Danja, Naijiria

Danja bụ ọchịchị ime obodo dị na Katsina Steeti, Naijiria.  Isi ụlọ ọrụ ya dị n'obodo Danja

Emebere ọchịchị ime obodo Danja n'abalị iri abụo na asaa nke ọnwa Septemba afọ 1991. ka emebere iche ime obodo a n'afọ 1991, ebe Danja bụ isi ụlọ ọrụ ya, e wepụrụ ya na mpaghara ụdị Bakori mbụ.

Akụkọ ihe mere eme

Obodo Danja ahụjuoela anya ogologo oge gara aga site n'aka otu ndị na-ahụ nta na ha bụ ndị nwoke nwere ike.  A na-akpọ onye isi otu ahụ "JA" nwa ya nwoke a na-akpọ "DANJA" nke nwa "JA" nke obodo ahụ ike aha ya, ha ebe na ala ahụ bara ihe ma na-eme nri, ha akara ọrụ.  ugbo ma nwee ihe omume.  owuwe ihe ubi nke ukwuu, nke a dọtara ọtụtụ mmadụ na mpaghara ahụ, ha si n'ebe dị anya na nso bịa ka ha biri.  Ha mechara wuo egwuregwu n'obodo ha maka akara n'aka ndị iro, ike a bụ Ganuwa ma nwee ọnụ ụzọ anọ nke aha ya bụ;  Kofar Gabas, Kofar Kudu, Kofar Yamma na Kofar Arewa n'otu n'otu, ma ruo ugbu a, a nwere ihe ụfọdụ na ike obodo ahụ n'ụdị ụfọdụ nke obodo ahụ.

Geography

Danja dị na ndịda steeti Katsina n'okpuru Funtua Senatorial Zone.  Danja dị n'ụdị ndị ahụ ime obodo Funtua n'ụdị ugwu-ọdịda ọmụmụ, ime obodo Bakori na Kafur dị n'ikiri ugwu na ihe ọmụmụ n'otu n'otu.  N'ebe ndịda, ọzọ Danja na-eke egwuregwu oke na Kudan Local Government na n'ebe egwu na Giwa Local Government nke Kaduna State niile.  O foto oke site na ndịda-ọwụwa ọmụmụ na ọchịchị ime obodo gọọmenti Rogo nke Kano Steeti.

Ọ nwere mpaghara dị narị ise na otu 501 ^km2 .

Ihu igwe

Danja nwere ihu igwe subtropical steppe nwere irí atọ na abụọ màrà iri abụo na isii Celsius C, mmiri mmiri 53.9 mm, na ụbọchị mmiri ozuzo 57 kwa afọ.  [1] Na Danja, na-adị kwa afọ na-enyere ya na oge adịghị mma, oge mmiri ozuzo na-ekpo ọkụ na oge ọkọchị na- ike isi.  Nkezi kwara afọ na- agbanwe n'etiti 53°F na 96°F, ọ na-iche ada n'okpuru 48°F ma ọ bụ na-arrị elu ụfọdụ 102°F.

Nkezi okpomọkụ

N'ihe dị elu kwa ụbọchị dị elu nke 93°F, oge okpomọkụ na-ewe ọnwa 1.8, site na Machị 8 ruo Mee 2. Na nkezi okpomọkụ dị elu nke 95°F na obere okpomọkụ nke 70°F, Eprel bụ ọnwa kacha ewu ewu na Danja. Na nkezi okpomọkụ kachasị kwa ụbọchị n'okpuru 85ºF, oge oyi na-ewe ọnwa 2.9, site na Julaị 5 ruo Ọktọba 1. Disemba bụ ọnwa kacha oyi n'afọ na Danja, na nkezi okpomọkụ dị 83°F na obere okpomọkụ nke 54°F.

Ọchịchị

Danja Local Government nwere otu District Area, onye isi otu onye isi na aha nke Sarkin Kudun Katsina na onye nke Alh MT Bature, họpụtara HRH late Alh (Dr) Muhammadu Kabir Usman Sarkin Katsina (RIP). Alh MT Bature bu nwa Alh Ibrahim Nadabo Iyan Katsina, onye isi obodo Bakori/Danja (1953–56), na nwa Alh Labaran Nadabo Iyan Katsina, onye isi mpaghara Danja/Bakori (1914–1952) na nwa Iya. Abdullahi Nadabo Iyan Katsina (1869–1883).

