Dayọsis nke ndị Roman Katọlik nke Lucera-Troia

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 To

Katidral na Troia

Dayọsis nke Lucera-Troia (Latini) Dayọsisis Lucerina-Troiana), mgbe ụfọdụ a na-akpọ Nocera, bụ bishọp Roman Katọlik na Apulia, na ndịda Ịtali, na oche bishọp ya na Lucera katidral. Dayọsis ahụ ruru nhazi ya ugbu a n'afọ 1986, site na ijikọta dayọsis ochie nke Lucera na dayọsis nke Troia, nke oche ya bụ Troia katidral, ugbu a bụ njikọ katidral nke dayọsis ahụ.[1][2]

Akụkọ ihe mere eme nke chọọchị[dezie | dezie ebe o si]

Lucera[dezie | dezie ebe o si]

Omenala obodo ahụ na-achọpụta mmalite nke bishọp nke Lucera na narị afọ nke atọ na Onye Nsọ Bassus.[3] Ndị bishọp abụọ ndị ọzọ e chepụtara echepụta, Johannes na Marcus, pụtara na mbụ na martyrology(Ọmụmụ martyr) e dere na narị afọ nke iri na otu maọbụ nke iri na abụọ, nke a na-ajụkarị ike ya.[4] Popu Gelasius nke Mbụ (492-496) degaara ndị bishọp abụọ nọ n'ógbè ahụ akwụkwọ ozi, na-eme mkpesa banyere mwakpo a wakporo ebe obibi ndị mọnk dị na Fundo Luciano na mpaghara dayọsis nke Lucera nke ndị ụkọchukwu abụọ duziri, ma nye ndị bishọp ndi n'amaghị aha ha iwu ka ha dụọ Lucera (nke a na-akpọghị aha ya) ọdụ ka ọ gaa n'ebe obibi ndị mönk iji hụ na mwakpo a ghara ime.[5] Bishọp mbụ a maara n'akụkọ ihe mere eme bụ Marcus (ihe dịka 743).

Ọ bụ n'afọ 1220, n'okpuru Bishọp Bartolomaeus, ka Frederick nke Abụọ malitere ibi na ndị Saracen Sicilian na Lucera.

N'afọ 1391, e mere ka dayọsis nke Lucera mụbaa site na mgbakwunye nke bishọp nke Castel Fiorentino (Farentino), obodo nke ndị Byzantium catapan Basil Mesardonites guzobere n'afo 1015, na ebe ọnwụ Eze Ukwu Frederick nke Abụọ.

Mgbe afọ 1409 gasịrị, dayọsis nke Tortiboli - nke e guzobere tupu n'afọ 1236 - jikọtara ya na Lucera. N'afọ 1969, e mere ka aha ahụ (ọ bụ ezie na ọ bụghị dayọsịs) dịghachi ndụ n'okpuru aha Latini ya Tortibulum.[6]

N'afọ 1609, 1687, na 1759, e gosipụtara dayọsis nke Lucera dịka onye nyemaka nke archdayọsis nke Benevento.[7]

Troia[dezie | dezie ebe o si]

N'ihe dịka n'afọ 1031, a na-agba akaebe na dayọsis nke Troia dịka onye nọ n'okpuru popu.[8] Popu Paschal nke Abụọ kwadoro nke a n'akwụkwọ ozi nke abalị iri n'ọnwa Nọvemba n'afọ 1100, na-enye ndị bishọp nke Troia ikikere ka popu doo ha nsọ ruo mgbe ebighị ebi.[9]

N'afọ 1127, Count Roger nke Abụọ nke Sicily nyere Popu Honorius nke Abụọ (1124-1130) nnukwu onyinye ọlaedo na ọlaọcha, ma kwe ya nkwa obodo Troia na Montefusco, ma ọbụrụ na popu ga-enye ya ọkọlọtọ na utu aha Duke nke Apulia. N'ọnwa Nọvemba n'afọ 1127, Popu Honorius nọ na Troia, ebe o nwere kansụl, ebe ọ chụpụrụ Count Roger na onye ọbụla kwesịrị ịkwado mbọ ya ịghọ Duke nke Apulia.[10] Na abalị ise n'ọnwa Disemba n'afọ 1127, popu nyere Troia akwụkwọ iwu na nnwere onwe. Ọ tụgharịrị ndị isi nke Apulia, na-atụ egwu ịmepụta alaeze Norman na ndịda Ịtali.[11]

Na abalị iri atọ na otu n'ọnwa Disemba n'afọ 1963, dayọsis nke Troia.

