Dasol

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Àtụ:Infobox settlementDasol, nke gọọmentị obodo Dasol (Pangasinan: Baley na Dasol; Ilocano: Ili ti Dasol; Tagalog: Bayan ng Dasol), bụ obodo klas nke atọ na mpaghara Pangasinan, Philippines.  Dika ogugu ndi mmadu nke 2020, o nwere onu ogugu ndi mmadu 31,355. [4]

Dasol bụ obodo ama maka ikike nnu nke azụmahịa.  A na-etinye mmiri n'oké osimiri n'ime nnukwu ịhụnanya mmiri, a na-ekirikwa mmiri site na ikuku nke na-enye nhọrọ iweta nnu.  Dasol Bay dị n'oge oké osimiri Dasol na ọ bụ ebe ahụ na-enweta mmiri mmiri nnu ya.

Etymology[dezie | dezie ebe o si]

Dasol akara ala

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Spanish colonial oge[dezie | dezie ebe o si]

N'ihe dị ka 1878, Dasol bụ ihe nke obodo San Isidro de Potot, nke gụ na ndị obodo Mabini nke oge a (a na-akpọ oge ahụ dị ka Barrio Balincaguin), na Burgos, na mpaghara Zambales .  N’oge ahụ, e nwere mmadụ ole na ole bi na Dasol.  Balincaguin bụ Barrio ndị mmadụ bi na ya ma ike bụrụ obodo nwere onwe ya.  Ndị mmadụ, na-eche ha maka ọnọdụ obibi ndụ ka mma, kwagara na ndị egwuregwu egwuregwu.  Ha echetara ebe azụ azụ dị mma wee dị ịrịba n’ụdị oke osimiri na bario Uli, Dasol.  Ndị bi na Ilocano bi na Paoay, Ilocos Norte, nke Don Matias Guiang na-edu, we ike Dasol na 1830.

A haziri otu ndị na-eme iwu na Central Luzon na Jenụwarị 14, 1898, n'okpuru General Francisco Macabulos .  Ndị otu Pangasinan bụ Vicente del Prado bụ onye isi ya, onye ya na Daniel Maramba ruru izi ikike ikike na ọnọdụ Spanish .  Na Machị 7, 1898, a wakporo n'otu oge na ike na ụlọ ndị nọn n'ọtụtụ obodo dị n'ebe egosipụta Pangasinan (mgbe ahụ dị ka ugwu Zambales).  enyemaka San Isidro de Potot, Dasol ( mermer), na Eguia so na ọrụ ahụ.  Emeri ndị agha Spen na obodo ndị a na ihe dị ka ndị friar Spanish iri ise.

Na Nọvemba 7, 1903, e webatara ugwu nke Zambales na mpaghara Pangasinan site n'Iwu nke 1004. [1] Ndị obodo nyere ikike bụ Alaminos, Bolinao, Anda, San Isidro de Potot, Bani, Agno, na Infanta .  Townsfolk zoro aka na obodo ebubo ihe maka mkpa na , aha mpaghara Zambales ma gbaa ya ume isonye na mpaghara Pangasinan.  muhim, maka ebubo otu ihe ihe eji eme ya, , ikewere na Zambales, nke kpalitere mkpu site n'ọkwa nke Onye isi ala Ramon Magasaysay, onye isi ala amuru Zambales n'etiti 1950s.  Atụmatụ ndịrụ kpamkpam mgbe Gọvanọ Aguedo Agbayani nke Pangasinan egbochi.

Na 1911, site n'ikike nke Executive Order No. 25, nke Gọvanọ-General William Cameron Forbesnyere aka na ya, Dasol kewapụrụ na San Isidro de Potot, San Isidro de Potot aha Burgos (na ihe nke José Apolonio Burgos ) na  Balincaguin nri aha ya dị ka Burgos.  Mabini (na nke Apolinario Mabini ).

Dasol Bay ọtụtụ agha ụgbọ mmiri na Agha ọgụ nke .  N'August 23, 1944, mgbe ị na-achọ mmepụta, Kaibokan CD-22 na PB-102 (bụ USS Stewart (DD-224) wakporo USS Harder na USS Hake . N'iche na ọ bụ naanị ogbunigwe ndị Japan na  onye na-emebi ihe Thai nwere okpukpu atọ, Phra Ruang, ụgbọ mmiri ndị Japan na-arụkọ ọrụ na ụgbọ mmiri ụgbọ mmiri wakporo ma mikpuo Harder site na ebubo miri emi .A wakporo Hake mana ọ gbapụrụ wee rute na Fremantle Harbor, Australia  na Septemba 24, 1944.