Emebere mpaghara ahụ n'afọ 1914 site n'aka Sarkin Katsina Muhammadu Dikko nke ebe nchekwa gọziri abịa wee họpụta Alh Labaran Nadabo ka ọ bụrụ onye isi mpaghara Danja mbụ nwere aha Makaman Katsina, mana mgbe onye isi mpaghara Iya Zakari nke Mashi nwụsịrị na 1923  , aha ya.  nke Iyan Katsina e we nchekwa ya na Ezin Iya Abdullahi Nadobo ndị Makama Labaran District Louis Danja e we nchekwa ya ka Iyan Katsina DH Danja.

N'afọ 1932 n'ihi usoro nhazi na ọchịchị colonial, a kpọgara isi ụlọ ọrụ mpaghara nke Danja n'obodo Bakori, wee weta Danja ka ọ bụrụ Mpaghara Obodo, yana onye isi obodo, Sarkin Fulanin Danja dị ka onye isi nchịkwa nke obodo nta Danja, onye isi obodo. Onye chịrị Danja nwere aha Sarkin Fulanin site na 1914 bụ nke a:

1. Sarkin Fulanin Danja Idris Nadabo 1915–1939
2. Sarkin Fulanin Danja Ibrahim Nadabo 1939–1953
3. Sarkin Fulanin Danja Muntari Nadabo 1953–1956
4. Sarkin Fulanin Danja Usman Captain Nadabo 1956–1988
5. Sarkin Fulanin Danja Abubakar Sadiq Nadabo 1988–1991
6. Sarkin Fulanin Danja Alh Yazid Sadiq Nadabo 1992–

Ugbua Danja nwere mpaghara iri na abụọ (12) nke ndị isi obodo na-ahụ maka ndị isi obodo na-enyere onye isi mpaghara aka n'ihe gbasara mpaghara ahụ. Mpaghara Obodo gụnyere Danja, Dabai, Tsangamawa, Tandama, Kahutu, Yakaji, Jiba, Majedo, Chediya, Bazanga, Dauraku na Danmaigauta.

ỌRỤ Gọọmenti Mpaghara 1991-

N'ihe gbasara ndọrọndọrọ ọchịchị, ọchịchị obodo Danja nwere ngalaba ndọrọndọrọ ọchịchị iri (10) bụ; Danja 'A', Danja 'B', Dabai, Tandama, Kahutu 'A', Kahutu 'B', Tsangamawa, Yakaji 'A', Yakaji 'B', Jiba.

Kemgbe e kere ya, Danja LGA enwetala usoro ndu, ụfọdụ họpụtara ndị isi oche, ụfọdụ jere ozi dị ka ndị nchịkwa ma ọ bụ họpụtara onye nlekọta.

Ọnụọgụ igwe mmadụ

Dika ngụkọ nke afọ 2006 siri kwuo, ọchịchị ime obodo gọọmenti Danja nwere ọnụ ọgụgụ mmadụ 125,703 bi na mpaghara ahụ.

Agbụrụ ndị kacha bi n'okpuru ọchịchị Danja bụ, ndị Hausa, ndị Fulani na ụfọdụ ndị yoruba, ndị Kanuris na ndị Igbo, na ndị ọzọ, ọtụtụ ndị bi na ya bụ ndị Alakụba na ọnụ ọgụgụ dị nta nke Ndị Kraịst. Asụsụ Hausa bụ asụsụ a na-asụkarị na ọchịchị obodo.