Katidral nke Troia, nke a raara nye Virgin Maria, bụ nke isi nke iri abụọ, nke ndị isi anọ (nke Archdecọnu, na Archpriest duziri) na-achịkwa.[12] N'afọ 1675, e nwere ndị isi anọ na ndị ụkọchukwu iri na isii. N'afọ 1752, e nwere ndị isi anọ na ndị ụkọchukwu iri na abụọ.[13]

Popu Urban nke Abụọ nwere nzukọ ndị isi na Troia na ubochi iri na otu na iri na abuo nke onwa Machị n'afo 1093, ebe ndị bishọp iri ise na ise bịara.[14]

Mweghachi mgbe Napoleon gasịrị[dezie | dezie ebe o si]

Mgbe alaeze Napoleon nke Ịtali nwụsịrị, Nzukọ nke Vienna nyere Ikikere iweghachi steeti ndị popu na alaeze Naples. Ebe ọ bụ na ndị France bi na ya hụrụ ka a kwụsịrị ọtụtụ ụlọ ọrụ Chọọchị na alaeze ahụ, yana iweghara ọtụtụ ihe onwunwe na akụ Chọọchị, ọ dị mkpa ka Popu Pius nke asaa na Eze Ferdinand nke anọ nwee nkwekọrịta maka iweghachi na inyeghachi. Otú ọ dị, Ferdinand adịghị njikere ịnakwere ọnọdụ tupu Napoleon, nke Naples bụ onye ọchịchị popu. Ọ dịghịkwa njikere ịnabata ọnụ ọgụgụ buru ibu nke obere Dayọsisis na alaeze ya; na-agbaso ebumnuche ndị France, ọ chọrọ ka e kpochapụ Dayọsisis iri ise.[15] Mkparịta ụka ogologo, nke zuru ezu, na nke siri ike sochiri. Na abili iri na asaa nke onwa Julaị n'afo 1816, Eze Ferdinand nyere iwu, nke ọ machibidoro ịnata akwụkwọ ọ bụla nke popu, gụnyere na-enweghị nnata nke eze. Nke a pụtara na ndị ụkọchukwu enweghị ike ịnata ehi nke nhọpụta, nsọpụrụ, maobu ntinye na-enweghị ikikere nke eze.

N'ikpeazụ, a bịanyere aka na nkwekọrịta n'abali iri na isii nke onwa Febụwarị n'afo 1818, Pius nke Asaa kwadoro ya n'abali iri abụọ na ise nke onwa Febụwarụ n'afo 1818. Ferdinand wepụtara nkwekọrịta ahụ dị ka iwu n'abali iri abụọ na otu na onwa Machị n'afo 1818.[16] Nkwughachi nke Dayọsisis nke alaeze ahụ na mpaghara ụka were ihe karịrị afọ atọ. E kwetara ikikere eze nwere ịhọpụta onye ga-abụ onye bishọp, dịka ọ dị na nkwekọrịta nke afọ 1741, dabere na nkwenye popu (Ima okwa).[17] N'abali iri na asaa nke onwa June n'afo 1818, Pius VII wepụtara bull De Ulteriore nke e weghachiri isi bishọp nke Benevento. E wepụrụ Dayọsisis nke Montecorvino na Vulturaria kpamkpam ma tinye ya na mpaghara Dayọsis nke Lucera.[18] Lucera gara n'ihu dịka onye nnọchi anya Benevento.[19]

Dayọsis nke Troia nọ n'okpuru Holy See ozugbo n'afo 1752, ọ nọgidekwara na ya n'okpuru ndokwa ọhụrụ na Alaeze Naples n'afo 1818.[20][21]

