke ngalaba atọ dị iche iche na gọọmentị Pierre Nkurunziza ma bụrụ odeakwụkwọ ukwu nke Truth and Reconciliation Commission nke Burundi.

Ọrụ mmalite[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Clotilde Niragira na Commune nke Bugenyuzi na Karuzi Province, Burundi, na 1968. Ọ lụrụ di ma nwee ụmụ atọ ma bụrụ onye ọka iwu tupu ọ banye na ndọrọ ndọrọ ọchịchị.[1] N'afọ 2005, Onye isi ala Pierre Nkurunziza họpụtara ya ka ọ bụrụ Minista nke Ikpe Ziri Ezi na Onye Na-edebe akara gọọmentị na Kansụl Ndị Minista nke mba ahụ. N'afọ 2006, Niragira nyere ikike ka a tọhapụ ndị mkpọrọ 3,300.[2] A họpụtara ya ka ọ bụrụ Mịnịsta na-ahụ maka ọrụ ọha na eze, ọrụ na nchekwa ọha na eze site n'aka Nkurunziza na mgbanwe nke ụlọ ọrụ na 14 Nọvemba na afọ 2007.[3][4] Niragira zutere ọ fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ozugbo na ndị ọrụ gọọmentị na-achọ ịrị elu ụgwọ ọrụ 34%.[5] N'afọ 2009, a họpụtara ya ka ọ bụrụ onye isi nke ndị isi obodo ma mesịa bụrụ osote onye isi ndị ọrụ nke Nkurunziza.[6][7]

Minista nke Nkwado Mba[dezie | dezie ebe o si]

N'ụbọchị nke asaa n'ọnwa Nọvemba n'afọ 2011, Nkurunziza họpụtara Niragira ka ọ bụrụ Mịnịsta na-ahụ maka ịdị n'otu mba, ihe ndị ruuru mmadụ na Mmekọahụ.[8] Ọ kpaliri ka e mepụta ụlọ ọrụ nlekọta mba maka ndị a na-eme ihe ike mmekọahụ na 2010.[9] N'ọnwa Ọktoba afọ 2014, na-arụ ọrụ dị ka onye ozi, Niragira nyeere ndị nọ na Muramvya Province aka ebe nnukwu mmiri ozuzo na akụ́ mmiri igwe bibiri ụlọ 56 ma mebie ihe ọkụkụ.[10] Ọ gara nnọkọ nke iri anọ na asaa nke United Nations Commission on Population and Development n'ọnwa Eprel afọ 2014. Ka ọ nọ n'ebe ahụ, ọ kwupụtara ebumnuche nke Burundi 2025 maka mmepe na-adịgide adịgide nke na-achọ ibelata ọnụ ọgụgụ ịda ogbenye site na 67% ruo 33%, mụbaa uto akụ na ụba ma belata uto ndị mmadụ site na 2.4% ruo 2% kwa afọ.[9]

Na nnọkọ nke 58 nke United Nations Commission on the Status of Women, Niragira kpebisiri ike ịkwụsị ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na Burundi dịka nkwupụta Kampala banyere ime ihe ike maka ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ si dị. Ọ mara ọkwa na mba ahụ anabatala atụmatụ mba iji lụso omume ndị dị otú ahụ ọgụ gụnyere site na ịnakwere ikpe siri ike maka ịzụ ahịa, iji na-emebi na ịgba akwụna ụmụ nwanyị.[11] Niragira laghachiri na kọmitii maka nnọkọ nke 58 ebe ọ kpughere na Burundi enwetala ọnụ ọgụgụ hà nhata nke ụmụ nwoke na ụmụ nwanyị na agụmakwụkwọ praịmarị na mmejuputa usoro quota iji gbaa ụmụ nwanyị ume ka ha rụọ ọrụ na ọrụ ọha na eze. O kwughachikwara mkpebi Burundi iji mezuo Millennium Development Goals. Niragira kwuru na ebumnuche ya bụ iji belata ọdịiche dị n'inye agụmakwụkwọ post-primary, nye ụmụ nwanyị ike n'ụzọ akụ na ụba ma belata ime ihe ike mmekọahụ.[12]

Niragira nọgidere bụrụ Minista Na-ahụ Maka Nkwado Mba ruo mgbe ọ dịkarịa ala n'afọ 2015.[13]

Odeakwụkwọ ukwu nke Truth and Reconciliation Commission[dezie | dezie ebe o si]