Na Nọvemba 6, 1944, ka ọ na-eche convoy Ma-Ta 31 nche, otu ụgbọ mmiri okpuru mmiri nke United States wakporo Kumano ụgbọ mmiri Japan bụ Batfish, Guitarro, Bream, Raton na Ray .  Na mkpokọta, ụgbọ mmiri okpuru mmiri America butere 23 torpedoes kwupụta convoy, abụọ n'ime ha tiri Kumano .  Ihe kpatara nke mbụ ụta ụgbọ mmiri ahụ ahụ n’oge na-adịbeghị anya, nke abụọ mebiekwa ọnụ ụlọ injin ya.  Kumano gbapụrụ wee dọba ya na Dasol Bay site n'akpa mmiri na-ebu ibu Doryo Maru, na site n'ebe ahụ a na-ebe ụgbọ mmiri ahụ n'ekiri wee rụzie ya.  Na Nọvemba 25, 1944, ụgbọ elu USS Ticonderoga butere Kumano n'okpuru ike ikuku.  Mgbọ mmiri ise na-ama 500 paụnd anọ ntụrụndụ ụgbọ mmiri ahụ, ma ncheta ma daa n'ihe dịka 31. m (100 ft) mmiri mmiri.

Dasol bụ obere obodo dị na ike Pangasinan, nke dị na mbara ala.  Ókè ya n'ebe ugwu site na obodo Burgos na Mabini, ugwu Zambales bara nke mbụ n'ịdị njikere, obodo Infanta nke dị na ndịda, yana nnukwu oke osimiri South China dị n'ebe ahụ ike.  O nwere ebe dị ihe dị ka square kilomita 230.

Isidro Bustria jere ozi oge na-agwụ ọgwụgwụ nke Marcelo A. Jimenez site na 1946 ruo 1948. Na nhoputa ndi ochichi nke 1948, Damaso E. Rivera meri ma jee ozi dika onye isi obodo.  Na 1950, Rivera emezughị oge ya na osote onye isi obodo ya, Segundo Basuel, jere ozi oge ya na-agwụ ihe.  N'afọ 1952, Cristino R. Jimenez meri ma jee ozi maka oge a na-esochi (1952-1967), na-emeri mbụ aka atọ.  Na 1968, Ramon G. Liceralde meri dị ka ịma obodo.  1976 ụfọdụ ụfọdụ aka ime obodo n'ihi vidiyo adị nke iwu agha.  Liceralde, bụ onye ọkpa iwu-onye isi obodo Dasol.  Na 1978, Benjamin Ochotorena a na Municipal Mayor ruo 1980. Ludovico R. Espinosa ka a nchọpụta wee jee ozi dị ka onye isi obodo site na Julaị 1980 ruo mgbe nhazi usoro na June 10, 1986, site n'aka Onye isi ala Corazon Aquino  .  A Manuel Bunao onye isi obodo OIC site na June 16, 1986, ruo na Nọvemba 17, 1986. Espinosa akwụkwọ ma tinye ya na Nọvemba 18, 1986. Na June 1988, a ihe ya wee jee ozi ọhụrụ.  Na mbụ nke May 11, 1992, Sergio N. Jimenez meri Espinosa.  Jimenez meri Espinosa na mbụ aka abụọ na-esote (1995,1998).  N'ihi oke okwu nke Usoro iwu Obodo Philippine nke 1991, Sergio Jimenez nyere nyere ya Angelita Ocampo-Jimenez ọkụ ịgba ọsọ maka 2001. Oriakụ Jimenez meri osote onye isi obodo Moises Alejos.  Na mbụ aka nke 2004, Oriakụ Jimenez meri n'okwu nke abụọ ya n'ihe mgbagha.  Na mbụ aka 2007, Councillor Noel Nacar gbara Jimenez aka wee merie dị ka onye isi obodo Dasol ọhụrụ.  O jere ozi ugboro atọ n'usoro.  Na mbụ aka 2016, Nacar mere ka nwa ya ahọrọ na-agba ọsọ maka Oga obodo dị ka onye ga-amị ya ma Eric Verzosa, nwa onye bụbu onye isi PNP General Jesus Verzosa meri ya.