Mgbanwe ndị e mere mgbe Vatican gasịrị[dezie | dezie ebe o si]

N'ịgbaso Nzukọ nke Abụọ nke Vatican, na dịka ụkpụrụ ndị e depụtara na iwu kansụl ahụ si dị, Christus Dominus isi nke iri anọ, Popu Paul VI nyere iwu ka a hazigharịa mpaghara ụka dị na ndịda Ịtali.[22] Iwu "Eo quod spirituals" nke abali iri na abụọ n'owa Septemba n'afo 1976 mepụtara nzukọ ndị bishọp ọhụrụ na mpaghara a na-akpọ "Basilicata". Popu Paul VI nyere iwu ka ndị otu Congregation of Bishops na Vatican Curia, Nzukọ Ndị Bishọp nke Ịtali, na Dayọsisis dị iche iche metụtara nwee mkparịta ụka.

N'abalị iri atọ n'ọnwa Eprel n'afọ 1979, Popu John Paul nke Abụọ gara n'ihu na nhazi ahụ site n'ịkwalite Dayọsis nke Foggia ka ọ bụrụ achịbishọp, ma kenye mpaghara ụka ọhụrụ ya Dayọsis ndị dị na Siponto, Troia (nke nọ n'okpuru Holy See), Ausculo e Cerignola, Bovino, Lucera, Santo Severino na Vestana.

N'abali iri na asato nke onwa Febụwarị n'afo 1984, Vatican na steeti Ịtali bịanyere aka na nkwekọrịta ọhụrụ na nke e dezigharịrị. Dabere na mmezigharị ahụ, e wepụtara usoro Normae n'abali iri na ise n'owa Nọvemba n'afo 1984, nke a sonyeere n'afọ sochirinụ, n'abali ato n'owa June n'afo 1985, site n'ime ka iwu nwee ike. Dabere na nkwekọrịta ahụ, e wepụrụ omume nke inwe otu bishọp na-achịkwa Dayọsis abụọ dị iche iche n'otu oge, aeque personaliter. Vatican gara n'ihu na mkparịta ụka nke malitere n'okpuru Popu John XXIII maka njikọta nke obere Dayọsis, ọkachasị ndị nwere nsogbu ndị ọrụ na ego, n'ime otu Dayọsis jikọtara ọnụ.

Na mgbe onwa Septemba gbara abali iri atọ, n'afo 1986, e jikọtara dayọsis nke Troia na Lucera iji guzobe Dayọsis of Lucera-Troia, dịka onye nnọchi anya nke Metropolitan Archdiocese nke Foggia-Bovino. Ma katidral ya na Lucera na katidral ibe ya na Troia nwere ọkwa nke obere basilica.

Ndị bishọp[dezie | dezie ebe o si]

Dayọsis of Lucera[dezie | dezie ebe o si]

E guzobere ya: narị afọ nke anọ

ruo 1450[dezie | dezie ebe o si]

 

1450 ruo 1700[dezie | dezie ebe o si]

 

1700 ruo 1986[dezie | dezie ebe o si]

 

Dayọsis nke Troia[dezie | dezie ebe o si]

ruo 1200[dezie | dezie ebe o si]

 

1800 ruo 1986[dezie | dezie ebe o si]

 

1800 ruo 1986[dezie | dezie ebe o si]

 

1800 ruo 1986[dezie | dezie ebe o si]

 

Dayọsis nke Lucera-Troia[dezie | dezie ebe o si]

United: abali iri atọ nke onwa Septemba n'afo 1986

  • Raffaele Castielli (1987-1996 Ọ gbara arụkwaghịm)
  • Francesco Zerrillo (1997-2007 Ọ lara ezumike nká)
  • Domenico Cornacchia (2007-2016)[23]
  • •Giuseppe Giuliano (20 Ọktoba 2016 A họpụtara ya -)

Edensibịa[dezie | dezie ebe o si]