E mechara họpụta Niragira ka ọ bụrụ odeakwụkwọ ukwu nke Kọmitii Eziokwu na Mmekọrịta nke Burundi, nke ebumnuche ya bụ ịchọpụta mkpochapụ agbụrụ nke Burundi; ọ họpụtara kansụl ndụmọdụ mba ụwa na Machị, na afọ 2016, nke nyere ohere ịmalite ọrụ nke kọmitii ahụ.[14] Kọmitii ahụ emeela usoro iji chọpụta ma gwupụta ili ọha, mata ndị merụrụ ahụ na ndị na-eme ya ebe o kwere omume ma lie ozu ọzọ na olili ozu kwesịrị ekwesị. E gwupụtara ili mbụ na Juun, na afọ 2017; a na-eme atụmatụ na 2,500 ọzọ dị na mba ahụ. Niragira ekwewo nkwa itinye usoro ịkwụ ụgwọ maka ndị ahụ merụrụ ahụ na ezinụlọ ha.[15] Nhọpụta Niragira na kọmitii ahụ kwụsịrị na Disemba, na afọ 2018.[1]

Ọnwụ[dezie | dezie ebe o si]

Site na Disemba, na afọ 2020 a họpụtara Niragira dịka onye nduzi mpaghara nke otu nzukọ dị na Kampala, Uganda, na-arụ ọrụ iji nye ọzụzụ n'ọhịa ime ihe ike mmekọahụ dabere na nwoke na nwanyị. Mgbe ọ nọ n'ebe ahụ, a chọpụtara na ọ na-arịa ọrịa siri ike, nke ndị ọrụ ibe ya kwuru na ọ bụ ọrịa kansa ụbụrụ. Niragira nwetara ọgwụgwọ na Kampala ma o doro anya na ọ gbakere. O mechara nwee ọrịa strok ma nọrọ n'ụlọ ọgwụ ụbọchị ole na ole. Na ngwụcha afọ 2020 ọ gbakere nke ọma iji laghachi Burundi ezumike. Otú ọ dị, Niragira nwere ọrịa strok ọzọ ma kpọnwụọ n'otu akụkụ ahụ ya. A kpọpụrụ ya na Nairobi, Kenya, na 14 Jenụwarị, na afọ 2021. Niragira dara n'ọnọdụ coma wee nwụọ na 19 Febụwarị, na afọ 2021.[1]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndepụta nke ụmụ nwanyị mbụ nwere ọfịs ndọrọ ndọrọ ọchịchị n'Africa

Ebenside[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 "Disparition de Clotilde Niragira !", IWACU – les voix du Burundi, 20 February 2021. Retrieved on 20 February 2021.
  2. Ambos (2008). Building a Future on Peace and Justice: Studies on Transitional Justice, Peace and Development The Nuremberg Declaration on Peace and Justice (in en). Springer Science & Business Media. ISBN 9783540857549. Retrieved on 29 September 2020. 
  3. "Burundi: Cabinet Reshuffle", Burundi Réalités (Bujumbura), 15 November 2007. Retrieved on 15 November 2017.
  4. Turner (2008). The Statesman's Yearbook 2009: The Politics, Cultures and Economies of the World (in en). Springer. ISBN 9781349740277. Retrieved on 29 September 2020. 
  5. "REFILE-Burundi civil servants strike for pay raise", Reuters. Retrieved on 15 November 2017.
  6. The Commissioners. Truth and Reconciliation Commission (Burundi). Archived from the original on 16 November 2017. Retrieved on 15 November 2017.
  7. Mehler (2012). Africa Yearbook Volume 8: Politics, Economy and Society South of the Sahara in 2011 (in en). BRILL. ISBN 9789004241787. Retrieved on 29 September 2020. 
  8. "Burundi: La composition du nouveau gouvernement", Burundi Africa Generation News, 10 November 2011. Retrieved on 14 November 2017.
  9. 9.0 9.1 Commission de la population et du développement: l'expérience des pays dans la mise en œuvre du Programme d'action de la Conférence du Caire | Couverture des réunions & communiqués de presse (fr). United Nations. Retrieved on 14 November 2017.
  10. "Burundi: Des pluies avec grêlons détruises 56 maisons et des champs à Muramvya", Burundi Africa Generation News, 7 October 2014. Retrieved on 14 November 2017.
  11. Des obstacles importants entravent les efforts de prévention de la violence à l'encontre des femmes et des filles en Afrique, soulignent de nombreux ministres – Couverture des réunions & communiqués de presse (fr). www.un.org. Archived from the original on 12 December 2017. Retrieved on 14 November 2017.
  12. Commission de la condition de la femme: les délégations soulignent l'amélioration de la participation des femmes à la vie publique et politique grâce aux quotas | Couverture des réunions & communiqués de presse (fr). United Nations. Retrieved on 14 November 2017.
  13. Turner (2016). The Statesman's Yearbook 2015: The Politics, Cultures and Economies of the World (in en). Springer. ISBN 9781349672783. Retrieved on 29 September 2020. 
  14. "Burundi: 5 non burundais seront dans le Conseil Consultatif de la CVR", Burundi Africa Generation News, 14 March 2016. Retrieved on 14 November 2017.
  15. "Polemic exhumations", IWACU English News, 3 June 2017. Retrieved on 14 November 2017.