Akụ na ụba

Ọrụ ugbo

mgbaàmà Gọọmenti Danja, nwere ala na-atọ ụtọ nke ukwuu nke nwere ezigbo ikuku dabara adaba maka ọrụ ugbo, ọrụ ugbo n'oge udu mmiri n'oge ha na-akọ ụdị ihe dị ka ọka, ọka Guinea agwa soya,  ọcha, groundnut, owu, agwa millet., Akpu, na osikapa.  N'ezie, ihe ụmụaka 95% nke ndị mmadụ na-eso ndị ọrụ ugbo.  Na mgbakwunye na ọrụ ugbo nke mmiri ozuzo, ndị mmadụ na-arụ ọtụtụ ọrụ ugbo, nnukwu Fadama ndị a na-akpa na mpaghara ahụ mere ka ndị bi na ya nwee ike ewere tomato, n'ezie dịka ihe na-achọpụta GEMS4 (2018/19)  nke tomato.  na ihe nwere ike ị na-achọpụta iri na-egosi.  Danja Local Govt bụ nnukwu onye na-ahụ tomato nwere ikike nke 776,025mt tomato kwa afọ.  Ihe ubi ndi ozo bu osikapa, okpete na nduku Irish, nke a na-aputakwa n'onu ogugu;  ihe ubi ndị ọzọ bụ ọka na yabasị.  Ọzọkwa, ọtụtụ n'ime ndị ya na-azụ anụ dị ka ehi, ọgụ na ewu.  Na mgbakwunye, ndị ọrụ ugbo na ndị Fulani na-achị ehi bụ ndị ọrụ ha bụ Louis ehi.

Ihe omume azụmahịa

Nnukwu akara nke Danja Local Government bụ Danja Market, Chunko Market Kokami, Market Dabai, Market Tandama, ụfọdụ ejije tomato oge na Danja, Nahuce, na Chunko.  Ọzọkwa ahadi owu na Danja.  N'ịbụ ebe a na-akọ ugbo ọ na- S karị ndị akara si n'ebe dị anya na nke dị nso, ọ na-e ikpe na ọrụ azụmahịa.  Na mgbakwunye, e nwe ụlọ ọrụ Sugar, ọtụtụ ụlọ ọrụ mmiri dị ọcha, ebe a na-eme mama, ụlọ akụ Micro-finance, Access Bank PLC, na ụfọdụ ebe egwuregwu na ọtụtụ mathias ọchịchị, na ọdụ ụgbọ ala,  yana ụlọ ọrụ Tomato Cottage Industries.  Ugbu a na-arụ steeti na-arụ nnukwu mmiri mmiri maka ịgba mmiri na-akụ ugbo.

Mineral Resources

Gọọmenti Danja nwere ọtụtụ ihe dị iche iche nke mineral dị n'ahụ dị iche iche nke ime obodo, ndịiche nkume dị oke ọnụ ahịa dịka ọla edo, Nickel, Beirut, na Tantalite, ndị ọzọ bụ Iron ore, Kaolin, na  Kọl.  Ugbu a ụfọdụ ụlọ ọrụ nwe ịgba ịgbazinye ego na-arụ ọrụ na saịtị ha

Agụmakwụkwọ

Danja nwere ụlọ akwụkwọ praịmarị iri (93) ụfọdụ n'ime ha bụ: The Pilot Primary School Danja, Government Girls Primary School Danja, Almajad Academy Dabai, ihe dị ka ụlọ akwụkwọ praịmarị iri (10), ụlọ akwụkwọ isii isii.  (6) dị na Danja.  na Dabai.  O nwere akwụkwọ ụlọ akwụkwọ ụbọchị ise (5), dị ka ụlọ akwụkwọ obodo ise (5) dị na Jiba, Unguwar Balarabe na Danja, akwụkwọ Girls Community Day Secondary School na DEDA (Co-Education) Community Day Secondary School dị  na Danja Town, a Business Apprentice Training Center Danja, nke na-eje ozi Danja, Bakori na Kafur LGA (3) Community College Of Arabic and Islamic Studies na Danja, Dabai na Dan'amarya.  Ọzọkwa alaka nke Takai Collage Of Arabic Advance Studies ABU Zaria na award Diploma Certificate na ọzọ Diploma awarding Institution bụ Abdullahi Aminci College of Advance Studies nke ụkpụrụ ABU Zaria, ma na Danja Town, mgbe ahụ, ọtụtụ ụlọ akwụkwọ Islamiya gafe Local Government.  nkata.

Ọrụ ahụike

  Enwere ụlọ ọrụ 54 na Danja LGA One Comprehensive Health Center na Danja Town, 5 Primary Health Centre na Dabai, Tandama, Kokami, Jiba, na Kahutu.  3 MDGs na Kokami Nahuce na Tsangamawa.  ọgwụ ọgwụ 2 dị na Chediya na Nahuce.  1 Egwuregwu Egwuregwu Ezin dị na Danja.  42nụ bụ Dispensaries na-enye ọrụ ọhụrụ n'ofe Gọọmenti ime obodo.