  1. "Diocese of Lucera-Troia" Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved February 29, 2016
  2. "Diocese of Lucera-Troi" GCatholic.org. Gabriel Chow. Retrieved February 29, 2016
  3. Bassus, and a successor named Pardus, are parenthesized by Gams, p. 891 column 1; and are named with question marks by Lanzoni, p. 275.
  4. Lanzoni, p. 276: "Io credo che l'autore della Vita intendesse di scrivere la storia di quel s. Marco, vescovo di Aeca, confessore, che visse appunto nel iv secolo. Ma egli seppe poco o nulla del suo eroe ; e per accreditare le fantasticherie che avrebbe narrato, ricorse al volgare espediente degli autori dei romanzi antichi...."
  5. Kehr IX, pp. 157-158.
  6. David Cheney. Catholic-Hierarchy.org, Titular Bishop of Tortibulum; retrieved: 31 August 2022.
  7. Gauchat, p. 225, note 1. The city of Lucera had about 8,000 inhabitants. Ritzler and Sefrin V, p. 248, note 1; VI, p. 267, note 1.
  8. Philippus Jaffé, Regesta pontificum Romanorum Vol. I, second edition (Leipzig: Veit 1885), p. 518, no. 4096.
  9. Kehr IX, pp. 205-206, no. 11.
  10. Philippus Jaffé (1885), Regesta pontificum Romanorum Tomus I, editio secunda (Leipzig: Veit 1885), p. 832.
  11. Kehr IX, p. 213, no. 1.
  12. Ughelli I, p. 1336. Cappelletti XXI, pp. 458-459.
  13. Ritzler and Sefrin V, p. 391, note 1; VI, p. 418, note 1.
  14. Philippus Jaffé, Regesta pontificum Romanorum I, second edition (Leipzig: Veit 1885), p. 671. Kehr IX, p. 205, no. 8.
  15. Francesco Scaduto (1887). Stato e chiesa nelle due Sicilie dai Normanni ai giorni nostri (in Italian). Palermo: A. Amenta, 42–58; 74–78. 
  16. F. Torelli (1848), La chiave del concordato dell'anno 1818 I, second edition (Naples: Fibreno 1848), pp. 1-19.
  17. Torelli I, p. 9.
  18. Bullarii Romani Continuatio Tomus decimus quintus (Vol. 15) (Rome 1853), p. 59, § 30: "Ecclesiam praeterea episcopalem Vulturariensem, et Montis Corbini perpetuo suppreimentes illius civitatem ac dioecesim praedictae episcopali ecclesiae Lucerinae unimus atque aggregamus. Motta Montecorvino had become a bishopric in the tenth century, counting among its bishops Saint Albert of Montecorvino. It was joined to that of Vulturaria, now known as Volturara Appula, an almost depopulated town, in 1433. Vulturaria at present gives its name to a titular diocese.
  19. Tini perpetuo quoque orelli I, pp. 117-118. Bullarii Romani Continuatio Tomus decimus quintus (Vol. 15) (Rome 1853), pp. 57-58, § 11.
  20. Ritzler and Sefrin VI, p. 418, note 1.
  21. Bullarii Romani Continuatio Tomus decimus quintus (Vol. 15) (Rome 1853), p. 59, § 30.
  22. Christus Dominus 40. Therefore, in order to accomplish these aims this sacred synod decrees as follows: 1) The boundaries of ecclesiastical provinces are to be submitted to an early review and the rights and privileges of metropolitans are to be defined by new and suitable norms. 2) As a general rule all dioceses and other territorial divisions that are by law equivalent to dioceses should be attached to an ecclesiastical province. Therefore dioceses which are now directly subject to the Apostolic See and which are not united to any other are either to be brought together to form a new ecclesiastical province, if that be possible, or else attached to that province which is nearer or more convenient. They are to be made subject to the metropolitan jurisdiction of the bishop, in keeping with the norms of the common law. 3) Wherever advantageous, ecclesiastical provinces should be grouped into ecclesiastical regions for the structure of which juridical provision is to be made.
  23. Cornacchia was transferred to the diocese of Molfetta-Ruvo-Giovinazzo-Terlizzi on 15 January 2016. Chiesa Cattolica Italiana, "Vescovo: S.E. Mons. Domenico Cornacchia." Retrieved: 3 September 2022.

Akwụkwọ Akụkọ[dezie | dezie ebe o si]

Ọmụmụ ihe[dezie | dezie ebe o si]

  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "Le elezioni episcopali e i vescovi della rinascita troiana (1266-1284)," (n'asụsụ Italian) na: Carte di Puglia Anno XV, No. 2 (2013), peeji nke 31-42.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "Nọ bụla n'ime ihe odide Chiesa lucerina tra Bizantini e Normanni (secc. [Ihe e dere n'ala ala peeji] (n'asụsụ Italian) In:Itinerari di ricerca storica, 2014 n.2, peeji nke 99-119.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "I vescovi di Lucera del XIII secolo: note per una cronotassi scientifica." (n'asụsụ Italian). Na: Archivio storico pugliese 68 (2015), peeji nke 51-79.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "La documentazione vescovile lucana nella prima età angioina (1266-1310). Otu misa a punto della questione. " (n'asụsụ Italian). Na: F. Panarelli (ed.), Alle fonti della Basilicata medievale: edizioni, Financial na cantieri (Bari 2017), peeji nke 161-198.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "I vescovi e la territorialzzazione delle diocesi di Puglia, Molise, e Basilicata tra XIII e XIV secolo." (n'asụsụ Italian). Na: Rivista di storia della Chiesa in Italia Mpịakọta nke 72, Nke 2 (2018), peeji nke 379-404.
  • Cappelletti (1870). Le chiese d'Italia: dalla loro origine sino ai nostri giorni (in Italian). Venezia: G. Antonelli, 255–275.  [Lucera]
  • Cappelletti (1870). Le chiese d'Italia: dalla loro origine sino ai nostri giorni (in Italian). Venezia: G. Antonelli, 457–463.  [Troia]
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Kirche und Monarchie im staufischen Königreich Sizilien: I. Prosopographische Grundlegung, Bistumer und Bistümer und Bischöfe des Konigreichs 1194-1266: 2. Apulian na Calabrien München: Wilhelm Fink 1975. peeji nke 508-528.
  • Kehr, Paulus Fridolin (1962). Ịtali bụ poopu. Regesta pontificum Romanorum. Izu ohi IX: Samnia - Apulia - Lucania. Berlin: Weidmann. (n'asụsụ Latin). peeji nke 154 154-160.
  • Lanzoni, Francesco (1927). Le diocesi d'Italia dalle origini al principio del secolo VII (an. 604) (in it). Rome: Biblioteca Apostolica Vaticana, 272–277. 
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "Da archivii e biblioteche: Di alcuni vescovi poco noti". (n'asụsụ Italian). Na: Archivio storico per le province Neapolitane 44 (Napoli: Luigi Lubrano 1919). peeji nke 310-335, na 332-334.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "Gọọmentị Obodo na Southern Italy, c.1085-c.1127," na: English Historical Review 122, No. 497 (2007), peeji nke 579-608.
  • Pelliccia, Alessio Aurelio (ed.Ọpụpụ ọzọ "Chronici Trojani Fragmentum". Na: Alexii Aurelii Pelliccia De Christianae Ecclesiae primae, mediae et novissimae aetatis politia Tomus Tertius. Madrid: apud viduam Joachimi Ibarra, 1795. peeji nke 358-372.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Vescovi e personaggi illustri di Aecae e Troja. (n'asụsụ Italian). Troia 1997.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] La città di Troja e i suoi vescovi (1022-1954). (n'asụsụ Italian). Foggia 1954
  • Ughelli (1721). Italia sacra, sive De Episcopis Italiae (in la). Venice: apud Sebastianum Coleti, 313–326. 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndị isi Katọlik: Lucera-Troia [ebe e bipụtara n'onwe ya]
  • GigaCatholic: Ịtali, dị iche iche [isi iyi e bipụtara n'onwe ya]
  • Ebe nrụọrụ weebụ Diocese of Lucera-Troia (n'asụsụ Italian)